Ovim zakonom uređuju se stručni poslovi i poslovi državne uprave koji se odnose na državni premer, katastar nepokretnosti, katastar infrastrukturnih i podzemnih objekata (u daljem tekstu: katastar infrastrukture), osnovne geodetske radove, adresni registar, topografsko-kartografsku delatnost, procenu vrednosti nepokretnosti, geodetsko-katastarski informacioni sistem i Nacionalnu infrastrukturu geoprostornih podataka i geodetski radovi u inženjersko-tehničkim oblastima.
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:
1)
"AGROS" predstavlja mrežu permanentnih stanica globalnog pozicionog sistema za teritoriju Republike Srbije;
2)
"bonitiranje zemljišta" jeste klasifikacija plodnog zemljišta na osnovu njegovih prirodnih osobina, bez obzira na način njegovog korišćenja;
3)
"geografska imena" jesu imena naseljenih mesta i fizičko-geografskih objekata (planina, reka, jezera, itd.);
4)
"geodetska belega" jeste belega za podzemno, odnosno nadzemno obeležavanje tačaka državne referentne mreže i granica katastarske opštine;
5)
"geodetska metrologija" jesu činjenice koje se odnose na fizičke veličine dužine, ugla, vremena i ubrzanja sile zemljine teže, njihove jedinice, sredstva, metode, način i rezultate merenja, greške merenja i drugo;
6)
"geodetska organizacija" jeste privredno društvo, drugo pravno lice i radnja - preduzetnik koji su registrovani kod nadležnog organa za izvođenje geodetskih radova i koji ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom;
7)
"geodetski instrumenti" jesu merila kojima se obavljaju geodetski radovi propisani ovim zakonom i koriste se za merenje dužine, ugla, vremena i ubrzanja sile zemljine teže;
8)
odredba prestala da važi
9)
"daljinska detekcija" jeste metod prikupljanja informacija putem sistema koji nisu u direktnom fizičkom kontaktu sa ispitivanom pojavom ili objektom;
10)
"digitalni model terena" jeste trodimenzionalni prikaz matematički definisanog modela reljefa Republike Srbije;
11)
"digitalni ortofoto" jeste digitalna slika teritorije Republike Srbije u ortogonalnoj projekciji, dobijena iz digitalnog aerofotogrametrijskog snimka, satelitskog snimka ili snimka dobijenog ostalim metodama snimanja iz daljinske detekcije;
12)
"državni referentni sistem" jeste koordinatni sistem koga čini skup numeričkih vrednosti konstanti, neophodnih da se definišu položaji i druga svojstva tačaka u prostoru Republike Srbije;
13)
"katastarski plan" jeste dvodimenzionalni prikaz parcela i objekata u ravni državne projekcije;
14)
"katastarski plan infrastrukturnih i podzemnih objekata" jeste dvodimenzionalni prikaz infrastrukturnih i podzemnih objekata u ravni državne projekcije;
15)
"katastarsko klasiranje zemljišta" jeste utvrđivanje katastarske kulture i klase za parcele poljoprivrednog i šumskog zemljišta u okviru jedne katastarske opštine u odnosu na katastarski srez;
16)
"izvod iz baze podataka katastra infrastrukture" jeste osnovni dokument o infrastrukturnim i podzemnim objektima i stvarnim pravima na njima;
17)
"izvod iz baze podataka katastra nepokretnosti" jeste osnovni dokument o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima;
18)
odredba prestala da važi
19)
"osnovni topografski model" predstavlja apstrakciju prostora Republike Srbije i čine ga definisani topografski objekti sa pripadajućim opisom svojstava i međusobnih odnosa (atributi i relacije), obuhvatom prikupljanja, pravilima kreiranja i načinom prikaza, a izrađuje se na osnovama i principima geografskog informacionog sistema;
20)
"SREF" čine materijalizovane tačke referentne mreže na teritoriji Republike Srbije;
21)
"tehnička dokumentacija" jeste skup projekata koji se izrađuju radi utvrđivanja koncepcije geodetskih radova, razrade uslova i načina izvođenja radova;
22)
"topografski objekti" su prirodni i izgrađeni objekti na zemljinoj površini, klasifikovani u odgovarajuće teme, prostorno geometrijski određeni u državnom referentnom sistemu i opisani atributima;
23)
"web servisi" su programske komponente koje omogućavaju izgradnju proširivih, slabo povezanih i platformski nezavisnih aplikacija, koji podržavaju međuoperativnost različitih sistema i omogućavaju aplikacijama da razmenjuju poruke korišćenjem standardnih protokola.
