Ovim zakonom uređuju se uslovi, postupak i organi nadležni za otkrivanje, oduzimanje i upravljanje imovinom fizičkih i pravnih lica proisteklom iz krivičnog dela.
Krivičnog zakonika odredbe ovog zakona primenjuju se ako imovinska korist pribavljena krivičnim delom, odnosno vrednost predmeta krivičnog dela prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara.
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:
1)
imovinom se smatra dobro svake vrste u Republici Srbiji ili inostranstvu, materijalno ili nematerijalno, pokretno ili nepokretno, procenjivo ili neprocenjivo velike vrednosti, udeli u pravnom licu i isprave u bilo kojoj formi kojima se dokazuje pravo ili interes u odnosu na takvo dobro. Imovinom se smatra i prihod ili druga korist ostvarena, neposredno ili posredno, iz krivičnog dela, kao i dobro u koje je ona pretvorena ili sa kojim je pomešana;
2)
imovinom proisteklom iz krivičnog dela smatra se imovina vlasnika koja je u očiglednoj nesrazmeri sa njegovim zakonitim prihodima;
3)
oduzimanjem se smatra privremeno ili trajno oduzimanje od vlasnika imovine proistekle iz krivičnog dela;
4)
vlasnikom se smatra okrivljeni, okrivljeni saradnik, ostavilac, pravni sledbenik ili treće lice;
5)
okrivljenim se smatra osumnjičeni, lice protiv koga je krivični postupak pokrenut ili osuđeni za krivično delo iz
okrivljenim saradnikom se smatra svedok saradnik, okrivljeni saradnik i osuđeni saradnik;
7)
ostaviocem se smatra lice protiv koga usled smrti krivični postupak nije pokrenut ili je obustavljen, a u krivičnom postupku koji se vodi protiv drugih lica je utvrđeno da je zajedno sa tim licima učinio krivično delo iz
mogu se koristiti i dokazi prikupljeni u krivičnom postupku.
Ako oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela nije moguće, oduzeće se druga imovina koja odgovara vrednosti imovine proistekle iz krivičnog dela.
Ako odredbama ovog zakona nije drukčije propisano, shodno se primenjuje Zakonik o krivičnom postupku.
Organi nadležni za otkrivanje, oduzimanje i upravljanje imovinom proisteklom iz krivičnog dela su javni tužilac, sud, organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova nadležna za finansijsku istragu i Direkcija za upravljanje oduzetom imovinom.
Organizaciona jedinica nadležna za finansijsku istragu (u daljem tekstu: Jedinica) je specijalizovana organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova koja otkriva imovinu proisteklu iz krivičnog dela i vrši druge poslove, u skladu sa ovim zakonom.
U okviru Jedinice obrazuje se Kancelarija za povraćaj imovine koja obrađuje primljene i poslate zahteve u okviru međunarodne saradnje, za otkrivanje i identifikovanje imovine proistekle iz krivičnog dela, sa ciljem njenog privremenog ili trajnog oduzimanja.
Direkcija za upravljanje oduzetom imovinom (u daljem tekstu: Direkcija) je organ u sastavu Ministarstva pravde, koji obavlja poslove predviđene ovim zakonom.
Poslove iz svoje nadležnosti Direkcija vrši po službenoj dužnosti ili po odluci javnog tužioca ili suda.
Državni i drugi organi, organizacije i javne službe dužni su da bez odlaganja postupe po zahtevu Direkcije.
Krivičnog zakonika), imovinom datom na ime jemstva u krivičnom postupku i predmetima privremeno oduzetim u krivičnom postupku, kao i imovinom čije je raspolaganje ograničeno u skladu sa odlukama Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija čiji je Republika Srbija član;
2)
vrši procenu vrednosti oduzete imovine proistekle iz krivičnog dela;
3)
skladišti, čuva i prodaje privremeno oduzetu imovinu proisteklu iz krivičnog dela i upravlja tako dobijenim sredstvima u skladu sa zakonom;
4)
vodi evidencije o imovini kojom upravlja i o sudskim postupcima u kojima je odlučivano o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela;
5)
učestvuje u pružanju međunarodne pravne pomoći i upravlja imovinom proisteklom iz krivičnog dela oduzetom na osnovu odluke inostranog organa;
6)
učestvuje u obuci državnih službenika u vezi sa oduzimanjem imovine proistekle iz krivičnog dela;
Direkcijom rukovodi direktor koga postavlja i razrešava Vlada, na predlog ministra nadležnog za pravosuđe.
