(1) Elaborat premera jeste skup dokumenata i podataka nastalih u postupku projektovanja i realizacije katastarskog, komasacionog premera ili postojećeg premera, na osnovu kojih se osniva ili obnavlja katastar nepokretnosti.
(1) Baza podataka katastra nepokretnosti, jeste skup geoprostornih i drugih podataka o nepokretnostima, stvarnim pravima i određenim obligacionim pravima na njima, i naročito sadrži podatke o:
1)
parcelama;
2)
objektima;
3)
posebnim delovima objekata;
4)
imaocima prava na nepokretnostima.
(2) U bazi podataka katastra nepokretnosti vode se podaci adresnog registra i registra prostornih jedinica.
(3) O imaocima prava na nepokretnostima vode se podaci o:
1)
imenu, imenu jednog roditelja i prezimenu za fizičko lice, odnosno nazivu pravnog lica;
2)
prebivalištu i adresi za fizička lica, odnosno sedištu i adresi za pravna lica;
3)
jedinstvenom matičnom broju građana, odnosno matičnom broju pravnog lica.
U trenutku podnošenja zahteva za upis, nepokretnost mora biti upisana u katastru nepokretnosti ili može biti upisana istovremeno sa upisom stvarnog prava.
(1) Upisi u katastar nepokretnosti dozvoljeni su samo protiv lica koje je u trenutku prijema zahteva za upis već upisano u katastar nepokretnosti kao imalac prava u pogledu kojeg se upis zahteva ili je predbeleženo kao imalac tog prava (upisani prethodnik).
(2) Upis se dozvoljava i protiv lica koje nije upisani prethodnik, ako se uz zahtev prilože isprave kojima se dokazuje pravni kontinuitet između lica protiv kojeg se traži upis i upisanog prethodnika.
(3) Kad se vrši upis stvarnih prava na objektu koji se prvi put upisuje u katastar nepokretnosti ili na stanu stečenom ugovorom o otkupu stana u društvenoj, odnosno državnoj svojini ne zahteva se postojanje upisanog prethodnika.
(1) Upis u katastar nepokretnosti vrši se na osnovu privatne ili javne isprave, koja je po sadržini i formi podobna za upis.
(2) Isprava za upis mora naročito da sadrži:
1)
mesto i datum sastavljanja, odnosno overe;
2)
označenje nepokretnosti na koju se isprava odnosi prema podacima katastra nepokretnosti (katastarska opština, broj i površina parcele, broj i površina objekta, broj i površina posebnog dela objekta).
3)
prezime, ime i ime jednog roditelja, odnosno naziv, prebivalište, odnosno boravište, ili sedište i jedinstveni matični broj građana, odnosno matični broj upisanog prethodnika i lica u čiju korist se upis zahteva;
(3) Izuzetno od ovog člana, za upis zabeležbe koja se odnosi na ličnost imaoca prava isprava za upis ne mora da sadrži podatke o označenju nepokretnosti, a za upis zabeležbe koja se odnosi na samu nepokretnost isprava ne mora da sadrži podatke o upisanom prethodniku.
(4) Isprava za upis mora biti priložena u originalu ili overenoj kopiji ili u drugom obliku propisanom zakonom, a ako je isprava na stranom jeziku uz nju treba dostaviti i overen prevod.
isprava za upis nastala pre stupanja na snagu katastra nepokretnosti u katastarskoj opštini na koju se isprava odnosi, mora sadržati označenje nepokretnosti koja je predmet upisa i podatke o upisanom prethodniku i licu u čiju korist se zahteva upis, na način koji omogućava njihovu pouzdanu identifikaciju;
2)
isprava o univerzalnom pravnom sledbeništvu pravnog lica upisanog u katastar nepokretnosti ne mora da sadrži označenje nepokretnosti, ako je pravni sledbenik jedno lice;
3)
podaci o površini posebnog dela objekta sadržani u ugovoru o otkupu stana u društvenoj, odnosno državnoj svojini sačinjenom u skladu sa zakonom mogu odstupiti od podataka katastra nepokretnosti, u kom slučaju se upisuje površina iz ugovora.