(1) Poslovi državnog premera, osnivanja i obnove katastra nepokretnosti, praćenja i obezbeđivanja ažurnosti katastra nepokretnosti, osnovnih geodetskih radova, adresnog registra, procene vrednosti nepokretnosti, osnivanja katastra infrastrukture, topografsko-kartografske delatnosti, geodetsko-katastarskog informacionog sistema i Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka, obavljaju se na osnovu srednjoročnog programa i godišnjeg plana radova.
(2) Srednjoročni program radova donosi Vlada na predlog Republičkog geodetskog zavoda, a godišnji plan radova Republički geodetski zavod.
utvrđuju se vrsta i obim radova, kao i izvori i obim sredstava za njihovu realizaciju.
(4) Realizacija programa i plana radova finansira se sredstvima iz budžeta Republike Srbije, kao i sredstvima od poklona (donacija), lokalne samouprave i drugih zainteresovanih pravnih i fizičkih lica.
obezbeđuju od poklona (donacija), lokalne samouprave i drugih zainteresovanih pravnih i fizičkih lica, ugovorom se određuju radovi koji će se finansirati iz tih sredstava.
(6) Srednjoročni program radova objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srbije".
(7) Godišnji plan radova objavljuje se na internet stranici Republičkog geodetskog zavoda.
Državni premer, katastar nepokretnosti, katastar infrastrukture, osnovni geodetski radovi, adresni registar, topografsko-kartografska delatnost, procena vrednosti nepokretnosti, geodetsko-katastarski informacioni sistem i Nacionalna infrastruktura geoprostornih podataka jesu od opšteg interesa za Republiku Srbiju.
Na pojedina pitanja upisa stvarnih prava koja nisu uređena ovim zakonom shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje svojina i druga stvarna prava, a na pojedina pitanja postupka koja nisu uređena ovim zakonom shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak.
može da obavlja i geodetska organizacija, na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom.
(3) Geodetske radove, izradu topografskih karata razmere 1:25000 i sitnijih razmera, kao i vođenje posebnih evidencija o nepokretnostima, koji se obavljaju, izrađuju i služe za vojne potrebe vrši organ nadležan za poslove odbrane, u skladu sa posebnim propisima.
Delokrug Zavoda su geodetski radovi i poslovi državne uprave koji se odnose na:
1)
osnovne geodetske radove;
2)
katastarski i komasacioni premer;
3)
osnivanje, obnovu i održavanje katastra nepokretnosti;
4)
premer infrastrukturnih i podzemnih objekata, osnivanje i održavanje katastra infrastrukture;
5)
stručni nadzor nad geodetskim radovima i katastarskim klasiranjem, bonitiranjem i komasacionom procenom zemljišta;
6)
izdavanje i oduzimanje licence za rad geodetske organizacije;
7)
izdavanje i oduzimanje geodetske licence;
8)
izdavanje i oduzimanje ovlašćenja za snimanje iz vazdušnog prostora teritorije Republike Srbije za potrebe državnog premera i održavanja katastra nepokretnosti i katastra infrastrukture;
9)
adresni registar;
10)
održavanje registra prostornih jedinica;
11)
premer državne granice i vođenje registra državne granice;
12)
katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta;
13)
obrisana odredba
14)
procenu i vođenje vrednosti nepokretnosti;
15)
daljinsku detekciju, topografski premer i topografsko-kartografsku delatnost;
15a)
vođenje Registra cena nepokretnosti;
15b)
izrada i objavljivanje periodičnih izveštaja o tržištu nepokretnosti i izveštaja o RGZ indeksu cena nepokretnosti;
15v)
uspostavljanje i vođenje posebne evidencije o utvrđenim promenama na nepokretnostima koje nisu upisane u katastar nepokretnosti;
16)
izdavanje kartografskih i drugih publikacija i davanje saglasnosti za izdavanje kartografskih publikacija;
17)
vođenje Registra geografskih imena;
18)
osnivanje, održavanje i raspolaganje geodetsko-katastarskim informacionim sistemom;
19)
vođenje arhiva dokumentacije državnog premera, katastra nepokretnosti, katastrа infrastrukture i topografsko-kartografske delatnosti;
20)
učešće u osnivanju i održavanju Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka;
21)
inspekcijski nadzor nad radom geodetske organizacije i pravnog subjekta koji se bavi izdavanjem kartografskih publikacija, osim ako su u sastavu ministarstva nadležnog za poslove odbrane;
22)
oblast geomagnetizma i aeronomije;
23)
pružanje usluga iz delokruga Zavoda u okviru međunarodne saradnje;
24)
izdavanje sertifikata profesionalnim korisnicima u smislu zakona kojim se uređuje postupak upisa u katastar nepokretnosti, kojim se potvrđuje da su stručno osposobljeni za korišćenje geodetsko-katastarskog informacionog sistema.
ovog člana Zavod izdaje licu koje je prethodno pohađalo i uspešno završilo obuku organizovanu od strane Zavoda za korišćenje geodetsko-katastarskog informacionog sistema.