Za direktora može biti postavljeno lice koje ispunjava opšte uslove za rad u organima državne uprave, ima završen pravni ili ekonomski fakultet i najmanje devet godina radnog iskustva.
Direktor ima položaj državnog službenika, u skladu sa propisima o državnim službenicima.
Direktor ne može biti član organa političke stranke.
Na direktora se primenjuju odredbe propisa koji uređuju pitanja sukoba interesa.
Za svoj rad i rad Direkcije direktor odgovara ministru nadležnom za pravosuđe.
Na rad, unutrašnje uređenje i sistematizaciju radnih mesta u Direkciji primenjuju se propisi o državnoj upravi, a na rešavanje u upravnim stvarima propisi o opštem upravnom postupku.
Na prava i obaveze zaposlenih u Direkciji primenjuju se propisi o državnim službenicima i nameštenicima.
Direktor i zaposleni u Direkciji koji rade na poslovima izvršenja imaju službenu značku i legitimaciju, čiju sadržinu i izgled propisuje ministar nadležan za pravosuđe.
Finansijska istraga pokreće se protiv vlasnika kada postoje osnovi sumnje da poseduje znatnu imovinu proisteklu iz krivičnog dela.
U finansijskoj istrazi prikupljaju se dokazi o imovini, zakonitim prihodima, načinu i troškovima života okrivljenog, okrivljenog saradnika ili ostavioca, dokazi o imovini koju je nasledio pravni sledbenik, odnosno dokazi o imovini i naknadi za koju je imovina preneta na treće lice.
U svrhu vođenja finansijske istrage Jedinica može angažovati stručno lice, zaposlene u državnom organu ili instituciju, radi pružanja stručne pomoći.
Pretresanje stana i ostalih prostorija vlasnika ili drugih lica preduzeće se, na osnovu odluke nadležnog suda, ako je verovatno da će se pronaći dokazi iz
Državni i drugi organi, organizacije i javne službe dužni su da Jedinici omoguće uvid, pristup i preuzimanje podataka iz njihovih elektronskih baza, kao i uvid i dostavu evidencija, dokumenata, podataka i drugih predmeta iz
ne mogu se uskratiti pozivanjem na obavezu čuvanja tajne.
Na zahtev Jedinice, fizička i pravna lica koja drže isprave i dokaze o izvorima sticanja prihoda i imovine po bilo kojoj osnovi, dužna su da ih predaju bez odlaganja, ako je verovatno da bi se na osnovu njih mogla identifikovati imovina proistekla iz krivičnog dela.
Javni tužilac može narediti bankarskoj ili drugoj finansijskoj organizaciji da Jedinici dostavi podatke o stanju poslovnih i ličnih računa i sefova vlasnika.
Kada postoji verovatnoća da bi kasnije oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela bilo otežano ili onemogućeno, javni tužilac podnosi zahtev za privremeno oduzimanje imovine.
sadrži podatke o vlasniku, zakonski naziv krivičnog dela, označenje imovine koju treba oduzeti, dokaze o imovini, okolnosti iz kojih proizilazi osnovana sumnja da imovina proističe iz krivičnog dela i razloge koji opravdavaju potrebu za privremenim oduzimanjem imovine.
, odnosno kada protekne rok u kome se odgovor može dati, a najkasnije u roku od osam dana, rešenjem odlučiti o zahtevu za privremeno oduzimanje imovine.
Sud rešenjem određuje privremeno oduzimanje imovine ako su ispunjeni sledeći uslovi:
1)
postoje osnovi sumnje da je fizičko ili pravno lice izvršilo krivično delo iz
Rešenje o privremenom oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela sadrži podatke o vlasniku, zakonski naziv krivičnog dela, podatke o vrsti i vrednosti imovine koja se oduzima, okolnosti iz kojih proizilazi osnovana sumnja da imovina proističe iz krivičnog dela, razloge koji opravdavaju potrebu za privremenim oduzimanjem imovine, vreme na koje se oduzima i pouku o pravu na prigovor protiv rešenja.
sud može odrediti da se privremeno oduzimanje ne odnosi na imovinu koju treba izuzeti primenom pravila o zaštiti savesnog sticaoca, a vlasniku može ostaviti na korišćenje deo privremeno oduzete imovine ako bi njenim oduzimanjem bilo dovedeno u pitanje izdržavanje vlasnika ili lica koje je po zakonu dužan da izdržava.
