Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela

Status Propisa

Na snazi

Prikazana Verzija

Opšte Informacije

DonosilacNarodna skupština Republike Srbije

Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela

IIIČl. 16–48

POSTUPAK

Član16
U postupku oduzimanja imovine proistekle iz krivičnog dela nadležni organi dužni su da vode računa o časti i dostojanstvu vlasnika.
Član16a
Kada policija podnosi javnom tužiocu krivičnu prijavu za krivično delo iz , dužna je da dostavi i podatke o imovini osumnjičenog i trećeg lica koji su prikupljeni u predistražnom postupku.
a)Čl. 17–22
Finansijska istraga
Član17
Finansijska istraga pokreće se protiv vlasnika kada postoje osnovi sumnje da poseduje znatnu imovinu proisteklu iz krivičnog dela.
U finansijskoj istrazi prikupljaju se dokazi o imovini, zakonitim prihodima, načinu i troškovima života okrivljenog, okrivljenog saradnika ili ostavioca, dokazi o imovini koju je nasledio pravni sledbenik, odnosno dokazi o imovini i naknadi za koju je imovina preneta na treće lice.
U svrhu vođenja finansijske istrage Jedinica može angažovati stručno lice, zaposlene u državnom organu ili instituciju, radi pružanja stručne pomoći.
Član18
Organi i lica koja učestvuju u finansijskoj istrazi obavezni su da postupaju hitno.
Podaci u vezi sa finansijskom istragom poverljivi su i predstavljaju tajne podatke određene u skladu sa zakonom koji uređuje tajnost podataka.
Osim službenih lica podatke iz ne mogu odavati ni druga lica kojima podaci postanu dostupni. Službeno lice je dužno da drugo lice obavesti da ovi podaci predstavljaju tajne podatke.
Član19
Finansijska istraga pokreće se naredbom javnog tužioca.
Finansijskom istragom rukovodi javni tužilac.
Na zahtev javnog tužioca ili po službenoj dužnosti, dokaze iz prikuplja Jedinica.
Član20
Pretresanje stana i ostalih prostorija vlasnika ili drugih lica preduzeće se, na osnovu odluke nadležnog suda, ako je verovatno da će se pronaći dokazi iz .
Pretresanje vlasnika ili drugih lica preduzeće se ako je verovatno da će se pronaći dokazi iz .
Član21
Predmeti, evidencije, dokumenti i podaci koji mogu poslužiti kao dokaz iz privremeno će se oduzeti.
Državni i drugi organi, organizacije i javne službe dužni su da Jedinici omoguće uvid, pristup i preuzimanje podataka iz njihovih elektronskih baza, kao i uvid i dostavu evidencija, dokumenata, podataka i drugih predmeta iz .
Uvid i dostava predmeta, evidencija, dokumenata i podataka iz ne mogu se uskratiti pozivanjem na obavezu čuvanja tajne.
Na zahtev Jedinice, fizička i pravna lica koja drže isprave i dokaze o izvorima sticanja prihoda i imovine po bilo kojoj osnovi, dužna su da ih predaju bez odlaganja, ako je verovatno da bi se na osnovu njih mogla identifikovati imovina proistekla iz krivičnog dela.
Član22
Javni tužilac može narediti bankarskoj ili drugoj finansijskoj organizaciji da Jedinici dostavi podatke o stanju poslovnih i ličnih računa i sefova vlasnika.
Naredbom iz javni tužilac nalaže Jedinici da vrši automatsku obradu podataka o stanju poslovnih i ličnih računa i sefova vlasnika.
Član23
Kada postoji verovatnoća da bi kasnije oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela bilo otežano ili onemogućeno, javni tužilac podnosi zahtev za privremeno oduzimanje imovine.
Zahtev iz sadrži podatke o vlasniku, zakonski naziv krivičnog dela, označenje imovine koju treba oduzeti, dokaze o imovini, okolnosti iz kojih proizilazi osnovana sumnja da imovina proističe iz krivičnog dela i razloge koji opravdavaju potrebu za privremenim oduzimanjem imovine.