4)
podaci o površini posebnog dela objekta sadržani u ugovoru o kupoprodaji stana sačinjenom u skladu sa zakonom mogu odstupati od podataka iz naknadno izdate građevinske i upotrebne dozvole u postupku legalizacije bespravno izgrađenih objekata, u kom slučaju se upisuje površina iz naknadno izdate građevinske i upotrebne dozvole.
(1) Privatna isprava, odnosno isprava o pravnom poslu, pored opštih uslova koji važe za ispravu za upis, da bi bila podobna za upis, mora:
1)
biti sačinjena u pisanoj formi uz overu potpisa lica između kojih se isprava sačinjava, ako posebna forma isprave nije propisana posebnim zakonom;
2)
sadržavati izjavu o dozvoli upisa, koja nije uslovljena niti oročena.
(2) Ako izjava o dozvoli upisa nije sadržana u privatnoj ispravi, odnosno ispravi o pravnom poslu, može biti data u posebnoj ispravi uz overu potpisa lica koje izjavu daje.
(3) U slučaju da izjava o dozvoli upisa nije sadržana u ispravi o pravnom poslu nastaloj pre stupanja na snagu katastra nepokretnosti u katastarskoj opštini na koju se isprava odnosi, upis će se izvršiti ako se ustanovi da nema drugih smetnji za upis.
(1) Javna isprava je isprava koju je u propisanom obliku izdao sud, nadležni državni i drugi organ u granicama svojih ovlašćenja, kao i isprava koju je u takvom obliku izdala, odnosno sačinila, u vršenju javnih ovlašćenja, druga organizacija ili lice.
(2) Javne isprave su i javnobeležničke isprave i odluke koje su sačinili, izdali, doneli ili potvrdili javni beležnici.
(3) Javna isprava da bi bila podobna za upis mora biti pravnosnažna, odnosno izvršna.
(4) Strana javna isprava, odnosno isprava koja se u državi sastavljanja smatra javnom ispravom, smatra se podobnom za upis, ako je priznata u Republici Srbiji, u skladu sa zakonom.
Upis u katastar nepokretnosti, osim upisa prava, vrši se i na osnovu odgovarajućih potvrda i uverenja koje izdaju nadležni organi, odnosno vršioci javnih ovlašćenja, elaborata premera, odnosno elaborata geodetskih radova, nalaza i mišljenja stalnog sudskog veštaka i tužbe podnete nadležnom sudu kojima se dokazuju činjenice koje su od uticaja na podatke katastra nepokretnosti.
(1) Ako isprava za upis ne ispunjava opšte uslove za upis imaoca prava iz , može se izvršiti upis imaoca prava, u sledećim slučajevima:
1)
ako isprava za upis ne sadrži označenje nepokretnosti prema podacima katastra nepokretnosti, a priložen je uz ispravu elaborat geodetskih radova o identifikaciji nepokretnosti iz isprave;
2)
ako je površina objekta, odnosno posebnog dela objekta navedena u ispravi izdatoj, odnosno sačinjenoj do 1. avgusta 1992. godine, koja je osnov za upis, manja ili veća od površine upisane u katastru nepokretnosti, a uz ispravu je priložen nalaz i mišljenje stalnog sudskog veštaka za oblast građevinarstvo da je razlika u površini rezultat različitih načina merenja iste nepokretnosti;
3)
ako uz pravnosnažnu građevinsku dozvolu, izdatu do 1. avgusta 1992. godine, nije dostavljena pravnosnažna upotrebna dozvola, a dostavljen je nalaz i mišljenje stalnog sudskog veštaka za oblast građevinarstvo kojim se konstatuje da je objekat, odnosno poseban deo objekta izgrađen u skladu sa tehničkom dokumentacijom na osnovu koje je izdata građevinska dozvola;
4)
ako odluka nadležnog organa koja je osnov za upis ne sadrži klauzulu pravnosnažnosti, a od dana donošenja odluke do dana stupanja na snagu ovog zakona je proteklo najmanje 30 godina;
5)
ako je upis u ispravi uslovljen davanjem posebne izjave o dozvoli upisa (clausula intabulandi) ili je dozvola upisa uslovljena potvrdom o isplati kupoprodajne cene, koje nisu priložene uz ispravu ili nisu priložene u odgovarajućoj formi, a od dana nastanka isprave do dana stupanja na snagu ovog zakona je proteklo najmanje 30 godina;
6)
ako je predmet pravnog posla prenos prava korišćenja građevinskog zemljišta u državnoj svojini, od strane fizičkog lica, koji je u vreme zaključenja pravnog posla bio zakonom ograničen;
7)
ako se ne slažu podaci o licu iz isprava o sticanju nepokretnosti koje su priložene kao dokaz o kontinuitetu sa upisanim prethodnikom, a istovetnost tog lica su potvrdila najmanje dva svedoka izjavama overenim kod javnog beležnika;
8)
ako lice označeno u rešenju o izuzimanju, eksproprijaciji, prenosu ili oduzimanju zemljišta iz poseda korisnika nije upisano u katastar nepokretnosti, a upisi promene imaoca prava koji su vršeni u katastru od dana donošenja tog rešenja nisu zasnovani na teretnom pravnom poslu.
