Osuđeni ima pravo na smeštaj koji odgovara savremenim higijenskim uslovima i mesnim klimatskim prilikama.
Razvrstavanje osuđenog u prostorije za zajednički boravak i spavaonice sprovešće se uz brižljivu ocenu svih okolnosti i podataka evidentiranih u prijemnom odeljenju, posebno imajući u vidu uzrast, lične osobine i sklonosti, kao i druga svojstva od kojih zavisi međusobni uticaj i opasnost od međusobnog fizičkog i psihičkog ugrožavanja.
Osuđeni sa invaliditetom ima pravo na smeštaj primeren vrsti i stepenu njegovih potreba.
Prostorije u kojima osuđeni žive i rade moraju biti čiste, suve, provetrene, zagrejane i dovoljno osvetljene, kako prirodnim, tako i veštačkim svetlom koje omogućava čitanje i rad bez smetnji za vid. Spavaonica mora biti toliko prostrana da na svakog osuđenog dođe najmanje osam kubnih metara i četiri kvadratna metra prostora.
Prostorije moraju imati primerene sanitarne uređaje i sredstva za ličnu higijenu.
Osuđeni ima pravo da izvan zatvorenih prostorija na svežem vazduhu, u slobodno vreme, provede najmanje dva časa dnevno.
Osuđeni, kome godine i telesne sposobnosti to dozvoljavaju, ima pravo u slobodno vreme na organizovanu fizičku aktivnost, uključujući i pravo da zajedno sa drugim osuđenicima koristi sportske terene i opremu.
Osuđeni ima pravo na ishranu podobnu da održi njegovo dobro zdravlje i snagu, na tri obroka dnevno čija ukupna vrednost ne sme biti manja od 12.500 džula.
Osuđeni koji radi na težim poslovima, bolesnik, trudnica i porodilja ima pravo na ishranu koju im odredi lekar.
Osuđenom se obezbeđuje ishrana vodeći računa o njegovim verskim uverenjima, a prema mogućnostima zavoda.
Lekar ili drugo stručno lice proverava, pre deobe obroka, kvalitet ishrane i nalaz unosi u odgovarajuću knjigu.
Osuđeni ima pravo da nadležnim organima upućuje podneske.
Strani državljanin se može podneskom obratiti diplomatsko-konzularnom predstavniku zemlje čiji je državljanin, odnosno države koja štiti njegove interese, a osuđeni čije interese ne štiti nijedna država može se podneskom obratiti nadležnim organima Republike Srbije i nadležnim međunarodnim organizacijama.
Zavod izdaje osuđenom potvrdu o prijemu pismena koja sadrži ime pošiljaoca, datum i broj pod kojim je zavedeno pismo.
Osuđeni podneske prima i upućuje preko zavoda, o svom trošku.
Upravnik zavoda na molbu osuđenog koji nema novčanih sredstava može odobriti slanje podnesaka o trošku zavoda.
Osuđeni ima neograničeno pravo na dopisivanje o svom trošku.
U zavodu zatvorenog i zatvorenog tipa sa posebnim obezbeđenjem ili zatvorenom odeljenju zavoda, na predlog upravnika zavoda ili direktora Uprave, sudija za izvršenje nadležan prema sedištu zavoda može doneti odluku da se tekst pisama nadzire ako se na taj način doprinosi otkrivanju ili sprečavanju novih krivičnih dela. Iz istih razloga sudija za izvršenje može uskratiti dopisivanje.
, osuđeni ima pravo žalbe u roku od tri dana veću suda. Žalba ne odlaže izvršenje odluke.
U slučaju sumnje da se pismena korespondencija koristi za slanje i primanje nedozvoljenih stvari, pismo upućeno osuđenom, kao i pismo koje on upućuje, otvoriće se u njegovom prisustvu i pregledati. Nedozvoljene stvari će se oduzeti.