Zahtev iz dostavlja se bez odlaganja vlasniku sa poukom da u roku od 15 dana može sudu dostaviti odgovor na zahtev sa dokazima o načinu sticanja imovine.
O zahtevu iz u zavisnosti od faze postupka odlučuje sudija za prethodni postupak, odnosno predsednik veća pred kojim se održava glavni pretres.
Član24
Ako postoji verovatnoća da će vlasnik raspolagati imovinom proisteklom iz krivičnog dela pre nego što sud odluči o zahtevu iz , javni tužilac donosi naredbu o zabrani raspolaganja imovinom i o privremenom oduzimanju pokretne imovine.
Mera iz traje do donošenja odluke suda o zahtevu javnog tužioca, a najduže tri meseca od dana donošenja naredbe.
Naredbu iz izvršava Jedinica.
Naredba o zabrani raspolaganja nepokretnosti upisuje se u evidenciju nepokretnosti odmah po prijemu zahteva.
Naredba iz se bez odlaganja dostavlja bankama i drugim finansijskim organizacijama kod kojih su deponovana novčana sredstva i hartije od vrednosti vlasnika.
Privremeno oduzete pokretne stvari po naredbi javnog tužioca poveravaju se na upravljanje Direkciji.
Član25
Sud će odmah po prijemu odgovora vlasnika na zahtev iz , odnosno kada protekne rok u kome se odgovor može dati, a najkasnije u roku od osam dana, rešenjem odlučiti o zahtevu za privremeno oduzimanje imovine.
Sud rešenjem određuje privremeno oduzimanje imovine ako su ispunjeni sledeći uslovi:
1)
postoje osnovi sumnje da je fizičko ili pravno lice izvršilo krivično delo iz ;
2)
postoje osnovi sumnje da je imovina vlasnika proistekla iz krivičnog dela;
3)
vrednost imovine iz prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara;
4)
postoje razlozi koji opravdaju potrebu za privremenim oduzimanjem ().
Ako nisu ispunjeni uslovi iz sud će rešenjem zahtev javnog tužioca odbiti.
Član26
Rešenje o privremenom oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela sadrži podatke o vlasniku, zakonski naziv krivičnog dela, podatke o vrsti i vrednosti imovine koja se oduzima, okolnosti iz kojih proizilazi osnovana sumnja da imovina proističe iz krivičnog dela, razloge koji opravdavaju potrebu za privremenim oduzimanjem imovine, vreme na koje se oduzima i pouku o pravu na prigovor protiv rešenja.
U rešenju iz sud može odrediti da se privremeno oduzimanje ne odnosi na imovinu koju treba izuzeti primenom pravila o zaštiti savesnog sticaoca, a vlasniku može ostaviti na korišćenje deo privremeno oduzete imovine ako bi njenim oduzimanjem bilo dovedeno u pitanje izdržavanje vlasnika ili lica koje je po zakonu dužan da izdržava.
Sud ne može privremeno oduzeti imovinu koja je izuzeta od izvršenja u skladu sa zakonom koji uređuje izvršenje i obezbeđenje.
Član27
Rešenje iz sud će dostaviti vlasniku, njegovom braniocu, odnosno punomoćniku, javnom tužiocu, Jedinici, Direkciji i banci ili drugoj organizaciji nadležnoj za platni promet.
Rešenje iz sud će dostaviti javnom tužiocu, Jedinici, vlasniku i njegovom braniocu, odnosno punomoćniku.
Član28
Danom otvaranja stečajnog postupka nad pravnim licem prema kome je doneto rešenje o privremenom oduzimanju imovine iz , vrednost imovine proistekle iz krivičnog dela smatra se dospelim iznosom na kome postoji pravo izlučnog namirenja u korist Direkcije.
Ako je u registru privrednih subjekata upisana zabeležba privremenog oduzimanja, organ koji vodi registar dužan je da, u slučaju kada je pokrenut postupak likvidacije, obavesti Direkciju o toj činjenici, kao i da dostavi podatke o likvidacionom upravniku.
Član29
Protiv rešenja iz može se podneti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja rešenja.
Podnošenje žalbe ne odlaže izvršenje rešenja iz .
Uz žalbu protiv rešenja iz vlasnik može dostaviti i dokaze o zakonitom poreklu privremeno oduzete imovine.