(2) ovog člana ne odnose se na isprave o sticanju poljoprivrednog i šumskog zemljišta, kao i na nepokretnosti upisane kao javna, odnosno državna svojina.
(1) Upis u katastar nepokretnosti neće se dozvoliti kad je zakonom, odlukom suda ili drugog nadležnog organa, određena zabrana upisa na određenoj nepokretnosti, koja je kao zabeležba upisana u katastar nepokretnosti.
(1) Katastar nepokretnosti osniva se u katastarskim opštinama u kojima je na snazi katastar zemljišta, odnosno zemljišna knjiga, knjiga tapija i intabulaciona knjiga.
(2) Katastar nepokretnosti osniva se za celu katastarsku opštinu.
katastar nepokretnosti može da se osniva za deo katastarske opštine, a najmanje za jednu parcelu, na osnovu odluke Zavoda.
(4) Katastar nepokretnosti osniva se prema podacima:
1)
katastra zemljišta, zemljišne knjige i knjige tapija, odnosno intabulacione knjige i podacima komasacije koja nije provedena u katastru zemljišta, odnosno zemljišnoj knjizi (u daljem tekstu: neprovedena komasacija);
2)
katastarskog ili komasacionog premera.
(5) U katastarskim opštinama u kojima je na snazi katastar zemljišta, katastar nepokretnosti osniva se i prema podacima knjige prodatih društvenih stanova sa hipotekom formirane u skladu sa Zakonom o premeru i katastru i upisima prava na nepokretnostima ("Službeni glasnik SRS", broj 28/90 i "Službeni glasnik RS", broj 13/90).
(6) Katastar nepokretnosti osniva se u postupku izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima od strane komisije za izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima.
(1) Nadležni sudovi dužni su da na zahtev Zavoda predaju zemljišnu knjigu, knjigu tapija i intabulacionu knjigu, odnosno njihove delove, najkasnije do dana početka osnivanja katastra nepokretnosti.
(2) Od dana početka osnivanja katastra nepokretnosti neće se provoditi promene u katastru zemljišta, zemljišnoj knjizi, knjizi tapija, intabulacionoj knjizi i izdavati tapije i provoditi promene u knjizi prodatih društvenih stanova sa hipotekom, a nerešeni i novi zahtevi za upis promena dostavljaju se Zavodu i rešavaju se u postupku osnivanja katastra nepokretnosti.
(3) U postupku osnivanja katastra nepokretnosti imaoci prava na nepokretnosti, državni i drugi organi, preduzeća, ustanove i druge organizacije dužni su da na zahtev Zavoda, dostave podatke o nepokretnostima koje imaju u svojim evidencijama.
(1) Osnivanje katastra nepokretnosti objavljuje se javnim oglasom u katastarskoj opštini u kojoj se osniva katastar nepokretnosti i na internet stranici Zavoda, najkasnije 30 dana pre početka osnivanja katastra nepokretnosti.
(1) Postupak izlaganja obavlja komisija za izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima (u daljem tekstu: komisija za izlaganje) koju obrazuje Zavod.
sastoji se od predsednika i dva člana, kojima se imenuju zamenici.