Osuđeni ima pravo dvaput mesečno na posetu bračnog druga, dece, roditelja, usvojenika, usvojitelja i ostalih srodnika u pravoj liniji i u pobočnoj liniji do četvrtog stepena krvnog i tazbinskog srodstva, kao i hranitelja, hranjenika i staratelja.
Upravnik zavoda može osuđenom odobriti i posete drugih lica.
Strani državljanin ima pravo na posetu i diplomatsko-konzularnog predstavnika zemlje čiji je državljanin, odnosno države koja štiti njegove interese, a osuđeni čije interese ne štiti nijedna država ima pravo na posetu nadležnih organa i organizacija Republike Srbije i nadležnih međunarodnih organizacija.
Diplomatsko-konzularni predstavnik strane države i predstavnik nadležne međunarodne organizacije pismeno će obavestiti zavod o datumu i vremenu posete.
Osuđeni ima pravo na neograničen prijem i slanje novčanih pošiljki.
Novac koji osuđeni prima deponuje se na novčani depozit.
Mesečni iznos novca kojim osuđeni slobodno raspolaže je iznos prosečne zarade u Republici Srbiji za prethodni mesec prema poslednjim podacima organa nadležnog za poslove statistike.
Svrha rada je da osuđeni stekne, održi i poveća svoje radne sposobnosti, radne navike i stručno znanje kako bi mu se omogućili uslovi za uspešnu reintegraciju.
U okviru izvršenja programa postupanja, osuđeni je obavezan da izvršava radne zadatke i obaveze.
Na molbu lica koje je prvi put osuđeno na kaznu zatvora do šest meseci, direktor Uprave može odobriti da za vreme trajanja kazne obavlja poslove na radnom mestu na kome je bilo zaposleno u vreme prijema naloga za izvršenje kazne, ako za to postoje opravdani razlozi, a krivično delo za koje je osuđeno nije u vezi s tim poslovima.
Sudija za izvršenje može po predlogu upravnika zavoda odobriti da osuđeni koji je razvrstan u poluotvoreno ili otvoreno odeljenje zavoda obavlja poslove na radnom mestu van zavoda, ako za to postoje uslovi, a krivično delo za koje je lice osuđeno nije u vezi sa tim poslovima.
podnosi upravnik zavoda, na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja stručnog tima i uz saglasnost osuđenog.
Uz predlog upravnika zavoda, sudiji za izvršenje dostavlja se i nacrt ugovora između zavoda i poslodavca kojim se određuju uslovi pod kojim će osuđeni obavljati poslove na radnom mestu van zavoda.
Radi obavljanja poslova na radnom mestu van zavoda, osuđeni se može obratiti upravniku zavoda.
U postupku upućivanja osuđenog na rad van zavoda, zavod sarađuje sa Nacionalnom službom za zapošljavanje i poslodavcima.
Osuđeni koji obavlja poslove na radnom mestu van zavoda, na osnovu odluke sudije za izvršenje, ima pravo na naknadu u visini od 70% od naknade za rad koju isplaćuje poslodavac zavodu, na osnovu ugovora iz
Na naknadu za rad ne plaćaju se porezi i doprinosi.
Sudija za izvršenje može opozvati odluku kojom je odobrio da osuđeni obavlja poslove na radnom mestu van zavoda, ako osuđeni zloupotrebljava pravo na rad van zavoda ili ako poslodavac raskine ugovor o radu.
Kad se shodno propisima o uslovima za stručnu kvalifikaciju i samo vreme provedeno na radu priznaje za sticanje stručne kvalifikacije, priznaje se za tu kvalifikaciju i vreme provedeno na istoj vrsti posla tokom izdržavanja kazne zatvora.
Za dela iz oblasti intelektualne svojine stvorena za vreme izdržavanja kazne zatvora, osuđenom pripadaju prava shodno zakonu koji uređuje prava na intelektualnu svojinu.
Osuđeni ima pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom koji uređuje zdravstvenu zaštitu i odredbama ovog zakona.
Osuđenom će se obezbediti lekovi sa pozitivne liste.