Sud ne može privremeno oduzeti imovinu koja je izuzeta od izvršenja u skladu sa zakonom koji uređuje izvršenje i obezbeđenje.
sud će dostaviti vlasniku, njegovom braniocu, odnosno punomoćniku, javnom tužiocu, Jedinici, Direkciji i banci ili drugoj organizaciji nadležnoj za platni promet.
, vrednost imovine proistekle iz krivičnog dela smatra se dospelim iznosom na kome postoji pravo izlučnog namirenja u korist Direkcije.
Ako je u registru privrednih subjekata upisana zabeležba privremenog oduzimanja, organ koji vodi registar dužan je da, u slučaju kada je pokrenut postupak likvidacije, obavesti Direkciju o toj činjenici, kao i da dostavi podatke o likvidacionom upravniku.
Sud će odbaciti žalbu ako je neblagovremena, nepotpuna ili izjavljena od neovlašćenog lica.
Sud će rešenjem odbiti žalbu ukoliko nađe da je neosnovana.
Sud će rešenjem usvojiti žalbu vlasnika i u celini ili delimično ukinuti privremeno oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela ako:
1)
ne postoji verovatnoća da će trajno oduzimanje imovine biti onemogućeno ili otežano;
2)
nema dovoljno dokaza o postojanju osnova sumnje da privremeno oduzeta imovina proističe iz krivičnog dela;
3)
vlasnik dokaže da nije vlasnik celokupne ili dela privremeno oduzete imovine;
4)
vrednost imovine proistekle iz krivičnog dela ne prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara.
Sud će rešenjem usvojiti žalbu javnog tužioca i u celini ili delimično odrediti privremeno oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela ukoliko nađe da su ispunjeni uslovi iz
Ako je u istom predmetu rešenje već jedanput ukinuto, drugostepeni sud će u sednici veća ili nakon održanog ročišta doneti odluku, s tim da pobijano rešenje ne može ukinuti i uputiti na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu.
bude zamenjeno merom zabrane raspolaganja privremeno oduzetom imovinom.
Privremeno oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela traje najduže dok sud ne odluči o zahtevu za trajno oduzimanje imovine.
Do podnošenja zahteva za trajno oduzimanje imovine sud najmanje jednom godišnje po službenoj dužnosti preispituje odluku o privremenom oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela i u opravdanim slučajevima može tu odluku ukinuti ili je zameniti merom zabrane raspologanja privremeno oduzetom imovinom.
U slučaju da je upravljanje privremeno oduzetom imovinom otežano ili pruzrokuje nesrazmerno visoke troškove, sud može na obrazloženi predlog Direkcije preispitati odluku o privremenom oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela i zameniti je merom zabrane raspolaganja privremeno oduzetom imovinom.
Nadzor nad sprovođenjem mere zabrane raspolaganja privremeno oduzetom imovinom vrši Jedinica.
doneće sudija za prethodni postupak, odnosno predsednik veća pred kojim se održava glavni pretres ako se pojave okolnosti koje ukazuju da dalja primena privremenog oduzimanja imovine nije opravdana.
Rešenje o meri zabrane raspolaganja privremeno oduzetom imovinom iz
sud će doneti ako utvrdi da je predlog Direkcije opravdan i da se tom merom može obezbediti trajno oduzimanje imovine.
Pre donošenja rešenja iz sud može zakazati ročište da bi se preispitala odluka o određivanju privremenog oduzimanja imovine proistekle iz krivičnog dela.
Protiv rešenja o odbačaju ili odbijanju predloga Direkcije za preispitivanje odluke o privremenom oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, žalba nije dozvoljena.
Direkcija ne može na osnovu istih činjenica podneti novi predlog.
Javni tužilac podnosi zahtev za trajno oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela u roku od šest meseci od dana dostavljanja pravnosnažne presude kojom je utvrđeno da je učinjeno krivično delo iz
podatke o okrivljenom, odnosno okrivljenom saradniku;
3)
zakonski naziv krivičnog dela;
4)
označenje imovine koju treba oduzeti;
5)
dokaze o imovini koju okrivljeni, odnosno okrivljeni saradnik poseduje ili je posedovao i zakonitim prihodima;
6)
okolnosti koje ukazuju da je imovina proistekla iz krivičnog dela, odnosno okolnosti koje ukazuju na postojanje očigledne nesrazmere između imovine i zakonitih prihoda;
7)
razloge koji opravdavaju potrebu za trajnim oduzimanjem imovine.
