Svrha izvršenja kazne zatvora je da osuđeni tokom izvršenja kazne, primenom odgovarajućih programa postupanja, usvoji društveno prihvatljive vrednosti u cilju lakšeg uključivanja u uslove života posle izvršenja kazne kako ubuduće ne bi činio krivična dela.
Sa osuđenim se na osnovu utvrđenih kapaciteta, potreba i stepena rizika postupa na način koji u najvećoj meri odgovara njegovoj ličnosti, u cilju ostvarivanja programa postupanja.
Radi ostvarivanja individualnog programa postupanja osuđeni se razvrstava u odeljenje i grupu.
, kad to zahteva program postupanja, zdravstveno stanje osuđenog ili kad je to predviđeno ovim zakonom, može se odrediti da osuđeni izdržava kaznu odvojeno od ostalih osuđenih.
Osuđena muška i ženska lica izdržavaju kaznu odvojeno.
Osuđenog za koga se osnovano može očekivati da ubuduće neće vršiti krivična dela, sud će uslovno otpustiti sa izdržavanja kazne, u skladu sa zakonom.
U postupku odlučivanja o uslovnom otpustu zavod je dužan da sudu u svom izveštaju da i mišljenje o stepenu ispunjenosti programa postupanja i opravdanosti uslovnog otpusta.
Licu otpuštenom sa izdržavanja kazne pruža se neophodna pomoć i podrška kako bi se umanjio rizik vršenja novih krivičnih dela i kako bi mu se olakšao uspešan povratak u zajednicu.
Osuđeni se upućuje na izvršenje kazne zatvora u skladu sa propisom ministra nadležnog za poslove pravosuđa kojim se uređuje upućivanje osuđenih u zavode.
Izuzetno, na molbu osuđenog iz opravdanih razloga, odnosno po zahtevu policije ili službi bezbednosti iz razloga bezbednosti, direktor Uprave može odstupiti od propisa iz
Osuđeni kojem je izrečena kazna zatvora čije trajanje ili ostatak trajanja posle uračunatog pritvora i drugog lišenja slobode u vezi s krivičnim delom ne prelazi jednu, a izuzetno dve godine, po pravilu, raspoređuje se u okružni zatvor.
Osuđeni kojem je izrečena kazna zatvora čije trajanje prelazi jednu godinu po pravilu se raspoređuje u kazneno-popravni zavod.
Osuđena žena se raspoređuje u kazneno-popravni zavod za žene.
Osuđeni koji je učinio krivično delo iz nehata i lice koje je prvi put osuđeno na kaznu zatvora do tri godine, raspoređuje se u zavod otvorenog tipa.
U vaspitno-popravni dom raspoređuje se lice kojem je izrečena vaspitna mera upućivanja u vaspitno-popravni dom.
U kazneno-popravni zavod za maloletnike raspoređuje se lice kojem je izrečena kazna maloletničkog zatvora.
U kazneno-popravni zavod za maloletnike raspoređuje se i lice kojem je izrečena kazna zatvora do deset godina, ako u vreme upućivanja nije navršilo dvadeset tri godine života, niti mu je ranije izricana kazna zatvora.
Ostali osuđeni raspoređuju se u kazneno-popravne zavode zatvorenog tipa i zatvorenog tipa sa posebnim obezbeđenjem.
Direktor Uprave može naknadno rasporediti osuđenog u drugi zavod, ako se prilikom ispitivanja ličnosti osuđenog utvrdi da bi se program postupanja uspešnije realizovao u drugom zavodu, odnosno iz razloga bezbednosti.
Protiv odluke direktora Uprave kojom se određuje naknadno raspoređivanje, osuđeni ima pravo žalbe sudiji za izvršenje.
Ako sud koji je doneo prvostepenu odluku nije nadležan za upućivanje osuđenog na izvršenje kazne zatvora, dužan je da izvršnu odluku, s podacima o ličnosti osuđenog pribavljenim tokom krivičnog postupka, dostavi nadležnom sudu za upućivanje na izvršenje kazne u roku od tri dana od dana kada je odluka postala izvršna.
Nadležni sud je dužan da u roku od 15 dana od prijema odluke iz
U postupku upućivanja osuđenog na izvršenje kazne zatvora sud sarađuje sa Upravom. Pri određivanju dana javljanja osuđenog radi izdržavanja kazne zatvora, sud je dužan da zatraži izveštaj Uprave o broju raspoloživih mesta u zavodima i da vodi računa o prioritetu izvršenja, s obzirom na prirodu krivičnog dela, izrečenu kaznu i rok zastarelosti izvršenja kazne.
Propis o načinu upućivanja lica lišenih slobode u zavod donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Za upućivanje osuđenog na izvršenje kazne zatvora nadležan je osnovni sud prema prebivalištu, odnosno boravištu osuđenog u vreme kada je odluka kojom je kazna izrečena postala pravnosnažna.
Isti sud zadržava nadležnost i ako se prebivalište ili boravište osuđenog kasnije izmene.
Kad su prebivalište i boravište osuđenog nepoznati, za upućivanje osuđenog na izvršenje kazne zatvora nadležan je osnovni sud koji je doneo prvostepenu odluku, a ako je tu odluku doneo viši sud, za upućivanje je nadležan osnovni sud u mestu sedišta tog višeg suda.
Osuđenog koji je u pritvoru na izvršenje kazne zatvora upućuje osnovni sud na čijem području je sedište zavoda u kome je osuđeni pritvoren.
Nadležni sud pismeno nalaže osuđenom da se određenog dana javi na izvršenje kazne zatvora.
Uz nalog se dostavlja i obaveštenje o vremenu kada osuđeni treba da se javi u zavod, o dozvoljenim stvarima koje može da unese u zavod, i drugim okolnostima značajnim za izvršenje kazne.
Rok između prijema naloga i dana javljanja ne može biti kraći od osam ni duži od 15 dana.
Nadležni sud obaveštava zavod o datumu kada osuđeni treba da se javi i uz obaveštenje dostavlja izvršnu odluku s podacima o ličnosti osuđenog pribavljenim tokom krivičnog postupka, kao i odluku kojom je odloženo izvršenje kazne.
ako je osuđeni oboleo od teške akutne bolesti - dok bolest traje ili zbog teške hronične bolesti, ako se stanje osuđenog znatno pogorša, a nema uslova za lečenje u zavodu ili Specijalnoj zatvorskoj bolnici;
2)
ako je osuđena žena navršila šesti mesec trudnoće ili ima dete mlađe od jedne godine - najduže do navršene treće godine života deteta;
3)
zbog smrti ili teške bolesti bračnog druga, deteta, usvojenika, roditelja ili usvojitelja osuđenog - najduže tri meseca od dana odlaganja;
4)
ako je supruga osuđenog na tri meseca pred porođajem ili je od njenog porođaja proteklo manje od šest meseci, a nema drugih članova domaćinstva koji bi joj pomogli - najduže šest meseci od dana odlaganja;
5)
ako su zajedno sa osuđenim na izvršenje kazne pozvani njegov bračni drug ili drugi član zajedničkog domaćinstva ili je neko od njih već u zatvoru - najduže šest meseci od dana odlaganja;
6)
ako je osuđenom odlaganje potrebno zbog neodložnih poljskih ili sezonskih radova ili radova izazvanih kakvim udesom, a u porodici osuđenog nema potrebne radne snage - najduže tri meseca od dana odlaganja;
7)
ako je osuđeni obavezan da završi započeti posao usled čijeg neizvršenja može nastati znatna šteta - najduže tri meseca od dana odlaganja;
8)
ako je osuđenom odlaganje potrebno zbog završetka školovanja - najduže šest meseci od dana odlaganja;
9)
ako je osuđenom odlaganje potrebno za polaganje već prijavljenog ispita - najduže dva meseca od dana odlaganja.