Osuđeni kome se u zavodu ne može pružiti odgovarajuća zdravstvena zaštita, na predlog lekara, upućuje se u Specijalnu zatvorsku bolnicu ili drugu zdravstvenu ustanovu, a trudnica radi porođaja u porodilište.
Vreme provedeno na lečenju uračunava se u kaznu zatvora.
Ako osuđeni odbijanjem lečenja ili hrane ozbiljno ugrozi svoje zdravlje ili život primeniće se druge medicinske mere koje odredi lekar.
Zdravstveni pregled osuđenog vrši se samo u prisustvu zdravstvenog radnika, osim ako zdravstveni radnik drugačije ne zatraži.
Osuđeni ima pravo da bude upoznat sa nalazima o njegovom zdravstvenom stanju i sadržinom njegovog zdravstvenog kartona, osim u slučajevima predviđenim propisima koji uređuju zdravstvenu zaštitu. Osuđeni ima pravo da fotokopira svoju medicinsku dokumentaciju o svom trošku.
Uz pismenu saglasnost osuđenog, zavod može zatražiti medicinsku dokumentaciju od zdravstvene ustanove u kojoj se osuđeni lečio pre stupanja na izvršenje kazne.
Osuđenom se mora omogućiti da koristi usluge zubnog lekara.
U zavodu se može obrazovati posebno odeljenje za odvikavanje od psihoaktivnih supstanci.
Propis koji uređuje rad odeljenja za odvikavanje od psihoaktivnih supstanci i sprovođenje programa odvikavanja od psihoaktivnih supstanci donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
pregleda svakog osuđenog odmah nakon prijema u zavod, po povratku u zavod sa privremenog odsustva i pre otpuštanja iz zavoda;
2)
prilikom prijema u zavod i uvek kada je to potrebno, ustanovi da li je osuđeni fizički ili duševno oboleo i proceni njegovu radnu sposobnost;
3)
odmah pregleda osuđenog koji se žali da je bolestan ili postoje znaci da je bolestan;
4)
svakodnevno pregleda osuđenog koji je bolestan ili odbija hranu ili vodu;
5)
kontroliše smeštaj, ishranu, higijenu, sanitarne i druge uslove od kojih zavisi zdravlje osuđenih;
6)
vodi posebnu evidenciju o povredama osuđenih i obaveštava upravnika zavoda o bilo kom znaku ili indikaciji da je prema osuđenom primenjeno nasilje. Lekar je dužan da u izveštaju o utvrđenim povredama unese i navode osuđenog lica o načinu nastanka povrede, kao i da iznese svoje mišljenje o povezanosti navoda osuđenog i nastalih povreda;
7)
nadzire rad apoteke i medicinskog osoblja koje evidentira, izdaje i daje propisanu terapiju osuđenom.
Lekar u zavodu dužan je da upravniku zavoda u pismenoj formi:
1)
podnosi periodične izveštaje o zdravstvenom stanju osuđenih;
2)
podnese izveštaj uvek kada ustanovi da je fizičko ili duševno stanje osuđenog narušeno ili ugroženo zbog produženja ili načina izdržavanja kazne i da preporuči mere za postupanje sa tim licem, uključujući i mogućnost prekida izvršenja kazne;
3)
daje nalaze i preporuke o količini i kvalitetu hrane za osuđene;
4)
daje nalaze i preporuke o poboljšanju higijene u zavodu i kod osuđenih, stanju sanitarnih uslova i uređaja, grejanja, osvetljenja i provetravanja u prostorijama u kojima borave osuđeni;
5)
daje nalaze i preporuke u vezi sa neophodnim fizičkim aktivnostima osuđenih.
Upravnik zavoda dužan je da bez odlaganja preduzima mere iz
Na zahtev osuđenog, upravnik zavoda može mu odobriti specijalistički pregled, ako takav pregled nije odredio lekar, uz prethodno pribavljeno mišljenje lekara o razlozima odbijanja.