Zahtev protiv pravnog sledbenika, osim podataka iz
, sadrži i dokaze da je pravni sledbenik nasledio imovinu proisteklu iz krivičnog dela, a zahtev protiv trećeg lica sadrži i dokaze da je imovina proistekla iz krivičnog dela preneta u cilju osujećenja oduzimanja.
sud će u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva javnog tužioca zakazati pripremno ročište radi predlaganja dokaza.
Na pripremno ročište sud će pozvati javnog tužioca, vlasnika i njegovog punomoćnika. Poziv se dostavlja vlasniku na sudu poznatoj adresi, odnosno sedištu pozvanog lica, uz upozorenje da će se ročište održati i u slučaju njegovog nedolaska.
Ako je poziv dostavljen neposredno vlasniku ili punomoćniku, smatra se da je time dostavljanje vlasniku uredno izvršeno. U slučaju da se poziv ne može dostaviti na ovaj način, sud će vlasniku postaviti punomoćnika po službenoj dužnosti za postupak trajnog oduzimanja imovine.
Vlasniku će se poziv dostaviti tako da između dana dostavljanja poziva i dana održavanja pripremnog ročišta protekne najmanje osam dana.
Na glavno ročište sud poziva javnog tužioca, vlasnika i njegovog punomoćnika i po potrebi i druga lica.
Vlasniku, punomoćniku i drugim licima poziv se dostavlja na sudu poznatu adresu, odnosno sedište pozvanog pravnog lica, uz upozorenje da će se ročište održati i u slučaju njihovog nedolaska.
Vlasniku će se poziv dostaviti tako da između dana dostavljanja poziva i dana održavanja ročišta ima najmanje 15 dana.
Glavno ročište počinje iznošenjem sadržine zahteva javnog tužioca. Započeto ročište dovršiće se, po pravilu, bez prekidanja i odlaganja.
Ako je zahtev usmeren na imovinu okrivljenog, odnosno okrivljenog saradnika, javni tužilac iznosi dokaze o imovini koju okrivljeni, odnosno okrivljeni saradnik poseduje, o njihovim zakonitim prihodima i okolnostima koje ukazuju na postojanje očigledne nesrazmere između imovine i zakonitih prihoda. Okrivljeni, okrivljeni saradnik, odnosno njihovi punomoćnici se izjašnjavaju o navodima javnog tužioca.
Ako je zahtev usmeren na imovinu pravnog sledbenika ili trećeg lica, javni tužilac iznosi dokaze da je pravni sledbenik nasledio imovinu proisteklu iz krivičnog dela, odnosno da je imovina preneta na treće lice bez naknade ili uz naknadu koja očigledno ne odgovara stvarnoj vrednosti, u cilju osujećenja oduzimanja. Pravni sledbenik, treće lice, odnosno njihovi punomoćnici se izjašnjavaju o navodima javnog tužioca.
Po okončanju glavnog ročišta sud donosi rešenje kojim usvaja ili odbija zahtev za trajno oduzimanje imovine.
Rešenje o trajnom oduzimanju imovine sadrži podatke o vlasniku, zakonski naziv krivičnog dela iz presude, podatke o imovini koja se oduzima, odnosno vrednost koja se oduzima od vlasnika ako je raspolagao imovinom proisteklom iz krivičnog dela u cilju osujećenja njenog oduzimanja i odluku o troškovima upravljanja privremeno oduzetom imovinom, imovinskopravnom zahtevu oštećenog i troškovima zastupanja.
Ukoliko je pravnosnažnom presudom doneta odluka o imovinskopravnom zahtevu oštećenog, sud će u rešenju o trajnom oduzimanju imovine taj iznos izlučiti iz oduzete imovine, a ako takva odluka nije doneta, sud može rešenjem izlučiti deo imovine radi namirenja imovinskopravnog zahteva. Rešenjem iz
odlučeno o troškovima upravljanja privremeno oduzetom imovinom i punomoćnika po službenoj dužnosti, a ne mogu se naplatiti od vlasnika, sud će u rešenju o trajnom oduzimanju imovine taj iznos izlučiti iz oduzete imovine.
vlasniku ostaviti deo imovine ako bi njenim oduzimanjem bilo dovedeno u pitanje izdržavanje vlasnika i lica koje je dužan da izdržava u skladu sa odredbama zakona koji uređuje izvršenje i obezbeđenje.