Danom odlaganja izvršenja kazne zatvora smatra se dan kada je doneto rešenje o odlaganju.
Molba za odlaganje izvršenja kazne zatvora podnosi se u roku od tri dana od prijema naloga za izvršenje kazne.
Ako je teška akutna bolest osuđenog ili smrt njegovog bračnog druga, deteta, usvojenika, roditelja ili usvojitelja usledila posle isteka roka od tri dana, molba se može podneti do dana kada osuđeni treba da se javi na izvršenje kazne.
Molba za odlaganje izvršenja kazne zatvora podnosi se predsedniku nadležnog osnovnog suda.
Kad uz molbu nisu priloženi dokazi, predsednik osnovnog suda nalaže osuđenom da dokaze dostavi u roku od osam dana, sa upozorenjem da će se molba odbaciti.
Molba za odlaganje izvršenja kazne zatvora zadržava izvršenje kazne do pravnosnažnosti rešenja o molbi.
Predsednik nadležnog osnovnog suda koji prilikom odbijanja drugi put podnete molbe utvrdi da se pravo na molbu zloupotrebljava, odlučiće da žalba ne zadržava izvršenje kazne.
Osuđeni kome je izvršenje kazne zatvora odloženo zbog teške akutne bolesti dužan je da jednom u tri meseca, a na zahtev nadležnog suda i češće, sudu podnosi izveštaj ustanove u kojoj se leči o svom zdravstvenom stanju.
Predsednik nadležnog osnovnog suda opoziva odlaganje izvršenja kazne zatvora ako naknadno utvrdi da nisu postojali ili su prestali razlozi zbog kojih je odlaganje odobrio ili osuđeni odlaganje koristi protivno odobrenoj svrsi.
Ako je u slučajevima iz došlo do smrti novorođenčeta ili deteta, odlaganje se obustavlja kada isteknu šest meseci od tog dana.
Protiv rešenja o opozivu i obustavi odlaganja izvršenja kazne zatvora osuđeni ima pravo žalbe pod istim uslovima kao protiv rešenja kojim je odlučeno o molbi za odlaganje.
Sud koji odlučuje o zahtevu za ponavljanje krivičnog postupka podnetog u korist osuđenog može odložiti izvršenje kazne zatvora i pre pravnosnažnosti rešenja o dozvoli ponavljanja postupka.
Nadležni sud uvek dozvoljava odlaganje izvršenja kazne na zahtev nadležnog javnog tužioca do donošenja odluke o upotrebljenom pravnom sredstvu.
Odluka o odlaganju izvršenja kazne prestaje da važi ako javni tužilac pravno sredstvo ne upotrebi u roku od 30 dana od dana prijema odluke o odlaganju.
Prilikom stupanja u zavod najpre se utvrđuje identitet osuđenog, obavlja lekarski pregled i otvara zdravstveni karton, posle čega mu se određuje matični broj koji se određuje prema redosledu dolaska osuđenog u zavod u toku kalendarske godine i koristi se sve vreme izdržavanja kazne.
Osuđeni se prilikom stupanja u zavod upoznaje s pravima i obavezama koje ima za vreme izdržavanja kazne.
Tekst ovog zakona i propisa o kućnom redu zavoda dostupni su osuđenom sve vreme izdržavanja kazne, na jeziku koji je u upotrebi u zavodu, u skladu sa zakonom koji uređuje službenu upotrebu jezika i pisma.
Osuđeni koji je nepismen, ne može da čita ili je gluvonem, ili ne poznaje jezik, o pravima i obavezama biće upoznat usmeno ili uz pomoć tumača, odnosno prevodioca.
Zavod je dužan da omogući osuđenom da se odmah po prijemu javi porodici ili licu koje on odredi.
Ako osuđeni ima maloletnu decu ili lice o kome se isključivo stara, zavod o tome izveštava nadležni organ starateljstva.
Osuđeni se fotografiše, uzimaju mu se otisci papilarnih linija sa prstiju, meri se njegova telesna težina, visina, beleži lični opis, osobeni znaci, tetovaže, i druga obeležja ako ih ima.
Lične stvari osuđenog, koje prema propisu o kućnom redu zavoda osuđeni ne sme da poseduje, stavljaju se na depozit ili se predaju, odnosno dostavljaju o trošku osuđenog, licu koje on odredi, o čemu se izdaje potvrda. Kvarljive stvari se uništavaju, o čemu se sastavlja zapisnik čiji primerak se uručuje osuđenom.
Propisom koji uređuje kućni red zavoda uređuje se koje stvari osuđeni može zadržati.
Nakon stupanja u zavod, osuđeni se upućuje u prijemno odeljenje, gde se može zadržati najduže 30 dana.
U prijemnom odeljenju se upoznaje ličnost osuđenog, utvrđuje stepen rizika, kapacitet za promenu i individualne potrebe u cilju određivanja individualizovanog programa postupanja i njegovog razvrstavanja u zatvoreno, poluotvoreno ili otvoreno odeljenje, u skladu sa propisom ministra nadležnog za poslove pravosuđa koji uređuje tretman, program postupanja, razvrstavanje i naknadno razvrstavanje osuđenih.
Razvrstavanje osuđenog vrši se na osnovu procenjenog stepena rizika, vrste krivičnog dela, visine izrečene kazne, zdravstvenog stanja, odnosa osuđenog prema krivičnom delu, oblika krivice, ranije osuđivanosti i drugih kriterijuma utvrđenih propisom ministra nadležnog za poslove pravosuđa koji uređuje tretman, program postupanja, razvrstavanje i naknadno razvrstavanje osuđenih.
Tokom izvršenja kazne zatvora, u zavisnosti od stepena ostvarivanja programa postupanja, program postupanja može se izmeniti i naknadno razvrstavati osuđenog u grupu sa većim ili manjim stepenom posebnih prava i pogodnosti.
Osuđeni se naknadno razvrstava u grupu sa većim stepenom posebnih prava i pogodnosti kada ostvaruje program postupanja, individualne ciljeve ili kada mu je naknadno utvrđen manji stepen rizika.
Osuđeni se naknadno razvrstava u grupu sa manjim stepenom posebnih prava i pogodnosti na osnovu izrečene disciplinske kazne za teži disciplinski prestup ili naknadno utvrđenog povećanog stepena rizika.
Osuđeni se može naknadno razvrstati u grupu sa manjim stepenom posebnih prava i pogodnosti na osnovu izrečene disciplinske kazne za lakši disciplinski prestup, pokretanja novog krivičnog postupka ili izrečene nove kazne zatvora.