(3) Za predsednika komisije za izlaganje imenuje se lice pravne struke sa osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, odnosno sa osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine u skladu sa propisima koji su važili do dana stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju i sa položenim pravosudnim ispitom, a za članove jedno lice geodetske struke sa najmanje osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno sa studijama u trajanju do tri godine u skladu sa propisima koji su važili do dana stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju i položenim državnim stručnim ispitom i jedno lice iz reda građana sa područja katastarske opštine za koju se vrši osnivanje katastra nepokretnosti.
(1) U katastar nepokretnosti upisuju se podaci o nepokretnostima prema podacima katastra zemljišta, podacima zemljišne knjige, knjige tapija, odnosno intabulacione knjige, knjige prodatih društvenih stanova sa hipotekom, neprovedene komasacije i naknadno prikupljenim podacima o nepokretnostima.
(2) Upis podataka o nepokretnostima, prema podacima katastra zemljišta, vrši se u katastarskim opštinama u kojima ne postoji zemljišna knjiga ili knjiga tapija.
(1) Za imaoca prava svojine na parceli upisuje se prema stanju poslednjeg upisa u katastru zemljišta:
1)
lice koje je u katastru zemljišta upisano do 6. aprila 1941. godine;
2)
lice koje je u katastru zemljišta upisano posle 6. aprila 1941. godine, ako je taj upis izvršen na osnovu isprave koja je u vreme upisa bila podobna za sticanje prava svojine na parceli;
ne može upisati imalac prava svojine na parceli, lice koje je poslednje upisano u katastru zemljišta upisaće se kao držalac parcele, ako je parcela u njegovom posedu.
(1) Za imaoca prava svojine na objektu upisuje se jedno od sledećih lica:
1)
graditelj koji ima pravo svojine, odnosno graditelji koji imaju pravo susvojine ili zajedničke svojine na parceli;
2)
graditelj koji je imalac drugog odgovarajućeg stvarnog prava na parceli ako je za objekat izdata građevinska dozvola ili je objekat izgrađen u vreme kad građevinska dozvola nije bila uslov za gradnju;
3)
graditelj kome je izdata građevinska i upotrebna dozvola.
ovog člana, kao imalac prava svojine na objektu upisuje se suvlasnik ili zajedničar na parceli, koji je od svih ostalih stekao pravo koje ga ovlašćuje da na parceli izgradi objekat.
(3) Ako se primenom odredbi ne može upisati imalac prava svojine na objektu, graditelj objekta ili držalac parcele upisuje se za držaoca objekta.
(4) Za držaoca objekta upisuje se i lice kome je izdata građevinska dozvola za gradnju objekta privremenog karaktera.
, za imaoca prava svojine na posebnom delu objekta upisuje se lice koje priloži ugovor o otkupu stana u društvenoj, odnosno državnoj svojini, sačinjen u skladu sa zakonom.
(3) Ako se primenom odredaba ne može upisati imalac prava svojine na posebnom delu objekta, lice u posedu posebnog dela objekta upisuje se kao držalac, ako ima ispravu koja vodi sticanju svojine na posebnom delu objekta.
(1) U katastarskim opštinama u kojima, pored katastra zemljišta, postoji i zemljišna knjiga, knjiga tapija, odnosno intabulaciona knjiga za imaoca prava svojine na parceli, objektu i posebnom delu objekta upisuje se jedno od sledećih lica:
1)
lice koje je poslednje upisano u zemljišnoj knjizi, odnosno knjizi tapija;
2)
lice koje ima osnov za upis prava svojine, ako to pravo izvodi od lica iz
, za imaoca prava svojine posebnog dela objekta upisuje se lice koje priloži ugovor o otkupu stana u društvenoj, odnosno državnoj svojini sačinjen u skladu sa zakonom.
(3) Ako nema lica koje se može upisati za imaoca prava svojine, kao držalac na objektu ili posebnom delu objekta upisuje se lice koje ne ispunjava uslove iz , ako je u posedu objekta, odnosno posebnog dela objekta i ako ima ispravu koja vodi sticanju prava svojine.
(4) Na objektima ili posebnim delovima objekata koji nisu upisani u zemljišnu knjigu, upis prava svojine vrši se shodnom primenom odredaba
(6) U katastarskim opštinama u kojima postoji intabulaciona knjiga, podaci o teretima iz te knjige upisuju se u katastar nepokretnosti na nepokretnostima na kojima je upisano pravo prema odredbama ovog člana i
(1) U slučaju nesaglasnih podataka katastra zemljišta, zemljišne knjige, knjige tapija odnosno intabulacione knjige, upis prava svojine izvršiće se u skladu sa odredbama
, a ostali podaci o nepokretnosti shodno podacima katastra zemljišta.