Na državne službenike u Zavodu (u daljem tekstu: katastarski službenici) primenjuju se propisi o državnoj upravi i propisi o radnim odnosima u državnim organima, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Zvanja katastarskih službenika su:
1)
sa srednjom stručnom spremom: mlađi katastarski referent, katastarski referent i viši katastarski referent;
2)
sa osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno sa studijama u trajanju do tri godine: mlađi katastarski saradnik, katastarski saradnik i viši katastarski saradnik;
3)
sa osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno sa osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu: mlađi katastarski savetnik, katastarski savetnik, samostalni katastarski savetnik i viši katastarski savetnik.
Katastarski službenici sa odgovarajućim obrazovanjem, stiču zvanje mlađeg katastarskog referenta, mlađeg katastarskog saradnika i mlađeg katastarskog savetnika po završenom pripravničkom stažu i položenom državnom stručnom ispitu.
Razvrstavanje radnih mesta u zvanja prema složenosti i prirodi poslova, kao i opis poslova radnih mesta uređuje se aktom o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u Zavodu.
(1) U postupku osnivanja i obnove katastra nepokretnosti prema podacima katastarskog premera, u prvom stepenu rešava komisija za izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima, koju obrazuje Zavod.
(2) U postupku održavanja katastra nepokretnosti i osnivanja i održavanja katastrа infrastrukture, u prvom stepenu rešava uža unutrašnja jedinica Zavoda obrazovana za teritoriju opštine, grada, odnosno gradske opštine - služba za katastar nepokretnosti (u daljem tekstu: Služba).
(3) U postupcima iz u drugom stepenu rešava Zavod.
, za pojedine vrste geodetskih radova, Zavod izdaje rešenjem u roku od osam dana od dana podnošenja zahteva.
(3) Licenca se izdaje geodetskoj organizaciji, ako:
1)
je registrovana kod nadležnog organa Republike Srbije za izvođenje geodetskih radova;
2)
ima ovim zakonom propisani broj zaposlenih geodetske struke sa odgovarajućim geodetskim licencama ili zaposlenih geodetske struke kojima se ne izdaje geodetska licenca u skladu sa ovim zakonom;
3)
ima radne prostorije i poseduje odgovarajuće merne instrumente i opremu.
(4) Pravnom licu koje je korisnik budžetskih sredstava i javnom preduzeću, može se izdati licenca za rad za radove iz
(5) Visokoškolskoj ustanovi koja realizuje studijski program u naučnoj, odnosno stručnoj oblasti Geodetsko inženjerstvo može se izdati licenca za rad samo za radove iz
, prethodno oduzeta geodetska licenca rešenjem Zavoda, a od dana pravnosnažnosti tog rešenja nije protekao rok od pet godina.
(8) Licencu za rad iz Zavod neće izdati geodetskoj organizaciji u kojoj je ovlašćeno lice, lice koje je u proteklom periodu bilo ovlašćeno lice u geodetskoj organizaciji kojoj je oduzeta licenca za rad rešenjem Zavoda u smisl
(1) Geodetska licenca prvog reda omogućuje obavljanje poslova odgovornog projektanta, rukovođenja i stručnog nadzora nad izvođenjem geodetskih radova za koje je ovim zakonom predviđena izrada glavnog projekta, izvođenja tih radova, kao i izrade projekta geodetskog obeležavanja u oblasti urbanističkog planiranja.
(2) Geodetska licenca drugog reda omogućuje obavljanje geodetskih radova u postupku održavanja katastra nepokretnosti i katastrа infrastrukture, realizacije projekta geodetskog obeležavanja u oblasti urbanističkog planiranja i izradu geodetskih podloga u inženjersko-tehničkim oblastima za koje se ne izrađuje glavni projekat.
(3) Lice sa geodetskom licencom prvog reda može obavljati i poslove za koje je ovim zakonom predviđena geodetska licenca drugog reda.
(4) Geodetsku licencu prvog i drugog reda Zavod izdaje rešenjem u roku od osam dana od dana podnošenja zahteva.
(5) Licu kome je izdata geodetska licenca izdaje se pečat.
(6) Lice sa geodetskom licencom može koristiti pečat, ako je zaposleno u geodetskoj organizaciji sa punim radnim vremenom.