Odluku o programu postupanja i naknadnom razvrstavanju donosi upravnik zavoda na obrazložen predlog stručnog tima, koji se zasniva na oceni ispunjenosti uslova propisanih propisom ministra nadležnog za poslove pravosuđa koji uređuje tretman, program postupanja, razvrstavanje i naknadno razvrstavanje osuđenih.
Stručni tim sastavljen je od predstavnika službi zavoda. U zavodima gde nema službi za tretman i zdravstvenu zaštitu, članove stručnog tima čine zaposleni odgovarajuće struke koji procenjuju stepen rizika i zdravstveno stanje osuđenog.
Odluka o programu postupanja i odluka o naknadnom razvrstavanju dostavlja se osuđenom najkasnije u roku od tri dana od dana donošenja odluke.
Protiv odluke o naknadnom razvrstavanju osuđeni ima pravo žalbe direktoru Uprave, u roku od tri dana od dana prijema odluke. Žalba ne odlaže izvršenje odluke.
Protiv odluke direktora Uprave po žalbi na odluku o naknadnom razvrstavanju, osuđeni može podneti zahtev za sudsku zaštitu sudiji za izvršenje.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi propis koji uređuje tretman, program postupanja, razvrstavanje i naknadno razvrstavanje osuđenih.
Osuđeni ima pravo na smeštaj koji odgovara savremenim higijenskim uslovima i mesnim klimatskim prilikama.
Razvrstavanje osuđenog u prostorije za zajednički boravak i spavaonice sprovešće se uz brižljivu ocenu svih okolnosti i podataka evidentiranih u prijemnom odeljenju, posebno imajući u vidu uzrast, lične osobine i sklonosti, kao i druga svojstva od kojih zavisi međusobni uticaj i opasnost od međusobnog fizičkog i psihičkog ugrožavanja.
Osuđeni sa invaliditetom ima pravo na smeštaj primeren vrsti i stepenu njegovih potreba.
Prostorije u kojima osuđeni žive i rade moraju biti čiste, suve, provetrene, zagrejane i dovoljno osvetljene, kako prirodnim, tako i veštačkim svetlom koje omogućava čitanje i rad bez smetnji za vid. Spavaonica mora biti toliko prostrana da na svakog osuđenog dođe najmanje osam kubnih metara i četiri kvadratna metra prostora.
Prostorije moraju imati primerene sanitarne uređaje i sredstva za ličnu higijenu.
Osuđeni ima pravo da izvan zatvorenih prostorija na svežem vazduhu, u slobodno vreme, provede najmanje dva časa dnevno.
Osuđeni, kome godine i telesne sposobnosti to dozvoljavaju, ima pravo u slobodno vreme na organizovanu fizičku aktivnost, uključujući i pravo da zajedno sa drugim osuđenicima koristi sportske terene i opremu.
Osuđeni ima pravo na ishranu podobnu da održi njegovo dobro zdravlje i snagu, na tri obroka dnevno čija ukupna vrednost ne sme biti manja od 12.500 džula.
Osuđeni koji radi na težim poslovima, bolesnik, trudnica i porodilja ima pravo na ishranu koju im odredi lekar.
Osuđenom se obezbeđuje ishrana vodeći računa o njegovim verskim uverenjima, a prema mogućnostima zavoda.
Lekar ili drugo stručno lice proverava, pre deobe obroka, kvalitet ishrane i nalaz unosi u odgovarajuću knjigu.
Osuđeni ima pravo da nadležnim organima upućuje podneske.
Strani državljanin se može podneskom obratiti diplomatsko-konzularnom predstavniku zemlje čiji je državljanin, odnosno države koja štiti njegove interese, a osuđeni čije interese ne štiti nijedna država može se podneskom obratiti nadležnim organima Republike Srbije i nadležnim međunarodnim organizacijama.
Zavod izdaje osuđenom potvrdu o prijemu pismena koja sadrži ime pošiljaoca, datum i broj pod kojim je zavedeno pismo.
Osuđeni podneske prima i upućuje preko zavoda, o svom trošku.
Upravnik zavoda na molbu osuđenog koji nema novčanih sredstava može odobriti slanje podnesaka o trošku zavoda.
Osuđeni ima neograničeno pravo na dopisivanje o svom trošku.
U zavodu zatvorenog i zatvorenog tipa sa posebnim obezbeđenjem ili zatvorenom odeljenju zavoda, na predlog upravnika zavoda ili direktora Uprave, sudija za izvršenje nadležan prema sedištu zavoda može doneti odluku da se tekst pisama nadzire ako se na taj način doprinosi otkrivanju ili sprečavanju novih krivičnih dela. Iz istih razloga sudija za izvršenje može uskratiti dopisivanje.
, osuđeni ima pravo žalbe u roku od tri dana veću suda. Žalba ne odlaže izvršenje odluke.
U slučaju sumnje da se pismena korespondencija koristi za slanje i primanje nedozvoljenih stvari, pismo upućeno osuđenom, kao i pismo koje on upućuje, otvoriće se u njegovom prisustvu i pregledati. Nedozvoljene stvari će se oduzeti.
Osuđeni ima pravo dvaput mesečno na posetu bračnog druga, dece, roditelja, usvojenika, usvojitelja i ostalih srodnika u pravoj liniji i u pobočnoj liniji do četvrtog stepena krvnog i tazbinskog srodstva, kao i hranitelja, hranjenika i staratelja.
Upravnik zavoda može osuđenom odobriti i posete drugih lica.
Strani državljanin ima pravo na posetu i diplomatsko-konzularnog predstavnika zemlje čiji je državljanin, odnosno države koja štiti njegove interese, a osuđeni čije interese ne štiti nijedna država ima pravo na posetu nadležnih organa i organizacija Republike Srbije i nadležnih međunarodnih organizacija.
Diplomatsko-konzularni predstavnik strane države i predstavnik nadležne međunarodne organizacije pismeno će obavestiti zavod o datumu i vremenu posete.
Osuđeni ima pravo na neograničen prijem i slanje novčanih pošiljki.
Novac koji osuđeni prima deponuje se na novčani depozit.
Mesečni iznos novca kojim osuđeni slobodno raspolaže je iznos prosečne zarade u Republici Srbiji za prethodni mesec prema poslednjim podacima organa nadležnog za poslove statistike.
Svrha rada je da osuđeni stekne, održi i poveća svoje radne sposobnosti, radne navike i stručno znanje kako bi mu se omogućili uslovi za uspešnu reintegraciju.
U okviru izvršenja programa postupanja, osuđeni je obavezan da izvršava radne zadatke i obaveze.
Na molbu lica koje je prvi put osuđeno na kaznu zatvora do šest meseci, direktor Uprave može odobriti da za vreme trajanja kazne obavlja poslove na radnom mestu na kome je bilo zaposleno u vreme prijema naloga za izvršenje kazne, ako za to postoje opravdani razlozi, a krivično delo za koje je osuđeno nije u vezi s tim poslovima.