O ozbiljnoj ugroženosti zdravlja ili života osuđenog, ili o njegovom premeštaju u zavodsku bolnicu ili drugu zdravstvenu ustanovu, zavod će odmah obavestiti njegovog bračnog druga, decu, usvojenike ili lice sa kojim je do odlaska na izvršenje kazne živeo u vanbračnoj ili kakvoj drugoj trajnoj zajednici, a ako ih osuđeni nema tada njegove roditelje, usvojitelja, braću, sestre ili dalje srodnike.
Osuđena žena koja ima dete može zadržati dete do isteka kazne, a najduže do navršene druge godine života deteta, posle čega roditelji deteta sporazumno odlučuju da li će dete poveriti na čuvanje ocu, ostalim srodnicima ili drugim licima.
Kad se roditelji ne sporazumeju ili je njihov sporazum na štetu deteta, o poveravanju deteta odlučuje sud nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu majke u vreme osude.
Osuđena žena koja ima dete ima pravo na pomoć stručnog osoblja zavoda.
U odsustvu neposredne majčine brige, detetu se omogućava odgovarajući smeštaj u posebnu prostoriju zavoda i stručna nega, koja odgovara standardu dečijih ustanova.
Porođaj osuđene žene, njena nega i smeštaj i nega deteta u zavodu su besplatni.
da ga poseti svešteno lice ili drugi verski službenik.
Ako u zavodu postoji dovoljan broj osuđenih iste veroispovesti, na njihov zahtev, upravnik zavoda će dozvoliti sveštenom licu ili drugom verskom službeniku te veroispovesti da ih redovno posećuje ili da u zavodu ima redovnu službu ili nastavu.
Osuđeni slobodno odlučuje da li će da prisustvuje verskom obredu ili poseti sveštenog lica, odnosno drugog verskog službenika.
Verski obred obavlja se u posebnoj, prikladnoj prostoriji zavoda.
Vreme, trajanje i način korišćenja verskih prava uređuju se propisom o kućnom redu zavoda.
u roku od tri meseca od dana nastanka povrede prava ili druge nepravilnosti, a izuzetno u roku od šest meseci ako je postojala objektivna sprečenost.
Pritužbu koja je nerazumljiva upravnik zavoda će vratiti osuđenom radi pojašnjenja navoda. Rok za dostavljanje pojašnjenja je 48 časova.
Ako osuđeno lice ne dostavi pojašnjenje u ostavljenom roku, pritužba će biti odbačena.
Ako se pritužba odnosi na ugrožavanje ili povredu tela ili zdravlja osuđenog, upravnik zavoda će narediti da lekar odmah pregleda osuđenog i da o tome sačini izveštaj.
Upravnik zavoda ili lice koje on ovlasti dužan je da ispita pritužbu osuđenog i da u roku od 15 dana donese rešenje.
Ako se utvrdi da su navodi iz pritužbe osnovani, upravnik ili lice koje on odredi, odmah će naložiti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti.
Ako otklanjanje nepravilnosti nije moguće, upravnik će nalogom zabraniti njeno dalje ponavljanje.
Osuđeni koji ne dobije odgovor na pritužbu ili nije zadovoljan donetim rešenjem ima pravo da u roku od osam dana od dana prijema rešenja podnese žalbu direktoru Uprave.
Direktor Uprave dužan je da o žalbi odluči u roku od 30 dana od dana prijema žalbe.
, pritužbu će dostaviti nadležnom organu i o tome će obavestiti osuđenog.
Direktor Uprave ili lice koje on ovlasti može da ispita osnovanost pritužbe i neposrednim uvidom u dokumentaciju zavoda, razgovorom sa upravnikom i zaposlenima u zavodu, razgovorom sa osuđenim koji je podneo pritužbu i drugim osuđenima, bez prisustva zaposlenih u zavodu.
Ako se utvrdi da je pritužba osnovana, direktor Uprave će naložiti da se otkloni povreda prava osuđenog.
Ako otklanjanje nepravilnosti nije moguće, direktor Uprave će zabraniti njeno dalje ponavljanje.