Geodetsku licencu prvog reda stiče lice geodetske struke sa master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, odnosno sa osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine u skladu sa propisima koji su važili do dana stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju, specijalističkim strukovnim studijama u ukupnom trajanju od najmanje četiri godine (minimalno 240 ESPB bodova), položenim državnim stručnim ispitom propisanim za to obrazovanje i radnim iskustvom od najmanje pet godina u geodetskoj struci od čega najmanje dve godine sa tim obrazovanjem.
Geodetsku licencu drugog reda stiče lice geodetske struke sa osnovnim akademskim studijama, osnovnim strukovnim studijama, odnosno sa studijama u trajanju do tri godine, u skladu sa propisima koji su važili do dana stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju, položenim državnim stručnim ispitom propisanim za to obrazovanje i radnim iskustvom od najmanje tri godine u geodetskoj struci od čega najmanje jednom godinom sa tim obrazovanjem.
Geodetsku licencu drugog reda stiče i lice geodetske struke sa master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, odnosno sa osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine u skladu sa propisima koji su važili do dana stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju, specijalističkim strukovnim studijama u ukupnom trajanju od najmanje četiri godine (minimalno 240 ESPB bodova), položenim državnim stručnim ispitom propisanim za to obrazovanje i radnim iskustvom od najmanje jedne godine sa tim obrazovanjem. (4) Pored uslova iz , lice koje podnosi zahtev za izdavanje geodetske licence mora da poseduje sertifikat koji izdaje Zavod kojim se potvrđuje da je stručno osposobljeno za korišćenje geodetsko-katastarskog informacionog sistema.
(1) Licu geodetske struke i licu poljoprivredne struke zaposlenom, odnosno angažovanom u geodetskoj organizaciji, Zavod izdaje legitimaciju za identifikaciju (u daljem tekstu: legitimacija), koja, pored ostalog, sadrži ime, prezime i jedinstveni matični broj građana.
(2) Lice kome je izdata legitimacija dužno je da legitimaciju koristi prilikom:
1)
predstavljanja imaocima prava na nepokretnosti prilikom ulaska na parcele i u objekte radi obavljanja geodetskih radova na terenu;
2)
predstavljanja ovlašćenom licu koje vrši inspekcijski nadzor.
(3) Zaposleni u geodetskoj organizaciji kome je prestao radni odnos u toj geodetskoj organizaciji, dužan je da Zavodu vrati legitimaciju.
Za izradu tehničke dokumentacije za izvođenje geodetskih radova i stručni nadzor nad izvođenjem geodetskih radova, za koje je ovim zakonom predviđena izrada glavnog projekta, geodetska organizacija mora imati najmanje dva zaposlena lica geodetske struke, od kojih najmanje jedan sa geodetskom licencom prvog reda.
Za izvođenje geodetskih radova za koje je ovim zakonom predviđena izrada glavnog projekta, geodetska organizacija mora imati najmanje pet zaposlenih lica geodetske struke, od kojih najmanje dva sa geodetskom licencom prvog reda.
Za izradu projekta geodetskog obeležavanja u oblasti urbanističkog planiranja, geodetska organizacija mora imati najmanje dva zaposlena lica geodetske struke, od kojih najmanje jedno sa geodetskom licencom prvog reda.
Za izvođenje geodetskih radova na izradi geodetskih podloga u inženjersko-tehničkim oblastima za koje se ne izrađuje glavni projekat, geodetska organizacija mora imati najmanje dva zaposlena lica geodetske struke, od kojih najmanje jedno sa geodetskom licencom drugog reda.
Za izvođenje geodetskih radova u održavanju katastra nepokretnosti i katastrа infrastrukture i realizaciji projekta geodetskog obeležavanja u oblasti urbanističkog planiranja, geodetska organizacija mora imati najmanje dva zaposlena lica geodetske struke sa najmanje završenom srednjom geodetskom školom, položenim državnim stručnim ispitom propisanim za to obrazovanje i radnim iskustvom od najmanje tri godine sa tim obrazovanjem.
Za izvođenje radova katastarskog klasiranja, bonitiranja i komasacione procene zemljišta, geodetska organizacija mora imati najmanje jedno zaposleno lice poljoprivredne struke sa osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, master strukovnim studijama, odnosno sa osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, položenim državnim stručnim ispitom propisanim za to obrazovanje i radnim iskustvom od najmanje tri godine na poslovima katastarskog klasiranja, bonitiranja i komasacione procene zemljišta.
Za izvođenje radova geodetska organizacija ne sme da angažuje lice koje ne ispunjava uslove za te radove propisane odredbama .