Sudija za izvršenje može po predlogu upravnika zavoda odobriti da osuđeni koji je razvrstan u poluotvoreno ili otvoreno odeljenje zavoda obavlja poslove na radnom mestu van zavoda, ako za to postoje uslovi, a krivično delo za koje je lice osuđeno nije u vezi sa tim poslovima.
podnosi upravnik zavoda, na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja stručnog tima i uz saglasnost osuđenog.
Uz predlog upravnika zavoda, sudiji za izvršenje dostavlja se i nacrt ugovora između zavoda i poslodavca kojim se određuju uslovi pod kojim će osuđeni obavljati poslove na radnom mestu van zavoda.
Radi obavljanja poslova na radnom mestu van zavoda, osuđeni se može obratiti upravniku zavoda.
U postupku upućivanja osuđenog na rad van zavoda, zavod sarađuje sa Nacionalnom službom za zapošljavanje i poslodavcima.
Osuđeni koji obavlja poslove na radnom mestu van zavoda, na osnovu odluke sudije za izvršenje, ima pravo na naknadu u visini od 70% od naknade za rad koju isplaćuje poslodavac zavodu, na osnovu ugovora iz
Na naknadu za rad ne plaćaju se porezi i doprinosi.
Sudija za izvršenje može opozvati odluku kojom je odobrio da osuđeni obavlja poslove na radnom mestu van zavoda, ako osuđeni zloupotrebljava pravo na rad van zavoda ili ako poslodavac raskine ugovor o radu.
Kad se shodno propisima o uslovima za stručnu kvalifikaciju i samo vreme provedeno na radu priznaje za sticanje stručne kvalifikacije, priznaje se za tu kvalifikaciju i vreme provedeno na istoj vrsti posla tokom izdržavanja kazne zatvora.
Za dela iz oblasti intelektualne svojine stvorena za vreme izdržavanja kazne zatvora, osuđenom pripadaju prava shodno zakonu koji uređuje prava na intelektualnu svojinu.
Osuđeni ima pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom koji uređuje zdravstvenu zaštitu i odredbama ovog zakona.
Osuđenom će se obezbediti lekovi sa pozitivne liste.
Osuđeni kome se u zavodu ne može pružiti odgovarajuća zdravstvena zaštita, na predlog lekara, upućuje se u Specijalnu zatvorsku bolnicu ili drugu zdravstvenu ustanovu, a trudnica radi porođaja u porodilište.
Vreme provedeno na lečenju uračunava se u kaznu zatvora.
Ako osuđeni odbijanjem lečenja ili hrane ozbiljno ugrozi svoje zdravlje ili život primeniće se druge medicinske mere koje odredi lekar.
Zdravstveni pregled osuđenog vrši se samo u prisustvu zdravstvenog radnika, osim ako zdravstveni radnik drugačije ne zatraži.
Osuđeni ima pravo da bude upoznat sa nalazima o njegovom zdravstvenom stanju i sadržinom njegovog zdravstvenog kartona, osim u slučajevima predviđenim propisima koji uređuju zdravstvenu zaštitu. Osuđeni ima pravo da fotokopira svoju medicinsku dokumentaciju o svom trošku.
Uz pismenu saglasnost osuđenog, zavod može zatražiti medicinsku dokumentaciju od zdravstvene ustanove u kojoj se osuđeni lečio pre stupanja na izvršenje kazne.
Osuđenom se mora omogućiti da koristi usluge zubnog lekara.
U zavodu se može obrazovati posebno odeljenje za odvikavanje od psihoaktivnih supstanci.
Propis koji uređuje rad odeljenja za odvikavanje od psihoaktivnih supstanci i sprovođenje programa odvikavanja od psihoaktivnih supstanci donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
pregleda svakog osuđenog odmah nakon prijema u zavod, po povratku u zavod sa privremenog odsustva i pre otpuštanja iz zavoda;
2)
prilikom prijema u zavod i uvek kada je to potrebno, ustanovi da li je osuđeni fizički ili duševno oboleo i proceni njegovu radnu sposobnost;
3)
odmah pregleda osuđenog koji se žali da je bolestan ili postoje znaci da je bolestan;
4)
svakodnevno pregleda osuđenog koji je bolestan ili odbija hranu ili vodu;
5)
kontroliše smeštaj, ishranu, higijenu, sanitarne i druge uslove od kojih zavisi zdravlje osuđenih;
6)
vodi posebnu evidenciju o povredama osuđenih i obaveštava upravnika zavoda o bilo kom znaku ili indikaciji da je prema osuđenom primenjeno nasilje. Lekar je dužan da u izveštaju o utvrđenim povredama unese i navode osuđenog lica o načinu nastanka povrede, kao i da iznese svoje mišljenje o povezanosti navoda osuđenog i nastalih povreda;
7)
nadzire rad apoteke i medicinskog osoblja koje evidentira, izdaje i daje propisanu terapiju osuđenom.
Lekar u zavodu dužan je da upravniku zavoda u pismenoj formi:
1)
podnosi periodične izveštaje o zdravstvenom stanju osuđenih;
2)
podnese izveštaj uvek kada ustanovi da je fizičko ili duševno stanje osuđenog narušeno ili ugroženo zbog produženja ili načina izdržavanja kazne i da preporuči mere za postupanje sa tim licem, uključujući i mogućnost prekida izvršenja kazne;
3)
daje nalaze i preporuke o količini i kvalitetu hrane za osuđene;
4)
daje nalaze i preporuke o poboljšanju higijene u zavodu i kod osuđenih, stanju sanitarnih uslova i uređaja, grejanja, osvetljenja i provetravanja u prostorijama u kojima borave osuđeni;
5)
daje nalaze i preporuke u vezi sa neophodnim fizičkim aktivnostima osuđenih.
Upravnik zavoda dužan je da bez odlaganja preduzima mere iz
Na zahtev osuđenog, upravnik zavoda može mu odobriti specijalistički pregled, ako takav pregled nije odredio lekar, uz prethodno pribavljeno mišljenje lekara o razlozima odbijanja.
O ozbiljnoj ugroženosti zdravlja ili života osuđenog, ili o njegovom premeštaju u zavodsku bolnicu ili drugu zdravstvenu ustanovu, zavod će odmah obavestiti njegovog bračnog druga, decu, usvojenike ili lice sa kojim je do odlaska na izvršenje kazne živeo u vanbračnoj ili kakvoj drugoj trajnoj zajednici, a ako ih osuđeni nema tada njegove roditelje, usvojitelja, braću, sestre ili dalje srodnike.
Osuđena žena koja ima dete može zadržati dete do isteka kazne, a najduže do navršene druge godine života deteta, posle čega roditelji deteta sporazumno odlučuju da li će dete poveriti na čuvanje ocu, ostalim srodnicima ili drugim licima.
Kad se roditelji ne sporazumeju ili je njihov sporazum na štetu deteta, o poveravanju deteta odlučuje sud nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu majke u vreme osude.
Osuđena žena koja ima dete ima pravo na pomoć stručnog osoblja zavoda.
U odsustvu neposredne majčine brige, detetu se omogućava odgovarajući smeštaj u posebnu prostoriju zavoda i stručna nega, koja odgovara standardu dečijih ustanova.