(2) Ako je u katastru zemljišta na osnovu isprave ili u obnovi premera kasnije izvršen upis u odnosu na upis u zemljišnoj knjizi, knjizi tapija odnosno intabulacionoj knjizi, upis prava svojine izvršiće se shodno
(3) Ne smatra se nesaglasnošću razlika u površini parcela i objekata nastala u postupku prevođenja postojećeg analognog katastarskog plana u digitalni oblik, ako je u propisanim granicama.
(1) Kada u postupku izlaganja nisu osporeni podaci o parceli i stvarnim pravima na parceli koji su privremeno upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti, ti podaci utvrđuju se kao konačni.
(2) Kada u postupku izlaganja nisu osporeni podaci o objektu i posebnom delu objekta koji su privremeno upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti, ti podaci utvrđuju se kao konačni.
(3) Stvarna prava na objektu i posebnom delu objekta konačno se utvrđuju shodnom primenom odredaba
(4) Tereti i ograničenja upisani u zemljišnoj, odnosno u intabulacionoj knjizi preuzimaju se i upisuju u bazu podataka katastra nepokretnosti.
(5) Ako se uredno pozvano lice ne odazove pozivu smatraće se da je saglasno sa podacima privremeno upisanim u bazu podataka katastra nepokretnosti, i ti podaci utvrđuju se kao konačni.
(1) Ako imaoci prava nisu saglasni sa privremeno upisanim podacima o nepokretnostima proveravaju se i otklanjaju eventualne greške u prikupljanju podataka o nepokretnostima, ispravljaju podaci privremeno upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti i konačno utvrđuju podaci.
(2) Ako imaoci prava nisu saglasni sa privremeno upisanim podacima o stvarnim pravima na nepokretnostima, ti podaci se upoređuju sa podacima iz katastra zemljišta, zemljišne knjige, knjige tapija i intabulacione knjige i utvrđivanje stvarnih prava vrši shodnom primenom odredaba .
učesnici u postupku mogu uložiti prigovor u roku od 8 dana od dana uručenja zapisnika.
(3) Na podatke privremeno upisane u bazu podataka katastra nepokretnosti, lica koja nisu učestvovala u postupku izlaganja, odnosno imaoci pravnog interesa, mogu podneti prigovor najkasnije do završetka osnivanja.
(4) Prigovor iz podnosi se komisiji za izlaganje koja je dužna da razmotri prigovor i donese rešenje u roku od osam dana.
(1) Podaci o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima upisani u zapisniku koji nisu osporeni u postupku izlaganja, upisuju se u katastar nepokretnosti bez donošenja rešenja o upisu.
(2) Podaci koji su osporeni upisuju se u katastar nepokretnosti danom donošenja rešenja po prigovoru, uz upis po službenoj dužnosti zabeležbe radi činjenja vidljivim da rešenje nije konačno.
(3) Podaci o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima upisuju se u katastar nepokretnosti i na osnovu drugostepenog rešenja ili na osnovu sudske odluke iz upravnog spora.
(4) Ako drugostepeno rešenje, odnosno sudska odluka iz
nisu doneti do dana završetka osnivanja katastra nepokretnosti, po drugostepenom rešenju, odnosno sudskoj odluci postupiće se u održavanju katastra nepokretnosti.
(5) Zabeležba radi činjenja vidljivim da rešenje o upisu nije konačno briše se po službenoj dužnosti danom konačnosti tog rešenja.
(1) Postupak izlaganja smatra se završenim istekom roka za osnivanje katastra nepokretnosti određenog u javnom oglasu.
(2) Ako postupak izlaganja nije završen u određenom roku, odrediće se novi rok završetka osnivanja katastra nepokretnosti i objaviti javnim oglasom.
(3) Posle završetka postupka izlaganja nije dozvoljen povraćaj u pređašnje stanje i ponavljanje postupka, u skladu sa odredbama zakona kojim je uređen opšti upravni postupak.