Za snimanje iz vazdušnog prostora teritorije Republike Srbije za potrebe državnog premera, geodetska organizacija mora ispunjavati uslove iz
i posedovati ovlašćenje Zavoda za snimanje iz vazdušnog prostora, koje se izdaje rešenjem u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva.
Geodetske radove u inženjersko-tehničkim oblastima (građevinarstvo, arhitektura, rudarstvo, energetika, poljoprivreda, šumarstvo, mašinstvo i brodogradnja i dr.), geodetska organizacija izvodi u skladu sa uslovima propisanim zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja objekata, odnosno propisima kojima se uređuje izvođenje radova u određenoj inženjersko-tehničkoj oblasti.
(1) Geodetska organizacija kojoj je izdata licenca za rad, dužna je da:
1)
geodetske radove izvodi na osnovu podataka preuzetih iz geodetsko-katastarskog informacionog sistema;
2)
geodetske radove izvodi u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima, standardima i tehničkim normativima;
3)
pre početka izvođenja radova, prijavi Službi radove predviđene ovim zakonom;
4)
otkloni nepravilnosti utvrđene u postupku pregleda i prijema radova i u postupku vršenja inspekcijskog i stručnog nadzora;
5)
Zavodu prijavi promenu poslovnog imena, odnosno naziva, pravne forme, sedišta, adrese poslovnog prostora van sedišta, promenu broja zaposlenih lica, geodetskih instrumenata i svaku drugu promenu koja je od značaja za njen rad, u roku od 15 dana od dana nastanka promene;
6)
dostavi Službi elaborat geodetskih radova i zapisnik o izvršenom uviđaju, u roku utvrđenom ovim zakonom, odnosno ugovorenom roku;
7)
istakne raspored radnog vremena i vremena predviđenog za rad sa strankama, koji su usaglašeni sa zakonom, i da ga se pridržava;
8)
obrisana odredba
9)
obezbedi odgovarajući dokument o ispravnosti geodetskog instrumenta kojim izvodi geodetske radove;
10)
licu koje vrši stručni ili inspekcijski nadzor nad radom geodetske organizacije i Zavodu kada vrši pregled i prijem radova, stavi na uvid tehničku i drugu dokumentaciju i omogući nesmetano vršenje nadzora i pregleda radova;
11)
po zahtevu inspektora sačini i dostavi izveštaj o samoproveri ispunjenosti zahteva iz kontrolne liste i samoproceni rizika, u roku od 15 dana od dana prijema zahteva.
, geodetska organizacija kojoj je izdata licenca za izvođenje geodetskih radova u održavanju katastra nepokretnosti i održavanju katastrа infrastrukture dužna je da:
1)
vodi evidenciju primljenih zahteva stranaka;
2)
u postupku održavanja katastra nepokretnosti prihvati zahtev stranke za obavljanje geodetskih radova na teritoriji jedinice lokalne samouprave gde ima sedište ili poslovni prostor van sedišta, odnosno ne sme da odbije zahtev bez opravdanog razloga;
3)
obavesti Zavod o sprečenosti za izvođenje radova koja traje duže od jednog meseca, u roku od tri dana od dana nastanka razloga sprečenosti za rad;
4)
o svom trošku izvrši ponovni uviđaj na terenu i utvrdi činjenično stanje u slučaju kad se u postupku po pravnom leku ili po nalogu inspektora oceni da te činjenice nisu pravilno utvrđene.
ovog člana ili promene za koju je Zavod saznao na drugi način, a koja je od uticaja na ispunjenost uslova za rad geodetske organizacije, odnosno za izvođenje određene vrste geodetskih radova, Zavod donosi rešenje o promeni.
ovog člana, smatra se bolest ili druga sprečenost za rad zaposlenog u geodetskoj organizaciji i odsustvovanje sa posla zaposlenog u geodetskoj organizaciji u skladu sa zakonom.
(5) Za štetu koju zaposleni u geodetskoj organizaciji prouzrokuje trećem licu prilikom obavljanja geodetskih radova odgovara geodetska organizacija u skladu sa zakonom.
Za geodetske radove koje izvodi geodetska organizacija, odgovorno je lice sa geodetskom licencom, odnosno lice geodetske struke koje izvodi radove u geodetskoj organizaciji koja nema zaposlene sa geodetskom licencom.
ne izvodi geodetske radove u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima, standardima i tehničkim normativima ili potpiše i overi elaborat o izvršenim geodetskim radovima i zapisnik o izvršenom uviđaju o nepostojećim promenama ili sa neistinitim podacima, kao i ako potpiše i overi elaborat i zapisnik koje je izradilo lice koje nije zaposleno, odnosno angažovano u toj geodetskoj organizaciji, Zavod će rešenjem oduzeti geodetsku licencu, pečat i legitimaciju i zabraniti izvođenje geodetskih radova.