Porođaj osuđene žene, njena nega i smeštaj i nega deteta u zavodu su besplatni.
da ga poseti svešteno lice ili drugi verski službenik.
Ako u zavodu postoji dovoljan broj osuđenih iste veroispovesti, na njihov zahtev, upravnik zavoda će dozvoliti sveštenom licu ili drugom verskom službeniku te veroispovesti da ih redovno posećuje ili da u zavodu ima redovnu službu ili nastavu.
Osuđeni slobodno odlučuje da li će da prisustvuje verskom obredu ili poseti sveštenog lica, odnosno drugog verskog službenika.
Verski obred obavlja se u posebnoj, prikladnoj prostoriji zavoda.
Vreme, trajanje i način korišćenja verskih prava uređuju se propisom o kućnom redu zavoda.
u roku od tri meseca od dana nastanka povrede prava ili druge nepravilnosti, a izuzetno u roku od šest meseci ako je postojala objektivna sprečenost.
Pritužbu koja je nerazumljiva upravnik zavoda će vratiti osuđenom radi pojašnjenja navoda. Rok za dostavljanje pojašnjenja je 48 časova.
Ako osuđeno lice ne dostavi pojašnjenje u ostavljenom roku, pritužba će biti odbačena.
Ako se pritužba odnosi na ugrožavanje ili povredu tela ili zdravlja osuđenog, upravnik zavoda će narediti da lekar odmah pregleda osuđenog i da o tome sačini izveštaj.
Upravnik zavoda ili lice koje on ovlasti dužan je da ispita pritužbu osuđenog i da u roku od 15 dana donese rešenje.
Ako se utvrdi da su navodi iz pritužbe osnovani, upravnik ili lice koje on odredi, odmah će naložiti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti.
Ako otklanjanje nepravilnosti nije moguće, upravnik će nalogom zabraniti njeno dalje ponavljanje.
Osuđeni koji ne dobije odgovor na pritužbu ili nije zadovoljan donetim rešenjem ima pravo da u roku od osam dana od dana prijema rešenja podnese žalbu direktoru Uprave.
Direktor Uprave dužan je da o žalbi odluči u roku od 30 dana od dana prijema žalbe.
, pritužbu će dostaviti nadležnom organu i o tome će obavestiti osuđenog.
Direktor Uprave ili lice koje on ovlasti može da ispita osnovanost pritužbe i neposrednim uvidom u dokumentaciju zavoda, razgovorom sa upravnikom i zaposlenima u zavodu, razgovorom sa osuđenim koji je podneo pritužbu i drugim osuđenima, bez prisustva zaposlenih u zavodu.
Ako se utvrdi da je pritužba osnovana, direktor Uprave će naložiti da se otkloni povreda prava osuđenog.
Ako otklanjanje nepravilnosti nije moguće, direktor Uprave će zabraniti njeno dalje ponavljanje.
Ako smatra da je do povrede prava osuđenog došlo usled postupanja zaposlenog, direktor Uprave obavestiće pismeno upravnika zavoda i lice ovlašćeno za vršenje nadzora, a ako smatra da je do povrede prava osuđenog došlo usled postupanja upravnika obavestiće lice ovlašćeno za vršenje nadzora.
posetu porodici i srodnicima o vikendu i praznicima;
3)
nagradno odsustvo iz zavoda do sedam dana u toku godine;
4)
korišćenje godišnjeg odmora izvan zavoda.
Iz posebno opravdanih razloga, upravnik zavoda može osuđenom odobriti i vanredni izlazak ili odsustvo iz zavoda do sedam dana.
Odluku o dodeljivanju proširenih prava i pogodnosti upravnik zavoda donosi na obrazložen predlog stručnog tima, u skladu sa propisom koji uređuje tretman, program postupanja, razvrstavanje i naknadno razvrstavanje osuđenih.
U slučaju da osuđeni prestane da ispunjava uslove iz
može se izjaviti žalba direktoru Uprave u roku od tri dana od dana prijema odluke. Žalba ne odlaže izvršenje odluke.
Protiv odluke direktora Uprave po žalbi na odluku o oduzimanju proširenih prava i pogodnosti, osuđeni može podneti zahtev za zaštitu sudiji za izvršenje.
Direktor Uprave može, po predlogu upravnika zavoda, premestiti osuđeno lice iz jednog zavoda u drugi kada je to opravdano zbog sprovođenja programa postupanja ili održavanja reda i bezbednosti u zavodu.
Direktor Uprave može, iz razloga bezbednosti, osuđenog premestiti po službenoj dužnosti.
Protiv odluke direktora Uprave kojom se određuje premeštaj, osuđeni ima pravo žalbe sudiji za izvršenje.
Kad je osuđeni upućen u zavod i stupio je na izdržavanje kazne zatvora pre pravnosnažnosti rešenja kojim se odlučuje o molbi za odlaganje izvršenja kazne, a kasnije se utvrdi da je molba bila osnovana, odlukom direktora Uprave prekida se izvršenje kazne zatvora, u skladu sa odlukom suda o odlaganju izvršenja kazne.
Sud koji odlučuje o zahtevu za ponavljanje krivičnog postupka podnetog u korist osuđenog može prekinuti izvršenje kazne zatvora i pre pravnosnažnosti rešenja o dozvoli ponavljanja postupka.
Ako javni tužilac ne podnese pravni lek u roku od 30 dana od dana prijema odluke o prekidu izvršenja kazne zatvora, sud nadležan za izvršenje kazne će bez odlaganja osuđenog uputiti na izdržavanje ostatka kazne.
Javni tužilac je dužan da obavesti sud i zavod o podnetom pravnom leku, odnosno da pravni lek neće podneti.
Direktor Uprave opoziva prekid izvršenja kazne zatvora ako naknadno utvrdi da nisu postojali ili su prestali razlozi zbog kojih je prekid odobrio ili da osuđeni prekid koristi protivno odobrenoj svrsi.
Ako se osuđeni posle isteka ili opoziva prekida izvršenja kazne ne javi u zavod, zavod o tome odmah obaveštava policiju koja osuđenog sprovodi na dalje izvršenje kazne.
U slučaju smrti osuđenog odmah se obaveštavaju policija i javni tužilac, a zatim njegov bračni drug, deca i usvojenik, a ako ih osuđeni nema - njegovi roditelji, usvojitelj, brat, sestra, dalji srodnici ili lice koje je on odredio.
O smrti osuđenog obaveštava se i sud koji je doneo prvostepenu odluku, sud nadležan za izvršenje i matičar.
Posmrtni ostaci osuđenog i njegove lične stvari predaju se porodici osuđenog ili licu koje je on odredio.
Ako osuđeni nema porodicu, ili porodica, odnosno lice koje je on odredio, ne prihvati posmrtne ostatke, posmrtni ostaci osuđenog sahranjuju se o trošku zavoda.
Tokom izvršenja kazne zatvora osuđeni je dužan da se ponaša u skladu sa zakonom i propisima donetim na osnovu zakona, kao i po nalozima službenih lica, osim ako bi izvršenje naloga bilo protivpravno.