(1) Kad Zavod utvrdi da je u skladu sa ovim zakonom sproveden i završen postupak osnivanja, odnosno obnove katastra nepokretnosti i da katastar nepokretnosti ima propisan sastav i sadržinu, potvrđuje ga rešenjem, koje se objavljuje na internet stranici Zavoda.
(2) Katastar nepokretnosti primenjuje se od dana donošenja rešenja iz
(1) Obnova katastra nepokretnosti jeste ponovno osnivanje katastra nepokretnosti prema podacima katastarskog ili komasacionog premera u katastarskoj opštini ili delu katastarske opštine u kojoj postoji katastar nepokretnosti.
(2) Obnova katastra nepokretnosti vrši se u postupku izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i pravima na njima od strane komisije za izlaganje, shodnom primenom odredaba ovog zakona o osnivanju katastra nepokretnosti prema podacima katastarskog premera, u pogledu nadležnosti, postupka izlaganja i utvrđivanja podataka o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima i potvrđivanja katastra nepokretnosti.
, obnova katastra nepokretnosti prema podacima komasacionog premera vrši se po prijemu elaborata realizacije geodetsko-tehničkih radova u postupku komasacije od strane Zavoda, a na osnovu pravnosnažnih rešenja o raspodeli komasacione mase bez sprovođenja postupka izlaganja.
(4) U postupku obnove katastra nepokretnosti preuzimaju se tereti i ograničenja koji su već upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti.
(3) Adresni registar obuhvata utvrđivanje kućnih brojeva za stambene i poslovne zgrade, kao i za građevinske parcele i vođenje podataka o kućnim brojevima, ulicama i trgovima u okviru naseljenog mesta.
Registar prostornih jedinica jeste osnovni i javni registar o granicama prostornih jedinica, nazivima i matičnim brojevima prostornih jedinica utvrđenih u skladu sa zakonom.
Održavanje katastra nepokretnosti jeste prikupljanje, utvrđivanje i provođenje nastalih promena na nepokretnostima i stvarnim pravima na njima, koje su od uticaja na podatke katastra nepokretnosti nastale posle potvrđivanja katastra nepokretnosti u skladu sa odredbama ovog zakona.
(1) Promene u postupku održavanja, u smislu ovog zakona, jesu promene na nepokretnostima i stvarnim pravima na njima nastale:
1)
deobom, spajanjem parcela, promenom granica parcela ili realizacijom projekta parcelacije;
2)
izgradnjom, rekonstrukcijom, dogradnjom, uklanjanjem objekta i formiranjem posebnih delova objekta;
3)
rekonstrukcijom i dogradnjom posebnog dela objekta, deobom ili spajanjem posebnih delova objekata;
4)
promenom načina korišćenja objekta i posebnog dela objekta;
5)
promenom vrste i načina korišćenja zemljišta;
6)
utvrđivanjem i promenom kućnog broja kao i promenom naziva ulice i trga;
7)
promenom granica, naziva i matičnih brojeva prostornih jedinica;
8)
promenom lestvice katastarskog prihoda;
9)
promenom vrednosti nepokretnosti;
10)
promenom koja se odnosi na sticanje, prenos, ograničenje i prestanak stvarnog prava ili držaoca nepokretnosti;
11)
promenom ličnih, statusnih i drugih podataka o imaocu prava na nepokretnosti.
(2) Izgrađenim objektom, u smislu ovog zakona, smatra se objekat koji je stavljen pod krov ili je stavljen u funkciju za koju je namenjen.
(3) Ne smatra se promenom razlika u površini parcela i objekata nastala u postupku prevođenja postojećeg analognog katastarskog plana u digitalni oblik, ako je u propisanim granicama, kao i u postupku prelaska na prostorni referentni sistem ETRS 89 i UTM projekciju.
(1) Prikupljanje podataka o nastalim promenama na nepokretnostima i izvođenje radova na terenu iz ovog zakona, kao i obnavljanje granica parcele i identifikaciju parcele, obavlja geodetska organizacija.
(1) U postupku održavanja katastra nepokretnosti unapređuje se, na propisan način, kvalitet podataka postojećeg premera za određenu nepokretnost.
(2) Prilikom unapređenja kvaliteta podataka može se promeniti oblik i površina nepokretnosti u propisanim vrednostima.