Geodetska licenca, pečat i legitimacija oduzimaju se i izvođenje geodetskih radova zabranjuje:
1)
na tri meseca, ako lice sa geodetskom licencom ne izvodi geodetske radove u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima, standardima i tehničkim normativima;
1a)
na tri meseca, geodetskom stručnjaku ako se u periodu od jedne godine pet puta zapisnikom o izvršenom pregledu utvrdi da elaborat geodetskih radova koji je overio svojim pečatom i potpisom sadrži nedostatke;
1b)
na jednu godinu, ako u periodu od godinu dana nakon izrečene mere iz
, lice sa geodetskom licencom ne izvodi geodetske radove u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima, standardima i tehničkim normativima;
2)
na tri godine, ako je lice sa geodetskom licencom overilo svojim pečatom elaborat o izvršenim geodetskim radovima i zapisnik o izvršenom uviđaju o nepostojećim promenama ili sa neistinitim podacima;
3)
trajno, ako u periodu od tri godine posle izrečene mere iz
, lice sa geodetskom licencom overi svojim pečatom elaborat o izvršenim geodetskim radovima i zapisnik o izvršenom uviđaju o nepostojećim promenama ili sa neistinitim podacima;
4)
trajno, ako lice koje je zaposleno u pravnom licu koje je korisnik budžetskih sredstava ili javnom preduzeću kojem je izdata licenca za obavljanje geodetskih radova samo za svoje potrebe, obavlja poslove van delokruga rada tog pravnog lica odnosno javnog preduzeća;
5)
trajno, ako ustupi svoju geodetsku licencu, pečat ili kvalifikovani elektronski potpis drugom licu radi obavljanja geodetskih poslova.
Licu geodetske struke zaposlenom u geodetskoj organizaciji koje izvodi geodetske radove, a kome se ne izdaje geodetska licenca, zabraniće se izvođenje geodetskih radova, shodno odredbama .
, za izvođenje radova katastarskog klasiranja, bonitiranja i komasacione procene zemljišta odgovorno je lice poljoprivredne struke koje izvodi te radove.
ovog člana zabranjuje se pristup servisima Zavoda na period za koji je oduzeta licenca, odnosno zabranjeno izvođenje radova.
(10) Zavod, u roku od osam dana od dana proteka roka određenog rešenjem iz ovog člana, vraća pristup servisima Zavoda, pečat i legitimaciju.
(11) Lice iz ovog člana obavezno je da, u periodu za koji mu je oduzeta geodetska licenca pohađa i uspešno završi obuku koju organizuje Zavod za korišćenje geodetsko-katastarskog informacionog sistema. Nakon isteka tog perioda i po pribavljanju sertifikata za korišćenje geodetsko-katastarskog informacionog sistema lice stiče uslov da mu se ponovo aktivira geodetska licenca.
(3) Zavod će oduzeti licencu geodetskoj organizaciji, ako geodetska organizacija:
1)
bude brisana iz registra nadležnog organa;
2)
ne ispunjava propisane uslove za rad u skladu sa ovim zakonom;
2a)
dostavi elaborat geodetskih radova i zapisnik o izvršenom uviđaju o nepostojećim promenama ili sa neistinitim podacima, ili je elaborat izradilo lice koje nije zaposleno, odnosno angažovano u toj geodetskoj organizaciji;
3)
posle izrečene zabrane izvođenja određene vrste geodetskih radova rešenjem inspektora koje je postalo izvršno, nastavlja da izvodi te radove;
4)
posle izrečene zabrane izvođenja radova, u periodu od tri godine od dana izricanja te zabrane, ponovo dobije zabranu izvođenja radova rešenjem inspektora koje je postalo izvršno.
(4) Svim zaposlenima u geodetskoj organizaciji kojoj je licenca prestala da važi ili je oduzeta, prestaju da važe legitimacije danom prestanka važenja licence, odnosno danom izvršnosti rešenja o oduzimanju licence.
Protiv rešenja o licencama donetih u skladu sa odredbama ovog zakona, može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za poslove građevinarstva u roku od osam dana od dana dostavljanja rešenja.
O izdatim licencama za rad geodetskih organizacija, geodetskim licencama i licima zaposlenim u geodetskim organizacijama kojima se ne izdaje geodetska licenca, kao i o oduzimanju licenci i zabrani izvođenja geodetskih radova, Zavod vodi registar koji je javno dostupan na internet stranici Zavoda.