U cilju održavanja reda i bezbednosti u zavodu, prema osuđenom se mogu primeniti samo one mere za održavanje reda i bezbednosti koje su utvrđene ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona i samo u meri u kojoj je to neophodno.
U primeni mera za održavanje reda i bezbednosti ne sme se primeniti stroža mera od neophodno potrebne s obzirom na okolnosti njene primene i sadržinu mere.
Mere za održavanje reda i bezbednosti su mere prinude i posebne mere.
Mere prinude prema osuđenom se mogu primeniti samo kada je neophodno da se spreči:
1)
bekstvo osuđenog;
2)
fizički napad na drugo lice;
3)
nanošenje povrede drugom licu;
4)
samopovređivanje;
5)
prouzrokovanje znatne materijalne štete;
6)
aktivan i pasivan otpor osuđenog.
Pod aktivnim otporom podrazumeva se svako suprotstavljanje osuđenog zakonitim službenim merama, radnjama i nalozima službenog ili ovlašćenog lica koje se vrši zaklanjanjem ili držanjem za lice ili predmet, otimanjem, stavljanjem u izgled da će se lice napasti ili preduzimanjem slične radnje.
Pod pasivnim otporom podrazumeva se svako suprotstavljanje osuđenog zakonitim službenim merama, radnjama i nalozima službenog ili ovlašćenog lica koje se vrši oglušivanjem ili zauzimanjem klečećeg, sedećeg, ležećeg ili sličnog položaja.
Mera prinude se može primeniti i prema licu koje protivpravno oslobađa osuđenog ili protivpravno ulazi u prostorije zavoda. Ovo lice se zadržava do dolaska ovlašćenih lica policije.
Prilikom primene mere prinude koristi se ona mera koja najmanje ugrožava život i zdravlje lica prema kome se primenjuje, kojom se uspešno savlađuje otpor i koja je srazmerna opasnosti koja preti.
O nameri primene mere prinude usmeno i jasno se upozorava lice prema kojem će se mera primeniti, osim ako se radi o istovremenom ili neposredno predstojećem protivpravnom napadu.
Upotrebu šmrkova sa vodom i hemijskih sredstava može narediti samo upravnik zavoda.
Neposredno nakon primene mere prinude, izuzev mere vezivanja, obavezan je lekarski pregled osuđenog prema kome je mera primenjena. Pregled se ponavlja između dvanaestog i dvadesetčetvrtog časa od primene mere.
Pisani izveštaj službe za obezbeđenje, medicinska dokumentacija i izveštaji o obavljenim lekarskim pregledima dostavljaju se upravniku bez odlaganja. Izveštaj lekara sadrži i navode lica prema kome je mera prinude primenjena o načinu nastanka povreda i mišljenje lekara o povezanosti primenjene mere i nastalih povreda. Upravnik zavoda obaveštava direktora Uprave o upotrebi mera prinude i prosleđuje izveštaje u roku od 24 časa od vremena primene mere prinude.
Vatreno oružje dozvoljeno je upotrebiti samo ako se drugim merama ne može:
1)
odbiti istovremen ili neposredno predstojeći protivpravni napad kojim se ugrožava život osuđenog, zaposlenog ili drugog lica zatečenog u zavodu;
2)
onemogućiti bekstvo osuđenog iz zavoda zatvorenog ili zatvorenog tipa sa posebnim obezbeđenjem;
3)
onemogućiti prilikom sprovođenja bekstvo osuđenog koji izdržava kaznu zatvora od deset godina ili težu kaznu ili bekstvo lica kome je određen pritvor za krivično delo za koje se može izreći kazna zatvora preko deset godina.
Vatreno oružje se neće upotrebiti ako bi se time ozbiljno ugrozio život drugog lica.
Ako se službena radnja preduzima pod neposrednim rukovodstvom upravnika zavoda ili rukovodioca službe za obezbeđenje, vatreno oružje se može upotrebiti samo po njihovom naređenju.
Upravnik zavoda je dužan da odmah dostavi obaveštenje o upotrebi vatrenog oružja i zapisnik o lekarskom pregledu osuđenog lica direktoru Uprave, nadležnom javnom tužiocu i sudiji za izvršenje.
Pripadnik službe za obezbeđenje bez odlaganja preduzima radnje da osuđenog onemogući u bekstvu.
O svakom pokušaju bekstva i bekstvu osuđenog, pripadnik službe za obezbeđenje odmah obaveštava upravnika zavoda, koji je dužan da o tome obavesti direktora Uprave.
U slučaju bekstva osuđenog, upravnik zavoda obaveštava policiju i sud koji ga je uputio na izvršenje kazne zatvora, naređuje izdavanje poternice i preduzima druge radnje koje su neophodne da se osuđeni u bekstvu liši slobode.
Za vreme bekstva osuđenom ne teče izvršenje kazne zatvora.
U slučaju neposrednog bekstva osuđenog iz zavoda ili prilikom sprovođenja osuđenog, pripadnik službe za obezbeđenje je dužan da bez odlaganja obavesti policiju i obezbedi mesto za koje pretpostavlja da se osuđeni krije.
Prema osuđenom za koga postoji opasnost od bekstva, nasilničkog ponašanja, samopovređivanja ili ugrožavanja reda i bezbednosti druge vrste, koji se na drugi način ne mogu otkloniti, izuzetno se mogu narediti posebne mere.
Posebne mere su:
1)
oduzimanje i privremeno zadržavanje stvari čije je držanje inače dozvoljeno;
2)
smeštaj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari;
3)
smeštaj pod pojačan nadzor;
4)
usamljenje;
5)
testiranje na zarazne bolesti ili psihoaktivne supstance.
Primenu posebne mere određuje upravnik zavoda ili lice koje on ovlasti na pisani i obrazloženi predlog rukovodioca organizacione jedinice zavoda.
Prema osuđenom moguće je primeniti i više posebnih mera istovremeno.
Smeštaj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari može neprekidno trajati najduže do 48 časova. Ova mera se određuje uz prethodno mišljenje lekara.
O smeštaju u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari odmah se obaveštava nadležni sudija za izvršenje.
Smeštaj pod pojačan nadzor može se primeniti samo u zavodima zatvorenog ili zatvorenog tipa sa posebnim obezbeđenjem, odnosno u zatvorenim odeljenjima zavoda.
Osuđenom koji remeti red ili podstiče druge na remećenje reda, pa zbog toga predstavlja opasnost za bezbednost u zavodu, ili na drugi način ugrožava bezbednost, može se rešenjem odrediti smeštaj pod pojačan nadzor.
Osuđenom koji svojim ponašanjem uporno remeti red, ozbiljno ugrožava bezbednost i predstavlja ozbiljnu opasnost za druge osuđene, upravnik zavoda može, uz prethodno mišljenje lekara, rešenjem izreći meru usamljenja, u neprekidnom trajanju najduže do tri meseca. Tokom kalendarske godine ova mera se može primeniti najviše dva puta.
Usamljenjem se osuđenom onemogućava kontakt s drugim osuđenim za sve vreme trajanja mere.
Mera usamljenja se izvršava u prostoriji koja ima uslove propisane
Osuđenom se za vreme izvršenja mere usamljenja mora osigurati boravak van prostorije na svežem vazduhu u trajanju od najmanje jedan čas dnevno.