O žalbi protiv rešenja iz odlučuje nadležni drugostepeni sud.
Član30
Za odlučivanje o žalbi protiv rešenja iz , sud zakazuje ročište na koje poziva vlasnika, njegovog branioca ili punomoćnika i javnog tužioca.
Poziv i žalba suprotne strane dostavljaju se na poznatu adresu, odnosno sedište lica iz uz upozorenje da će se ročište održati i u slučaju njihovog nedolaska.
Član31
Ročište iz održaće se najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe. Nedolazak uredno obaveštenih stranaka ne sprečava održavanje ročišta.
Započeto ročište iz dovršiće se, po pravilu, bez prekidanja ili odlaganja.
Član32
Sud će odbaciti žalbu ako je neblagovremena, nepotpuna ili izjavljena od neovlašćenog lica.
Sud će rešenjem odbiti žalbu ukoliko nađe da je neosnovana.
Sud će rešenjem usvojiti žalbu vlasnika i u celini ili delimično ukinuti privremeno oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela ako:
1)
ne postoji verovatnoća da će trajno oduzimanje imovine biti onemogućeno ili otežano;
2)
nema dovoljno dokaza o postojanju osnova sumnje da privremeno oduzeta imovina proističe iz krivičnog dela;
3)
vlasnik dokaže da nije vlasnik celokupne ili dela privremeno oduzete imovine;
4)
vrednost imovine proistekle iz krivičnog dela ne prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara.
Sud će rešenjem usvojiti žalbu javnog tužioca i u celini ili delimično odrediti privremeno oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela ukoliko nađe da su ispunjeni uslovi iz .
Odluku o žalbi sud će doneti u roku od osam dana od dana zaključenja ročišta iz .
Član33
Ako je u istom predmetu rešenje već jedanput ukinuto, drugostepeni sud će u sednici veća ili nakon održanog ročišta doneti odluku, s tim da pobijano rešenje ne može ukinuti i uputiti na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu.
Član34
Privremeno oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela prestaje ako:
1)
javni tužilac ne podnese zahtev za trajno oduzimanje u roku iz ;
2)
pre isteka roka iz bude pravnosnažno ukinuto;
3)
bude zamenjeno merom zabrane raspolaganja privremeno oduzetom imovinom.
Privremeno oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela traje najduže dok sud ne odluči o zahtevu za trajno oduzimanje imovine.
Do podnošenja zahteva za trajno oduzimanje imovine sud najmanje jednom godišnje po službenoj dužnosti preispituje odluku o privremenom oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela i u opravdanim slučajevima može tu odluku ukinuti ili je zameniti merom zabrane raspologanja privremeno oduzetom imovinom.
U slučaju da je upravljanje privremeno oduzetom imovinom otežano ili pruzrokuje nesrazmerno visoke troškove, sud može na obrazloženi predlog Direkcije preispitati odluku o privremenom oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela i zameniti je merom zabrane raspolaganja privremeno oduzetom imovinom.
Nadzor nad sprovođenjem mere zabrane raspolaganja privremeno oduzetom imovinom vrši Jedinica.
Član35
Rešenje o ukidanju privremenog oduzimanja imovine iz doneće sudija za prethodni postupak, odnosno predsednik veća pred kojim se održava glavni pretres ako se pojave okolnosti koje ukazuju da dalja primena privremenog oduzimanja imovine nije opravdana.
Rešenje o meri zabrane raspolaganja privremeno oduzetom imovinom iz sud će doneti ako se pojave okolnosti koje ukazuju da se i tom merom može obezbediti trajno oduzimanje imovine.
Rešenje o meri zabrane raspolaganja privremeno oduzetom imovinom iz sud će doneti ako utvrdi da je predlog Direkcije opravdan i da se tom merom može obezbediti trajno oduzimanje imovine.