Rešavajući o žalbi sud može žalbu odbaciti kao neblagovremenu ili nedozvoljenu, odbiti žalbu kao neosnovanu ili uvažiti žalbu i rešenje preinačiti ili ukinuti i predmet uputiti na ponovno odlučivanje.
Ako je u istom predmetu rešenje već jedanput bilo ukinuto, drugostepeni sud će zakazati ročište i odlučiti o žalbi, s tim da rešenje ne može ukinuti i predmet uputiti na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu.
O oduzetoj imovini sačinjava se zapisnik u koji se unose podaci o vlasniku (ime i prezime, adresa prebivališta ili boravišta, JMBG, a za pravno lice adresa sedišta, PIB i matični broj), podaci o imovini i stanju u kojem je preuzeta, podaci o vrednosti koja se oduzima (
), napomena da li se imovina privremeno ili trajno oduzima, da li je privremeno oduzeta imovina ostala kod vlasnika ili je poverena drugom fizičkom ili pravnom licu (
) je izvršno. Izvršenje tog rešenja neposredno sprovodi Direkcija.
Privremeno oduzimanje imovine sprovodi se shodnom primenom odredaba zakona koji uređuje izvršenje i obezbeđenje, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Direkcija snosi troškove čuvanja, održavanja i upravljanja privremeno oduzetom imovinom od dana sprovođenja izvršenja rešenja iz
U opravdanim slučajevima direktor Direkcije može odlučiti da privremeno oduzeta imovina ostane kod vlasnika, uz obavezu da se o imovini stara sa pažnjom dobrog domaćina. Vlasnik snosi troškove čuvanja i održavanja imovine.
U opravdanim slučajevima direktor Direkcije može poveriti upravljanje privremeno oduzetom imovinom drugom fizičkom ili pravnom licu na osnovu ugovora.
, Direkcija može ponudu za izdavanje u zakup nepokretnosti javno oglasiti, a ugovor o zakupu će biti zaključen sa najboljim ponuđačem.
U slučaju raskida ugovora o zakupu nepokretnosti od strane Direkcije, obaveštenje o raskidu ugovora Direkcija dostavlja sa zahtevom da se zakupac iseli i preda nepokretnost Direkciji u stanju u kojem je primljena.
U slučaju da zakupac ne postupi po zahtevu Direkcije iz
, iseljenje zakupca neposredno sprovodi Direkcija, po potrebi, uz asistenciju policije, najkasnije u roku od 72 časa od časa dostavljanja zahteva.
Na zahtev državnog organa, odnosno organa autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, direktor Direkcije može privremeno oduzetu nepokretnu imovinu dati na korišćenje bez naknade, radi obavljanja društveno korisnih poslova.
Ako je privremeno oduzeto pravno lice Direkcija može pravo upravljanja preneti na fizičko ili pravno lice na osnovu ugovora.
Lice na koje je preneto pravo upravljanja u poslovima upravljanja ima ovlašćenja, obaveze i odgovornost kao zastupnik društvenog kapitala, u skladu sa zakonom koji uređuje privatizaciju.
Privremeno oduzete predmete od istorijske, umetničke i naučne vrednosti Direkcija predaje na čuvanje ustanovama nadležnim za čuvanje ovih predmeta do donošenja odluke o zahtevu za trajno oduzimanje imovine.
Privremeno oduzete devize i efektivni strani novac se prenose, odnosno uplaćuju na namenski račun Direkcije koji se vodi kod Narodne banke Srbije, o čemu se zaključuje ugovor, a privremeno oduzeti dinari deponuju se na namenski račun Direkcije koji se vodi kod ministarstva nadležnog za poslove finansija i privrede - Uprave za trezor.
Predmete od plemenitih metala, dragog i poludragog kamenja i bisera Direkcija predaje na čuvanje Narodnoj banci Srbije do donošenja odluke iz
Privremeno oduzeto oružje predaje se na čuvanje ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove, osim kolekcionarskih i trofejnih primeraka, koji se poveravaju na čuvanje muzeju.