(1) Idejni projekat jeste projekat kojim se određuje lokacija geodetskih radova, tehničko-tehnološka koncepcija izvođenja radova, obim, dinamika i orijentaciona vrednost radova.
(2) Idejni projekat izrađuje Zavod ili geodetska organizacija po zahtevu investitora, na osnovu projektnog zadatka, u oblastima za koje se izrađuje glavni projekat.
, premer infrastrukturnih i podzemnih objekata i izradu geodetskih podloga za potrebe raznih vrsta projekata u inženjersko-tehničkim oblastima izvodi geodetska organizacija.
(3) Izvođač radova dužan je da:
1)
radove izvodi prema tehničkoj dokumentaciji i u skladu sa propisima, standardima, tehničkim normativima i normama kvaliteta koji važe za pojedine vrste radova;
2)
vodi dnevnik radova;
3)
obavesti stručni nadzor o eventualnim nedostacima uočenim u tehničkoj dokumentaciji i o drugim okolnostima koje su od uticaja na izvođenje radova i primenu tehničke dokumentacije;
4)
otkloni nepravilnosti utvrđene u postupku vršenja stručnog nadzora.
(1) Stručni nadzor je nadzor nad izvođenjem radova za koje je ovim zakonom predviđena izrada glavnog projekta i obuhvata:
1)
kontrolu da li se izvođenje radova vrši prema tehničkoj dokumentaciji;
2)
kontrolu i proveru kvaliteta izvođenja svih vrsta radova;
3)
primenu propisa, standarda i tehničkih normativa.
(2) Stručni nadzor nad izvođenjem geodetskih radova u osnovnim geodetskim radovima, katastarskom premeru, u oblasti uređenja zemljišne teritorije komasacijom, osnivanju i obnovi katastra nepokretnosti, premera infrastrukturnih i podzemnih objekata i osnivanja katastrа infrastrukture i topografskom premeru i topografsko-kartografskoj delatnosti, vrši Zavod.
(3) Stručni nadzor nad radovima iz vrši geodetska organizacija koju bira investitor.
(4) Geodetska organizacija ne može da vrši stručni nadzor nad radovima koje ona izvodi.
Osnovni geodetski radovi jesu radovi koji obuhvataju državni geodetski datum, državnu projekciju i referentne mreže kojima se realizuje osnovni geodetski referentni sistem stalnih geodetskih tačaka.
(1) U državnom referentnom sistemu vrši se horizontalno i vertikalno pozicioniranje parcela, objekata, infrastrukturnih i podzemnih objekata, terena, topografskih objekata i objektnih celina, kao i određivanje zemljinog spoljašnjeg gravitacionog polja i geodinamička istraživanja.
(2) U okviru državnog referentnog sistema određuju se:
Prostorni referentni sistem za Republiku Srbiju je terestrički trodimenzionalni koordinatni sistem koji se po definiciji koordinatnog početka, orijentaciji koordinatnih osa, razmere, jedinice dužine i vremenske evolucije, podudara sa Evropskim terestričkim referentnim sistemom - European Terrestrial Reference System 1989, (u daljem tekstu: ETRS 89).
Horizontalni referentni sistem predstavlja dvodimenzionalni koordinatni podskup prostornog referentnog sistema u kome se položaj tačaka izražava dvodimenzionalnim, krivolinijskim koordinatama, odnosno geodetskom dužinom i širinom u odnosu na referentni dvoosni obrtni elipsoid geodetskog referentnog sistema GRS 80 (Geodetic Reference System 1980) koji se određuje za matematički model Zemlje u Republici Srbiji.
Položaj tačaka u horizontalnom referentnom sistemu izražava se dvodimenzionalnim, pravolinijskim koordinatama u ravni konformne Univerzalne transverzalne merkatorove projekcije - Universal Transverse Mercator, (u daljem tekstu: UTM), na elipsoid GRS 80.
(1) Vertikalni referentni sistem predstavlja jednodimenzionalni koordinatni podskup prostornog referentnog sistema unutar kojeg se definišu referentne površi u odnosu na koje se izražavaju visine tačaka.
(2) Položaj tačaka u vertikalnom referentnom geodetskom sistemu Republike Srbije izražavaju se elipsoidnim ili fizički definisanim visinama.
(3) Referentna površ elipsoidnih visina jeste nivoski elipsoid referentnog sistema GRS 80.
(4) Referentne površi fizički definisanih visina jesu kvazigeoid i geoid.
(1) Gravimetrijski referentni sistem predstavlja sistem u kojem se vrše gravimetrijska određivanja apsolutnog i relativnog ubrzanja sile zemljine teže.