Ako smatra da je do povrede prava osuđenog došlo usled postupanja zaposlenog, direktor Uprave obavestiće pismeno upravnika zavoda i lice ovlašćeno za vršenje nadzora, a ako smatra da je do povrede prava osuđenog došlo usled postupanja upravnika obavestiće lice ovlašćeno za vršenje nadzora.
posetu porodici i srodnicima o vikendu i praznicima;
3)
nagradno odsustvo iz zavoda do sedam dana u toku godine;
4)
korišćenje godišnjeg odmora izvan zavoda.
Iz posebno opravdanih razloga, upravnik zavoda može osuđenom odobriti i vanredni izlazak ili odsustvo iz zavoda do sedam dana.
Odluku o dodeljivanju proširenih prava i pogodnosti upravnik zavoda donosi na obrazložen predlog stručnog tima, u skladu sa propisom koji uređuje tretman, program postupanja, razvrstavanje i naknadno razvrstavanje osuđenih.
U slučaju da osuđeni prestane da ispunjava uslove iz
može se izjaviti žalba direktoru Uprave u roku od tri dana od dana prijema odluke. Žalba ne odlaže izvršenje odluke.
Protiv odluke direktora Uprave po žalbi na odluku o oduzimanju proširenih prava i pogodnosti, osuđeni može podneti zahtev za zaštitu sudiji za izvršenje.
Direktor Uprave može, po predlogu upravnika zavoda, premestiti osuđeno lice iz jednog zavoda u drugi kada je to opravdano zbog sprovođenja programa postupanja ili održavanja reda i bezbednosti u zavodu.
Direktor Uprave može, iz razloga bezbednosti, osuđenog premestiti po službenoj dužnosti.
Protiv odluke direktora Uprave kojom se određuje premeštaj, osuđeni ima pravo žalbe sudiji za izvršenje.
Kad je osuđeni upućen u zavod i stupio je na izdržavanje kazne zatvora pre pravnosnažnosti rešenja kojim se odlučuje o molbi za odlaganje izvršenja kazne, a kasnije se utvrdi da je molba bila osnovana, odlukom direktora Uprave prekida se izvršenje kazne zatvora, u skladu sa odlukom suda o odlaganju izvršenja kazne.
Sud koji odlučuje o zahtevu za ponavljanje krivičnog postupka podnetog u korist osuđenog može prekinuti izvršenje kazne zatvora i pre pravnosnažnosti rešenja o dozvoli ponavljanja postupka.
Ako javni tužilac ne podnese pravni lek u roku od 30 dana od dana prijema odluke o prekidu izvršenja kazne zatvora, sud nadležan za izvršenje kazne će bez odlaganja osuđenog uputiti na izdržavanje ostatka kazne.
Javni tužilac je dužan da obavesti sud i zavod o podnetom pravnom leku, odnosno da pravni lek neće podneti.
Direktor Uprave opoziva prekid izvršenja kazne zatvora ako naknadno utvrdi da nisu postojali ili su prestali razlozi zbog kojih je prekid odobrio ili da osuđeni prekid koristi protivno odobrenoj svrsi.
Ako se osuđeni posle isteka ili opoziva prekida izvršenja kazne ne javi u zavod, zavod o tome odmah obaveštava policiju koja osuđenog sprovodi na dalje izvršenje kazne.
U slučaju smrti osuđenog odmah se obaveštavaju policija i javni tužilac, a zatim njegov bračni drug, deca i usvojenik, a ako ih osuđeni nema - njegovi roditelji, usvojitelj, brat, sestra, dalji srodnici ili lice koje je on odredio.
O smrti osuđenog obaveštava se i sud koji je doneo prvostepenu odluku, sud nadležan za izvršenje i matičar.
Posmrtni ostaci osuđenog i njegove lične stvari predaju se porodici osuđenog ili licu koje je on odredio.
Ako osuđeni nema porodicu, ili porodica, odnosno lice koje je on odredio, ne prihvati posmrtne ostatke, posmrtni ostaci osuđenog sahranjuju se o trošku zavoda.