Osuđenom se za vreme izvršenja mere usamljenja omogućava rad u prostorijama u kojima se mera primenjuje, a tokom primene može da koristi lične stvari, čita štampu i knjige, da se dopisuje, sluša radio i prati televizijski program.
U slučaju osnovane sumnje u postojanje zaraznih bolesti ili uzimanja opojnih droga ili psihoaktivnih supstanci, moguće je od osuđenog uzimati uzorke krvi i mokraće u meri neophodnoj za ispitivanje prema pravilima medicinske struke, odnosno korišćenje odgovarajućeg testa.
Za testiranje na virus HIV-a i virus hepatitisa C, potreban je pristanak osuđenog.
Smeštaj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari, smeštaj pod pojačan nadzor, usamljenje i testiranje na zarazne bolesti ili psihoaktivne supstance primenjuje se pod nadzorom lekara.
Propis kojim se uređuju mere za održavanje reda i bezbednosti donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Izuzetno, policija može biti uključena u održavanje reda i bezbednosti u zavodima, kao i prilikom sprovođenja lica lišenih slobode, u skladu sa posebnim sporazumom između ministra nadležnog za poslove pravosuđa i ministra nadležnog za unutrašnje poslove.
Disciplinski prestupi su teže i lakše povrede pravila reda i bezbednosti, kao i povrede drugih pravila ponašanja osuđenog utvrđenih ovim zakonom.
U skladu sa odredbama Krivičnog zakonika disciplinski će se kazniti osuđeni koji za vreme izvršenja kazne zatvora učini krivično delo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.
Prema osuđenom se ne sme više puta primeniti disciplinska mera za istu radnju disciplinskog prestupa.
Za učinjene disciplinske prestupe izriču se disciplinske mere.
Disciplinske mere su:
1)
ukor;
2)
ograničenje ili zabrana primanja paketa do tri meseca;
3)
oduzimanje dodeljenih proširenih prava i pogodnosti iz do tri meseca;
4)
ograničenje ili zabrana raspolaganja novcem u zavodu do tri meseca;
5)
upućivanje u samicu u slobodno vreme ili tokom celog dana i noći.
Ukor se izriče kad zbog prirode učinjenog disciplinskog prestupa osuđenog treba samo upozoriti.
Disciplinske mere iz ovog člana izriču se kao samostalne mere kad nema osnova ili nije opravdano izreći meru upućivanja u samicu, a ukorom se ne može postići svrha disciplinske mere.
Mera upućivanja u samicu i ograničenje ili zabrana raspolaganja novcem u zavodu može se izreći samo za teže disciplinske prestupe.
Oduzimanje dodeljenih proširenih prava i pogodnosti prava iz i upućivanje u samicu mogu se izreći kumulativno.
Za sticaj disciplinskih prestupa izriče se jedinstvena disciplinska mera, na osnovu ocene težine prestupa u sticaju i drugih okolnosti koje utiču na izricanje mere.
Disciplinska mera upućivanja u samicu predstavlja isključenje osuđenog iz zajedničkih aktivnosti s drugim osuđenima u slobodno vreme ili tokom celog dana i noći.
Odmah nakon započinjanja izvršenja disciplinske mere upućivanja u samicu obavezan je lekarski pregled osuđenog, radi utvrđivanja njegovog psihičkog i fizičkog zdravstvenog stanja.
Ako se lekarskim pregledom utvrdi da dalji boravak u samici utiče na zdravstveno stanje osuđenika, izvršenje disciplinske mere upućivanja u samicu će se prekinuti. Kada prestanu zdravstveni razlozi koji su prouzrokovali prekid, nastaviće se sa izvršenjem disciplinske mere upućivanja u samicu.
Prostorija u kojoj se izvršava disciplinska mera upućivanja u samicu mora imati najmanje četiri kvadratna metra i deset kubnih metara prostora. Prostorija mora biti prozračna, osvetljena dnevnim i veštačkim osvetljenjem, zagrejana u skladu sa klimatskim uslovima, opremljena krevetom i posteljinom, stolom i stolicom.
Osuđenom se mora osigurati neograničen pristup vodi za piće i sanitarnim uređajima.
Tokom izvršenja disciplinske mere upućivanja u samicu osuđeni može da čita i piše, i ima pravo da boravi van prostorije na svežem vazduhu u trajanju od najmanje jedan čas dnevno.
Tokom izvršenja disciplinske mere upućivanja u samicu obavezna je lekarska kontrola osuđenog najmanje jednom u toku dana, a upravnik zavoda i vaspitač su obavezni da ga posete najmanje jednom u toku sedam dana.
Nalazi i zapažanja lekara i drugih ovlašćenih lica unose se u knjigu izvršenja disciplinske mere upućivanja u samicu.
Ukupan boravak osuđenog u prostoriji u kojoj se izvršava disciplinska mera upućivanja u samicu ne može trajati duže od šest meseci u toku jedne kalendarske godine.
Upravnik zavoda obustavlja izvršenje disciplinske mere upućivanja u samicu ako oceni da je disciplinska mera postigla svoju svrhu i pre njenog isteka.
Upravnik zavoda obavezno prekida izvršenje disciplinske mere upućivanja u samicu ako po pismenom mišljenju lekara dalji boravak u samici ugrožava zdravlje osuđenog.
Postupak za teže disciplinske prestupe vodi i odluku donosi disciplinska komisija, a za lakše disciplinske prestupe upravnik zavoda ili lice koje on odredi, s tim da to lice, odnosno član komisije ne može biti podnosilac predloga za pokretanje disciplinskog postupka.
Predlog za pokretanje disciplinskog postupka podnosi rukovodilac organizacione jedinice zavoda ili lice koje on odredi. Za teže disciplinske prestupe predlog za pokretanje postupka može podneti i upravnik zavoda ili lice koje on odredi.
podnosi se u roku od 48 časova od saznanja za učinjeni prestup.
Ako istek roka za podnošenje predloga za pokretanje disciplinskog postupka pada u subotu, nedelju ili dane državnog praznika, isti se podnosi prvog narednog radnog dana.
Od momenta saznanja za učinjeni teži disciplinski prestup i tokom disciplinskog postupka, upravnik zavoda ili lice koje on ovlasti može odlučiti da se osuđeni izdvoji iz bezbednosnih razloga od ostalih osuđenika, do 48 časova. Vreme izdvajanja se uračunava u disciplinsku meru upućivanja u samicu.
Osuđeno lice sa tretmanom otvorenog ili poluotvorenog odeljenja protiv koga je pokrenut disciplinski postupak za teži disciplinski prestup može se smestiti u zatvoreni deo zavoda do okončanja disciplinskog postupka.
Vreme provedeno u zatvorenom delu zavoda ne uračunava se u disciplinsku meru upućivanja u samicu.
Pri izricanju disciplinske mere vodi se računa o ponašanju osuđenog tokom izdržavanja kazne i zalaganju na radu, a uzimaju se u obzir i sve druge činjenice bitne za pravilno odmeravanje mere.