(3) Ako je granica između dve katastarske opštine utvrđena sredinom zajedničke parcele (put, reka i sl.) vrši se po službenoj dužnosti deoba te parcele na dve parcele po dužini i po principu jednakosti površina.
, ako je kod nadležnog organa pokrenut postupak za izdavanje upotrebne dozvole, promena iz prijavljuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje izgradnja objekata.
imalac prava dužan je da dostavi ispravu za upis koja je osnov za upis promene, odnosno isprave na osnovu kojih se mogu utvrditi nastale promene na nepokretnostima.
(4) Za promene za koje je potrebno prethodno izvesti radove na terenu i prikupiti podatke o nastalim promenama, imalac prava dužan je da uz zahtev iz
(1) Geodetska organizacija je dužna da u roku od 30 dana od dana preuzimanja podataka premera, dostavi Službi elaborat geodetskih radova i zapisnik o izvršenom uviđaju.
, kada se geodetski radovi izvode za potrebe izdavanja upotrebne dozvole u objedinjenoj proceduri, elaborat geodetskih radova dostavlja se u skladu sa zakonom kojim se uređuje izgradnja objekata.
(3) Kad se radovi izvode na osnovu ugovora o izvođenju geodetskih radova, geodetska organizacija je dužna da elaborat geodetskih radova dostavi u roku utvrđenom ugovorom koji se dostavlja uz prijavu radova.
(4) Služba vrši pregled elaborata koji obuhvata kontrolu i proveru kvaliteta izvedenih geodetskih radova i primenu propisa, standarda i tehničkih normativa.
(5) Ako elaborat nema nedostataka, Služba overava i prima elaborat.
(6) Kad se u postupku pregleda elaborata utvrde nedostaci, zapisnikom se nalaže geodetskoj organizaciji da u roku od osam dana nedostatke otkloni.
(7) Ako se elaborat geodetskih radova ne dostavi u ostavljenom roku zahtev se odbacuje, a ako nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku zahtev se odbija.
(1) U cilju obezbeđenja ažurnosti katastra nepokretnosti Zavod po službenoj dužnosti prati promene na nepokretnostima.
(2) Praćenje se vrši upoređenjem podataka katastra nepokretnosti sa podacima dobijenim periodičnim snimanjem teritorije Republike Srbije iz vazduha ili podacima dobijenim drugim metodama i postupcima.
(3) Državni organ koji vodi evidenciju o mestu prebivališta, odnosno boravišta fizičkog lica, dužan je da na zahtev Zavoda dostavi podatke o jedinstvenom matičnom broju građana, imenu, imenu roditelja, prezimenu, adresi prebivališta i mestu rođenja lica.
(4) Organizacija koja vodi registar privrednih subjekata, dužna je da na zahtev Zavoda dostavi podatke o registrovanom privrednom subjektu.
(5) Podaci iz dostavljaju se u elektronskom obliku putem WEB servisa.
(1) Kad se na nepokretnosti izvode građevinski ili drugi radovi koji mogu oštetiti ili uništiti geodetske belege ili smanjiti mogućnost njihovog korišćenja, investitor, odnosno izvođač radova, dužan je da najmanje 15 dana pre otpočinjanja radova, o tome obavesti Zavod.
postojeću geodetsku belegu treba izmestiti ili uništiti ili ako se usled tih radova smanji mogućnost njenog korišćenja, investitor snosi sve troškove postavljanja geodetske belege i određivanja koordinate tačke.
(3) Imalac prava na nepokretnosti na čijoj se nepokretnosti nalaze geodetske belege, dužan je da o svakom oštećenju, uništenju, pomeranju ili izmeštanju belega, obavesti Zavod u roku od 15 dana od dana saznanja.
Postupak za upis po odredbama ovog zakona pokreće se zahtevom podnetim preko profesionalnog korisnika u smislu zakona koji uređuje postupak upisa u katastar ili na osnovu isprava koje dostavljaju stranke putem aplikacije dostupne na veb prezentaciji Zavoda.
, podnosilac je dužan da u aplikaciju unese i podatke odnosno isprave koje dokazuju njegov pravni interes.