Pre donošenja rešenja iz sud može zakazati ročište da bi se preispitala odluka o određivanju privremenog oduzimanja imovine proistekle iz krivičnog dela.
Na ročište iz pozvaće se lica iz , kao i predstavnik Direkcije. Nedolazak uredno pozvanih lica ne sprečava održavanje ročišta.
Član36
Protiv rešenja o odbačaju ili odbijanju predloga Direkcije za preispitivanje odluke o privremenom oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, žalba nije dozvoljena.
Direkcija ne može na osnovu istih činjenica podneti novi predlog.
Član37
Protiv rešenja iz može se izjaviti žalba u roku od tri dana od dana dostavljanja rešenja.
O žalbi iz odlučuje vanpretresno veće.
Na odlučivanje o žalbi iz shodno se primenjuju odredbe i .
Član38
Javni tužilac podnosi zahtev za trajno oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela u roku od šest meseci od dana dostavljanja pravnosnažne presude kojom je utvrđeno da je učinjeno krivično delo iz .
Zahtev iz sadrži:
1)
pravnosnažnu presudu;
2)
podatke o okrivljenom, odnosno okrivljenom saradniku;
3)
zakonski naziv krivičnog dela;
4)
označenje imovine koju treba oduzeti;
5)
dokaze o imovini koju okrivljeni, odnosno okrivljeni saradnik poseduje ili je posedovao i zakonitim prihodima;
6)
okolnosti koje ukazuju da je imovina proistekla iz krivičnog dela, odnosno okolnosti koje ukazuju na postojanje očigledne nesrazmere između imovine i zakonitih prihoda;
7)
razloge koji opravdavaju potrebu za trajnim oduzimanjem imovine.
Zahtev protiv pravnog sledbenika, osim podataka iz , sadrži i dokaze da je pravni sledbenik nasledio imovinu proisteklu iz krivičnog dela, a zahtev protiv trećeg lica sadrži i dokaze da je imovina proistekla iz krivičnog dela preneta u cilju osujećenja oduzimanja.
O zahtevu iz odlučuje vanpretresno veće.
Postupak za trajno oduzimanje je hitan.
Član39
Odluku o zahtevu za trajno oduzimanje imovine sud donosi na glavnom ročištu.
Član40
Pre održavanja glavnog ročišta iz sud će u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva javnog tužioca zakazati pripremno ročište radi predlaganja dokaza.
Na pripremno ročište sud će pozvati javnog tužioca, vlasnika i njegovog punomoćnika. Poziv se dostavlja vlasniku na sudu poznatoj adresi, odnosno sedištu pozvanog lica, uz upozorenje da će se ročište održati i u slučaju njegovog nedolaska.
Ako je poziv dostavljen neposredno vlasniku ili punomoćniku, smatra se da je time dostavljanje vlasniku uredno izvršeno. U slučaju da se poziv ne može dostaviti na ovaj način, sud će vlasniku postaviti punomoćnika po službenoj dužnosti za postupak trajnog oduzimanja imovine.
Vlasniku će se poziv dostaviti tako da između dana dostavljanja poziva i dana održavanja pripremnog ročišta protekne najmanje osam dana.
U pozivu će sud pozvati lica iz da na pripremnom ročištu iznesu činjenice i predlože dokaze na kojima se zasniva ili osporava zahtev javnog tužioca.
Član41
Sud će održati glavno ročište u roku od tri meseca od dana održavanja pripremnog ročišta.
Ako postoje okolnosti na osnovu kojih se može zaključiti da neki dokaz neće moći da se pribavi u roku iz ili ako dokaz treba da se pribavi iz inostranstva, dan održavanja glavnog ročišta se može odložiti najduže za još tri meseca.
Po proteku roka od šest meseci od dana održavanja pripremnog ročišta, glavno ročište će se održati bez obzira što određeni dokaz nije pribavljen.
Član42
Na glavno ročište sud poziva javnog tužioca, vlasnika i njegovog punomoćnika i po potrebi i druga lica.