Disciplinska mera izrečena konačnim rešenjem upisuje se u evidenciju disciplinskih mera.
Disciplinska mera briše se iz evidencije disciplinskih mera ako osuđenom ne bude izrečena nova disciplinska mera u roku od godinu dana od dana izrečene disciplinske mere za lakše prestupe, a u roku od tri godine od dana izrečene disciplinske mere za teže disciplinske prestupe.
Propis kojim se uređuje disciplinski postupak, utvrđivanje disciplinske odgovornosti i izricanje disciplinskih mera donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
, shodno se primenjuju odredbe Krivičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku.
O izrečenim disciplinskim merama zavod vodi evidenciju koja sadrži: ime i prezime osuđenog lica, podatke o izvršenom disciplinskom prestupu, podatke o izrečenoj disciplinskoj meri i napomenu.
Osuđeni je dužan da nadoknadi štetu koju namerno ili grubom nepažnjom prouzrokuje zavodu.
O naknadi štete u iznosu do 15.000 dinara odlučuje prvostepeni disciplinski organ, a za iznos štete preko 15.000 dinara naknada se ostvaruje u parničnom postupku.
Naknadu štete o kojoj je odlučio prvostepeni disciplinski organ zavod neposredno naplaćuje iz sredstava kojim osuđeni slobodno raspolaže, a ako je to nedovoljno i iz štednog uloga osuđenog.
Osuđeni se otpušta iz zavoda onog dana kada mu je istekla kazna.
Ako istek kazne pada u subotu, nedelju ili u dane državnih praznika, osuđeni se otpušta poslednjeg radnog dana koji prethodi tim danima.
Zavod je dužan da u roku od osam dana nakon otpuštanja osuđenog o tome obavesti sudiju za izvršenje, sud koji ga je uputio na izvršenje kazne, kao i policiju, radi vođenja evidencija.
Pre otpuštanja, lekar pregleda osuđenog i nalaz unosi u zdravstveni karton.
Teško bolesno lice, koje je otpušteno sa izvršenja kazne zatvora i otpušteno lice koje je zbog bolesti nesposobno za put, zavod smešta u najbližu odgovarajuću zdravstvenu ustanovu. Troškove lečenja za prvih 30 dana snosi zavod.
Osuđenom se prilikom otpuštanja iz zavoda izdaje otpustni list.
Otpustni list, pored ostalog, sadrži i datum otpuštanja i datum do kada otpušteno lice treba da se javi policiji.
Otpustni list služi otpuštenom licu i kao dokaz o identitetu do dolaska u mesto prebivališta, odnosno boravišta.
Osuđenom se prilikom otpuštanja predaju stvari i predmeti koje mu je zavod čuvao, ušteđevina i novac koji je primio za vreme izdržavanja kazne, a nije ga potrošio u zavodu.
Pri otpuštanju osuđenog, zavod mu obezbeđuje rublje, odeću i obuću, ako osuđeni nije u mogućnosti da ih pribavi.
U slučajevima kada se osuđeni za krivična dela protiv života i tela, protiv polne slobode ili protiv braka i porodice, otpušta sa izdržavanja kazne zatvora, odnosno uslovno otpušta, kao i u slučaju bekstva iz zatvora, zavod će obavestiti žrtvu krivičnog dela.
U slučaju da se osuđeni otpušta iz zavoda na osnovu zakona o amnestiji, zavod je dužan da ga otpusti najkasnije 24 časa nakon prijema rešenja o amnestiji, ako zakonom o amnestiji nije drugačije određeno.
U slučaju da se osuđeni otpušta iz zavoda na osnovu odluke o pomilovanju, zavod je dužan da ga otpusti istog dana po prijemu odluke o pomilovanju, a najkasnije u roku od 24 časa.
U slučaju da se osuđeni otpušta iz zavoda na osnovu pravnosnažne odluke o uslovnom otpustu, zavod je dužan da ga otpusti istog dana po prijemu odluke, a najkasnije u roku od 24 časa.
Direktor Uprave može prevremeno otpustiti osuđenog sa izdržavanja kazne najviše šest meseci do isteka kazne, ako je izdržao devet desetina kazne, zbog dobrog vladanja osuđenog i postignutih rezultata u programu postupanja, na predlog upravnika zavoda.
Sudija za izvršenje može po predlogu upravnika zavoda prevremeno otpustiti osuđenog sa izdržavanja kazne zatvora najviše 12 meseci do isteka kazne, ako je osuđeni izdržao jednu polovinu kazne zatvora, zbog teške bolesti, teškog invaliditeta ili starosti, ako bi dalje izvršenje kazne predstavljalo nehumano postupanje.
podnosi upravnik zavoda, na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja stručnog tima.
Uz predlog upravnika, sudiji za izvršenje dostavlja se zdravstvena dokumentacija osuđenog.
U postupku donošenja odluke, sudija za izvršenje može odrediti veštačenje radi utvrđivanja zdravstvenog stanja osuđenog.
Osuđeni koji je prevremeno otpušten sa izdržavanja kazne zatvora zbog teške bolesti ili teškog invaliditeta, dužan je da na svakih 60 dana dostavlja sudiji za izvršenje izveštaj lekara o svom zdravstvenom stanju.
Sudija za izvršenje može opozvati odluku kojom je odobreno prevremeno otpuštanje, ako se naknadno utvrdi da nisu postojali ili su prestali da postoje razlozi za prevremeno otpuštanje.
Zavod je dužan da pre otpuštanja osuđenog sa izvršenja kazne zatvora, u okviru programa postupanja, utvrdi program pripreme za otpust i pomoći nakon otpuštanja.
Priprema osuđenog za otpust započinje nakon dolaska u zavod. Osuđeni se podstiče na aktivno učestvovanje u pripremi za otpust, a posebno da održava odnose sa porodicom, uspostavlja i održava kontakte sa ustanovama i osobama koje se bave uključivanjem osuđenika za život na slobodi. Program za otpust je sastavni deo programa postupanja.
Na osnovu utvrđenog programa za otpust, osuđeni će biti uključen u pojedinačni ili grupni savetodavni rad u vezi sa njegovom pripremom za otpust najranije jednu godinu, a najkasnije tri meseca pre otpuštanja, u zavisnosti od dužine izrečene kazne.
U postupku izrade programa za otpust služba za tretman utvrđuje i potrebe osuđenog nakon izvršenja kazne i sarađuje sa povereničkom službom, kao i organom starateljstva nadležnim prema mestu poslednjeg prebivališta, odnosno boravišta osuđenog.
U ostvarivanju pružanja pomoći i prihvata zavod sarađuje sa povereničkom službom, organom starateljstva nadležnim prema mestu poslednjeg prebivališta, odnosno poslednjeg boravišta osuđenog pre upućivanja na izvršenje kazne zatvora, policijom i odgovarajućom organizacijom ili udruženjem.
Zavod je dužan da pre otpuštanja osuđenog o tome obavesti policiju u mestu prebivališta, odnosno boravišta osuđenog, kao i sud koji je izrekao kaznu zatvora.
Postupak pružanja pomoći i prihvata osuđenog nakon izvršene kazne zatvora uređuje se posebnim zakonom.