O čuvanju predmeta iz Direkcija zaključuje ugovor sa nadležnim ustanovama, odnosno Narodnom bankom Srbije.
Ako je vlasniku privremeno oduzeta pokretna i nepokretna imovina, Direkcija može iz novčanih sredstava, odnosno sredstava dobijenih prodajom pokretne imovine da namiri nužne troškove čuvanja i održavanja nepokretne imovine.
Ako privremeno oduzimanje imovine bude ukinuto, Republika Srbija snosi troškove iz
Radi očuvanja vrednosti privremeno oduzete imovine Direkcija može da prodaje pokretnu imovinu i hartije od vrednosti, neposredno ili preko određenog fizičkog ili pravnog lica.
Ako odredbama ovog zakona nije drugačije propisano, u postupku prodaje imovine iz
vrši se usmenim javnim nadmetanjem koje se oglašava u "Službenom glasniku Republike Srbije", odnosno drugom javnom glasilu.
Lako kvarljiva roba i životinje mogu se prodati bez usmenog javnog nadmetanja.
Pokretna imovina se prodaje po istoj ili višoj ceni od procenjene vrednosti koju je odredila Direkcija. Ako imovina ne bude prodata nakon dva usmena javna nadmetanja prodaja se može izvršiti neposrednom pogodbom.
Prodaja hartija od vrednosti i drugih vrednosnih papira vrši se u skladu sa propisima kojima se uređuje promet hartija od vrednosti.
Vlasniku privremeno oduzete imovine za koju je, u skladu sa ovim zakonom, utvrđeno da ne potiče iz krivičnog dela, bez odlaganja se vraćaju oduzeta novčana sredstva ili novčana sredstva dobijena prodajom imovine.
Ako Direkcija nije upravljala privremeno oduzetom imovinom kao dobar domaćin, vlasnik kome su vraćena novčana sredstva može u roku od 30 dana od dana povraćaja sredstava podneti Direkciji zahtev za naknadu štete prouzrokovane privremenim oduzimanjem imovine.
Ako zahtev za naknadu štete ne bude usvojen ili Direkcija ne donese odluku o njemu u roku od tri meseca od dana podnošenja zahteva, vlasnik može nadležnom sudu podneti tužbu za naknadu štete. Ako je zahtev samo delimično usvojen, vlasnik može podneti tužbu u odnosu na preostali deo zahteva.
Imovina i novčana sredstva dobijena prodajom imovine postaju svojina Republike Srbije kada odluka o trajnom oduzimanju imovine postane pravnosnažna.
Trajno oduzete devize i efektivni strani novac uplaćuju se i vode na posebnom računu kod Narodne banke Srbije, a trajno oduzeti dinari uplaćuju se na račune propisane za uplatu javnih prihoda.
Na osnovu odluke ministarstva nadležnog za nauku, odnosno kulturu, trajno oduzete predmete od istorijske, umetničke i naučne vrednosti Direkcija ustupa bez naknade ustanovama nadležnim za čuvanje takvih dobara.
Na trajno oduzetu pokretnu imovinu ne primenjuju se odredbe carinskog zakona koje se odnose na obaveze državnih organa u vezi sa carinskom robom i prevoznim sredstvima.
Odluku o postupanju sa trajno oduzetim predmetima iz donosi Vlada.
Na trajno oduzetu nepokretnu imovinu primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje javna svojina. Vlada može odrediti namenu trajno oduzete imovine u cilju obavljanja društveno korisnih poslova.
Po odbitku troškova upravljanja oduzetom imovinom i namirenju imovinskopravnog zahteva oštećenog, novčana sredstva dobijena prodajom trajno oduzete imovine uplaćuju se u budžet Republike Srbije.
Međunarodna saradnja u cilju oduzimanja imovine proistekle iz krivičnog dela ostvaruje se na osnovu međunarodnog sporazuma.
Ako međunarodni sporazum ne postoji ili neka pitanja nisu uređena međunarodnim sporazumom, međunarodna saradnja ostvaruje se na osnovu principa uzajamnosti i odredaba ovog zakona.
Na pitanja međunarodne saradnje koja nisu uređena ovim zakonom shodno se primenjuju odredbe zakona koji uređuju međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim stvarima.
Međunarodna saradnja, u smislu odredaba ovog zakona, obuhvata pružanje pomoći u pronalaženju imovine proistekle iz krivičnog dela, zabranu raspolaganja i privremeno ili trajno oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela.