Vlasniku, punomoćniku i drugim licima poziv se dostavlja na sudu poznatu adresu, odnosno sedište pozvanog pravnog lica, uz upozorenje da će se ročište održati i u slučaju njihovog nedolaska.
Vlasniku će se poziv dostaviti tako da između dana dostavljanja poziva i dana održavanja ročišta ima najmanje 15 dana.
Član43
Glavno ročište počinje iznošenjem sadržine zahteva javnog tužioca. Započeto ročište dovršiće se, po pravilu, bez prekidanja i odlaganja.
Ako je zahtev usmeren na imovinu okrivljenog, odnosno okrivljenog saradnika, javni tužilac iznosi dokaze o imovini koju okrivljeni, odnosno okrivljeni saradnik poseduje, o njihovim zakonitim prihodima i okolnostima koje ukazuju na postojanje očigledne nesrazmere između imovine i zakonitih prihoda. Okrivljeni, okrivljeni saradnik, odnosno njihovi punomoćnici se izjašnjavaju o navodima javnog tužioca.
Ako je zahtev usmeren na imovinu pravnog sledbenika ili trećeg lica, javni tužilac iznosi dokaze da je pravni sledbenik nasledio imovinu proisteklu iz krivičnog dela, odnosno da je imovina preneta na treće lice bez naknade ili uz naknadu koja očigledno ne odgovara stvarnoj vrednosti, u cilju osujećenja oduzimanja. Pravni sledbenik, treće lice, odnosno njihovi punomoćnici se izjašnjavaju o navodima javnog tužioca.
Član44
Po okončanju glavnog ročišta sud donosi rešenje kojim usvaja ili odbija zahtev za trajno oduzimanje imovine.
Rešenje o trajnom oduzimanju imovine sadrži podatke o vlasniku, zakonski naziv krivičnog dela iz presude, podatke o imovini koja se oduzima, odnosno vrednost koja se oduzima od vlasnika ako je raspolagao imovinom proisteklom iz krivičnog dela u cilju osujećenja njenog oduzimanja i odluku o troškovima upravljanja privremeno oduzetom imovinom, imovinskopravnom zahtevu oštećenog i troškovima zastupanja.
Rešenje iz sud će dostaviti vlasniku, njegovom punomoćniku, javnom tužiocu, Direkciji i Jedinici.
Član45
Ukoliko je pravnosnažnom presudom doneta odluka o imovinskopravnom zahtevu oštećenog, sud će u rešenju o trajnom oduzimanju imovine taj iznos izlučiti iz oduzete imovine, a ako takva odluka nije doneta, sud može rešenjem izlučiti deo imovine radi namirenja imovinskopravnog zahteva. Rešenjem iz sud može da odluči o imovinskopravnom zahtevu oštećenog čije postojanje je utvrđeno pravnosnažnom presudom.
Ukoliko je rešenjem iz odlučeno o troškovima upravljanja privremeno oduzetom imovinom i punomoćnika po službenoj dužnosti, a ne mogu se naplatiti od vlasnika, sud će u rešenju o trajnom oduzimanju imovine taj iznos izlučiti iz oduzete imovine.
Sud će u rešenju iz vlasniku ostaviti deo imovine ako bi njenim oduzimanjem bilo dovedeno u pitanje izdržavanje vlasnika i lica koje je dužan da izdržava u skladu sa odredbama zakona koji uređuje izvršenje i obezbeđenje.
Član46
Po prijemu rešenja iz Direkcija odmah preduzima mere za upravljanje oduzetom imovinom.
Oduzetom imovinom iz Direkcija upravlja do pravnosnažnog okončanja postupka za trajno oduzimanje imovine.
Član47
Protiv rešenja iz ovlašćena lica mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja.
Žalba ne sprečava Direkciju da postupi u skladu sa .
O žalbi protiv rešenja odlučuje nadležni drugostepeni sud.
Član48
Rešavajući o žalbi sud može žalbu odbaciti kao neblagovremenu ili nedozvoljenu, odbiti žalbu kao neosnovanu ili uvažiti žalbu i rešenje preinačiti ili ukinuti i predmet uputiti na ponovno odlučivanje.
Ako je u istom predmetu rešenje već jedanput bilo ukinuto, drugostepeni sud će zakazati ročište i odlučiti o žalbi, s tim da rešenje ne može ukinuti i predmet uputiti na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu.
Na zakazivanje i održavanje ročišta iz shodno se primenjuju odredbe i .