(3) Ako Služba oceni da podnete isprave ispunjavaju uslove za upis imaoca prava, obaveštava podnosioca isprava o svim elementima mogućeg upisa, o tome da li su ispunjeni opšti uslovi iz ili posebni uslovi iz
, o obavezi da u roku od mesec dana podnese isprave u zakonom propisanoj formi, o mestu, vremenu i načinu podnošenja isprava, o obavezi plaćanja republičke administrativne takse, kao i o postojanju eventualnih prethodno pokrenutih postupaka na istoj nepokretnosti, odnosno udelu na nepokretnosti.
(4) Urednom dostavom isprava za upis i dokaza o plaćenoj republičkoj administrativnoj taksi, u skladu sa
, smatra se da podnosilac isprava u celosti prihvata sadržinu obaveštenja o svim elementima mogućeg upisa kao sadržinu njegovog zahteva za upis, na osnovu kojeg se pokreće postupak i upisuje zabeležba podnetog zahteva, bez donošenja rešenja.
(5) Ako na istoj nepokretnosti, odnosno udelu na nepokretnosti ne postoje prethodno pokrenuti postupci koji nisu okončani, Služba je dužna da u roku od pet radnih dana od dana upisa zabeležbe podnetog zahteva, izvrši upis imaoca prava i briše zabeležbu podnetog zahteva, sve bez donošenja rešenja.
(6) Ako Služba oceni da nema uslova za upis, o tome obaveštava podnosioca, putem aplikacije iz
i upućuje ga na profesionalne korisnike, odnosno na parnicu radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja prava ili radi poništaja isprave koja je osnov postojećeg upisa, a kojom će obuhvatiti upisanog vlasnika, ukoliko je vlasnik upisan.
(7) Ako podnosilac isprava ne izvrši urednu dostavu isprava za upis i dokaza o plaćenoj republičkoj administrativnoj taksi, u roku iz
od strane punomoćnika iz reda advokata, Služba ne vrši pregled isprava, već obaveštava advokata da zahtev za upis može podneti putem posebne aplikacije za podnošenje zahteva za upis ili putem e-šaltera, kao profesionalni korisnik u smislu zakona koji uređuje postupak upisa u katastar nepokretnosti.
(1) Postupak upisa na osnov pokreće se zahtevom koji se podnosi preko profesionalnog korisnika u smislu zakona koji uređuje postupak upisa u katastar, putem e-šaltera.
može se pokrenuti i zahtevom koji se podnosi preko profesionalnog korisnika u skladu sa zakonom koji uređuje postupak upisa u katastar nepokretnosti, i to putem posebne aplikacije za podnošenje zahteva za upis na osnov
(1) Kada se upis vrši bez donošenja rešenja u skladu sa odredbama ovog zakona, istovremeno se upisuje, po službenoj dužnosti, zabeležba da se radi o upisu protiv kojeg se, u roku od jedne godine od dana upisa, Službi može podneti zahtev za preispitivanje upisa.
je da svi upisi zasnovani na raspolaganju imaoca prava upisanom bez donošenja rešenja zavise od ishoda eventualnog postupka preispitivanja, započetog u roku od godinu dana od dana upisa.
može se osporiti pred Službom, ako se u roku od jedne godine od izvršenog upisa podnese zahtev za preispitivanje upisa, sa ispravama za upis koje dokazuju da pravo upisanog lica nije nastalo ili je prestalo da postoji. Zahtevom za preispitivanje upisa traži se brisanje upisanog imaoca prava ili upis u korist drugog lica.
(6) Ako podnosilac zahteva za preispitivanje upisa ne dokaže da pravo upisanog lica nije nastalo ili je prestalo da postoji, Služba donosi rešenje kojim odbija zahtev i upućuje podnosioca zahteva na parnicu, kao u slučaju iz
(7) Ako podnosilac zahteva za preispitivanje upisa imaoca prava dokaže da pravo upisanog lica nije nastalo ili da je prestalo da postoji, Služba donosi rešenje kojim se brišu podaci o upisanom licu, kao i svi upisi nastali nakon tog upisa, a koji su zasnovani na tom upisu, osim zabeležbi koje se upisuju nezavisno od upisanog imaoca prava (zabeležbe koje se odnose na status objekta i dr.).
(8) Protiv rešenja kojim je odlučeno o zahtevu za preispitivanje upisa nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.