Nadležnost domaćeg javnog tužilaštva, odnosno suda u postupku međunarodne saradnje iz
Molba inostranog organa za saradnju, u smislu odredaba ovog zakona, dostavlja se domaćem nadležnom organu preko ministarstva nadležnog za pravosuđe. Na isti način dostavljaju se inostranom organu molba, odnosno odluka domaćih organa.
U hitnim slučajevima, pod uslovom uzajamnosti, molba za pronalaženje, zabranu raspolaganja, odnosno privremeno oduzimanje imovine može se dostaviti posredstvom Jedinice.
Molba za saradnju, u smislu odredaba ovog zakona, sadrži:
1)
naziv organa koji podnosi molbu;
2)
podatke o licu na koje se molba odnosi (ime, datum i mesto rođenja, državljanstvo i boravište), a ako se radi o pravnom licu i podatke o sedištu pravnog lica;
3)
podatke o imovini u vezi sa kojom se traži saradnja i njenoj povezanosti sa licem iz
konkretne radnje koje bi trebalo preduzeti i navođenje zakonskih odredaba države molilje koje predstavljaju osnov za preduzimanje određenih mera prinude.
, sadrži i odluku o pokretanju krivičnog postupka ili zahtev za pokretanje postupka za trajno oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela od lica iz
Nakon donošenja rešenja o usvajanju molbe za pronalaženje imovine proistekle iz krivičnog dela, javni tužilac upućuje zahtev Jedinici da preduzme neophodne radnje, u cilju otkrivanja i pronalaženja imovine.
, Jedinica u skladu sa odredbama preduzima mere u cilju pronalaženja i obezbeđenja dokaza o postojanju, mestu ili kretanju, vrsti, pravnom statusu ili vrednosti imovine proistekle iz krivičnog dela.
Ako molba za zabranu raspolaganja, privremeno, odnosno trajno oduzimanje imovine sadrži sve elemente propisane , odluku donosi vanraspravno veće nadležnog suda. O sednici veća obaveštava se javni tužilac i postavljeni branilac, odnosno punomoćnik.
može se izjaviti žalba o kojoj odlučuje nadležni drugostepeni sud.
Žalba protiv rešenja kojim je odlučeno o molbi za privremeno oduzimanje imovine izjavljuje se u roku od tri dana od dana dostavljanja rešenja, a žalba protiv rešenja kojim je odlučeno o molbi za trajno oduzimanje imovine izjavljuje se u roku od osam dana od dana dostavljanja rešenja.
Žalba ne odlaže izvršenje rešenja o privremenom oduzimanju imovine.
ne bude okončan u roku od dve godine od donošenja rešenja o privremenom oduzimanju imovine sud će po službenoj dužnosti ukinuti privremeno oduzimanje imovine.
obavestiti inostrani organ o posledicama proteka roka. Izuzetno, ako inostrani organ pre isteka roka dostavi potrebne dokaze, sud može odlučiti da privremeno oduzimanje imovine traje još najduže dve godine.
Troškove čuvanja i održavanja privremeno oduzete imovine snosi država molilja.
Rešenje o trajnom oduzimanju imovine postaje pravnosnažno kada sud odbije kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv tog rešenja ili uvaži žalbu izjavljenu protiv rešenja kojim je odbijen zahtev za trajno oduzimanje imovine i donese odluku o trajnom oduzimanju imovine.
Trajno oduzetom imovinom proisteklom iz krivičnog dela raspolaže se u skladu sa odredbama ovog zakona, osim ako nešto drugo nije utvrđeno međunarodnim sporazumom.
Specijalizovana organizaciona jedinica nadležna za finansijsku istragu Ministarstva unutrašnjih poslova i Direkcija za upravljanje oduzetom imovinom koje su obrazovane, odnosno osnovane u skladu sa Zakonom o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela ("Službeni glasnik RS", broj 97/08), nastavljaju sa radom u skladu sa ovim zakonom.
, primenjivaće se podzakonski akti doneti u skladu sa Zakonom o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela ("Službeni glasnik RS", broj 97/08), ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Postupci oduzimanja imovine proistekle iz krivičnog dela započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona, po odredbama Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela ("Službeni glasnik RS", broj 97/08), okončaće se po odredbama ovog zakona.