Tokom izvršenja kazne zatvora osuđeni je dužan da se ponaša u skladu sa zakonom i propisima donetim na osnovu zakona, kao i po nalozima službenih lica, osim ako bi izvršenje naloga bilo protivpravno.
U cilju održavanja reda i bezbednosti u zavodu, prema osuđenom se mogu primeniti samo one mere za održavanje reda i bezbednosti koje su utvrđene ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona i samo u meri u kojoj je to neophodno.
U primeni mera za održavanje reda i bezbednosti ne sme se primeniti stroža mera od neophodno potrebne s obzirom na okolnosti njene primene i sadržinu mere.
Mere za održavanje reda i bezbednosti su mere prinude i posebne mere.
Mere prinude prema osuđenom se mogu primeniti samo kada je neophodno da se spreči:
1)
bekstvo osuđenog;
2)
fizički napad na drugo lice;
3)
nanošenje povrede drugom licu;
4)
samopovređivanje;
5)
prouzrokovanje znatne materijalne štete;
6)
aktivan i pasivan otpor osuđenog.
Pod aktivnim otporom podrazumeva se svako suprotstavljanje osuđenog zakonitim službenim merama, radnjama i nalozima službenog ili ovlašćenog lica koje se vrši zaklanjanjem ili držanjem za lice ili predmet, otimanjem, stavljanjem u izgled da će se lice napasti ili preduzimanjem slične radnje.
Pod pasivnim otporom podrazumeva se svako suprotstavljanje osuđenog zakonitim službenim merama, radnjama i nalozima službenog ili ovlašćenog lica koje se vrši oglušivanjem ili zauzimanjem klečećeg, sedećeg, ležećeg ili sličnog položaja.
Mera prinude se može primeniti i prema licu koje protivpravno oslobađa osuđenog ili protivpravno ulazi u prostorije zavoda. Ovo lice se zadržava do dolaska ovlašćenih lica policije.
Prilikom primene mere prinude koristi se ona mera koja najmanje ugrožava život i zdravlje lica prema kome se primenjuje, kojom se uspešno savlađuje otpor i koja je srazmerna opasnosti koja preti.
O nameri primene mere prinude usmeno i jasno se upozorava lice prema kojem će se mera primeniti, osim ako se radi o istovremenom ili neposredno predstojećem protivpravnom napadu.
Upotrebu šmrkova sa vodom i hemijskih sredstava može narediti samo upravnik zavoda.
Neposredno nakon primene mere prinude, izuzev mere vezivanja, obavezan je lekarski pregled osuđenog prema kome je mera primenjena. Pregled se ponavlja između dvanaestog i dvadesetčetvrtog časa od primene mere.
Pisani izveštaj službe za obezbeđenje, medicinska dokumentacija i izveštaji o obavljenim lekarskim pregledima dostavljaju se upravniku bez odlaganja. Izveštaj lekara sadrži i navode lica prema kome je mera prinude primenjena o načinu nastanka povreda i mišljenje lekara o povezanosti primenjene mere i nastalih povreda. Upravnik zavoda obaveštava direktora Uprave o upotrebi mera prinude i prosleđuje izveštaje u roku od 24 časa od vremena primene mere prinude.
Vatreno oružje dozvoljeno je upotrebiti samo ako se drugim merama ne može:
1)
odbiti istovremen ili neposredno predstojeći protivpravni napad kojim se ugrožava život osuđenog, zaposlenog ili drugog lica zatečenog u zavodu;
2)
onemogućiti bekstvo osuđenog iz zavoda zatvorenog ili zatvorenog tipa sa posebnim obezbeđenjem;
3)
onemogućiti prilikom sprovođenja bekstvo osuđenog koji izdržava kaznu zatvora od deset godina ili težu kaznu ili bekstvo lica kome je određen pritvor za krivično delo za koje se može izreći kazna zatvora preko deset godina.
Vatreno oružje se neće upotrebiti ako bi se time ozbiljno ugrozio život drugog lica.
Ako se službena radnja preduzima pod neposrednim rukovodstvom upravnika zavoda ili rukovodioca službe za obezbeđenje, vatreno oružje se može upotrebiti samo po njihovom naređenju.
Upravnik zavoda je dužan da odmah dostavi obaveštenje o upotrebi vatrenog oružja i zapisnik o lekarskom pregledu osuđenog lica direktoru Uprave, nadležnom javnom tužiocu i sudiji za izvršenje.
Pripadnik službe za obezbeđenje bez odlaganja preduzima radnje da osuđenog onemogući u bekstvu.
O svakom pokušaju bekstva i bekstvu osuđenog, pripadnik službe za obezbeđenje odmah obaveštava upravnika zavoda, koji je dužan da o tome obavesti direktora Uprave.
U slučaju bekstva osuđenog, upravnik zavoda obaveštava policiju i sud koji ga je uputio na izvršenje kazne zatvora, naređuje izdavanje poternice i preduzima druge radnje koje su neophodne da se osuđeni u bekstvu liši slobode.
Za vreme bekstva osuđenom ne teče izvršenje kazne zatvora.
U slučaju neposrednog bekstva osuđenog iz zavoda ili prilikom sprovođenja osuđenog, pripadnik službe za obezbeđenje je dužan da bez odlaganja obavesti policiju i obezbedi mesto za koje pretpostavlja da se osuđeni krije.
Prema osuđenom za koga postoji opasnost od bekstva, nasilničkog ponašanja, samopovređivanja ili ugrožavanja reda i bezbednosti druge vrste, koji se na drugi način ne mogu otkloniti, izuzetno se mogu narediti posebne mere.
Posebne mere su:
1)
oduzimanje i privremeno zadržavanje stvari čije je držanje inače dozvoljeno;
2)
smeštaj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari;
3)
smeštaj pod pojačan nadzor;
4)
usamljenje;
5)
testiranje na zarazne bolesti ili psihoaktivne supstance.
Primenu posebne mere određuje upravnik zavoda ili lice koje on ovlasti na pisani i obrazloženi predlog rukovodioca organizacione jedinice zavoda.
Prema osuđenom moguće je primeniti i više posebnih mera istovremeno.
Smeštaj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari može neprekidno trajati najduže do 48 časova. Ova mera se određuje uz prethodno mišljenje lekara.
O smeštaju u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari odmah se obaveštava nadležni sudija za izvršenje.
Smeštaj pod pojačan nadzor može se primeniti samo u zavodima zatvorenog ili zatvorenog tipa sa posebnim obezbeđenjem, odnosno u zatvorenim odeljenjima zavoda.
Osuđenom koji remeti red ili podstiče druge na remećenje reda, pa zbog toga predstavlja opasnost za bezbednost u zavodu, ili na drugi način ugrožava bezbednost, može se rešenjem odrediti smeštaj pod pojačan nadzor.
Osuđenom koji svojim ponašanjem uporno remeti red, ozbiljno ugrožava bezbednost i predstavlja ozbiljnu opasnost za druge osuđene, upravnik zavoda može, uz prethodno mišljenje lekara, rešenjem izreći meru usamljenja, u neprekidnom trajanju najduže do tri meseca. Tokom kalendarske godine ova mera se može primeniti najviše dva puta.
Usamljenjem se osuđenom onemogućava kontakt s drugim osuđenim za sve vreme trajanja mere.
Mera usamljenja se izvršava u prostoriji koja ima uslove propisane
Osuđenom se za vreme izvršenja mere usamljenja mora osigurati boravak van prostorije na svežem vazduhu u trajanju od najmanje jedan čas dnevno.
Osuđenom se za vreme izvršenja mere usamljenja omogućava rad u prostorijama u kojima se mera primenjuje, a tokom primene može da koristi lične stvari, čita štampu i knjige, da se dopisuje, sluša radio i prati televizijski program.
U slučaju osnovane sumnje u postojanje zaraznih bolesti ili uzimanja opojnih droga ili psihoaktivnih supstanci, moguće je od osuđenog uzimati uzorke krvi i mokraće u meri neophodnoj za ispitivanje prema pravilima medicinske struke, odnosno korišćenje odgovarajućeg testa.
Za testiranje na virus HIV-a i virus hepatitisa C, potreban je pristanak osuđenog.
Smeštaj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari, smeštaj pod pojačan nadzor, usamljenje i testiranje na zarazne bolesti ili psihoaktivne supstance primenjuje se pod nadzorom lekara.
Propis kojim se uređuju mere za održavanje reda i bezbednosti donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Izuzetno, policija može biti uključena u održavanje reda i bezbednosti u zavodima, kao i prilikom sprovođenja lica lišenih slobode, u skladu sa posebnim sporazumom između ministra nadležnog za poslove pravosuđa i ministra nadležnog za unutrašnje poslove.