(2) Gravimetrijski referentni sistem u Republici Srbiji čini sistem od najmanje šest tačaka na kojima je poznata vrednost ubrzanja teže određena primenom preciznih gravimetrijskih instrumenata.
Astronomski referentni sistem je inercijalni trodimenzionalni koordinatni sistem koji se po definiciji koordinatnog početka, orijentaciji koordinatnih osa, razmeri, jedinici dužine i vremena, vremenskoj evoluciji i fundamentalnim konstantama podudara sa međunarodnim inercijalnim referentnim sistemom ICRS (International Celestial Reference System).
(1) Prostorni referentni, horizontalni referentni, vertikalni referentni sistem, referentni sistem gravimetrijskih određivanja i astronomski referentni sistem materijalizuju se odgovarajućim referentnim okvirima Republike Srbije, odnosno skupom materijalizovanih tačaka i trodimenzionalnim, odnosno dvodimenzionalnim pravolinijskim ili krivolinijskim koordinatama, odnosno njihovim visinama, vrednostima apsolutnog ubrzanja sile zemljine teže, odnosno skupom ekstraterestričkih objekata i njihovih ekvatorskih koordinata koje se odnose na određenu vremensku epohu.
(2) Prostorni i horizontalni referentni sistemi iz
(1) Katastarska parcela (u daljem tekstu: parcela) je osnovna katastarska teritorijalna jedinica i predstavlja deo zemljišta u katastarskoj opštini određen granicom (međom) i označen jedinstvenim brojem, na kome postoji pravo svojine.
(2) Granica parcele se definiše graničnim tačkama koje su određene koordinatama propisane klase tačnosti i označene međnim belegama na terenu.
(1) Katastarska opština jeste teritorijalna jedinica koja, po pravilu, obuhvata područje jednog naseljenog mesta, za koju se zakonom utvrđuje naziv i koja predstavlja osnovnu jedinicu za koju se vrši katastarski premer i osniva, obnavlja i održava katastar nepokretnosti.
(2) O promeni granice katastarske opštine odlučuje Vlada na predlog Zavoda, po prethodno pribavljenom mišljenju jedinice lokalne samouprave na čijoj se teritoriji nalazi ta katastarska opština, odnosno susednih jedinica lokalne samouprave, kada promena granice katastarske opštine menja granicu jedinice lokalne samouprave.
(3) U slučaju kad se promenom granice katastarske opštine istovremeno menja i granica jedinice lokalne samouprave, promena granice katastarske opštine vrši se u skladu sa Ustavom i zakonom.
(4) Odluka o promeni granice katastarske opštine objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srbije".
(5) Obeležavanje granica katastarske opštine vrši se postavljanjem geodetskih belega.
(1) Katastarski premer vrši se u katastarskoj opštini ili njenom delu, i sadrži:
1)
postavljanje dopunskih geodetskih referentnih tačaka za horizontalno i vertikalno pozicioniranje nepokretnosti i određivanje njihovih koordinata;
2)
identifikaciju i obeležavanje granice katastarske opštine;
3)
obeležavanje granica katastarske parcele;
4)
geodetsko merenje i prikupljanje podataka o nepokretnostima prema faktičkom stanju;
5)
prikupljanje podataka o imaocu prava na nepokretnosti;
6)
katastarsko klasiranje zemljišta;
(2) U postupku katastarskog premera može se vršiti i bonitiranje zemljišta.
(3) Pre početka katastarskog premera Zavod je dužan da:
1)
u najmanje jednom mediju dostupnom na čitavoj teritoriji Republike Srbije i na internet stranici Zavoda, obavesti o vršenju katastarskog premera i objavi poziv imaocima prava da učestvuju u postupku katastarskog premera;
2)
pojedinačno pozove sve imaoce prava na zemljištu upisane u katastar zemljišta, zemljišnu knjigu i knjigu tapija, odnosno katastar nepokretnosti da izvrše obeležavanje graničnih tačaka parcela.
(1) Imalac prava na nepokretnosti dužan je da licima koja rade na poslovima državnog premera i katastra nepokretnosti dozvoli pristup nepokretnosti, postavljanje geodetske belege i prikupljanje podataka o nepokretnosti.
(2) Geodetske belege ne smeju se uništavati, oštećivati, niti neovlašćeno pomerati ili izmeštati.
(1) Imalac prava na području na kome se vrši katastarski premer, dužan je da pre početka premera, na propisan način i o svom trošku obeleži međnim belegama granične tačke parcele.
(2) Ako imalac prava na parceli ne obeleži granične tačke parcele ili je granica sporna, obeležavanje će se izvršiti o trošku imaoca prava na parceli, na osnovu podataka katastra zemljišta, odnosno katastra nepokretnosti ili raspoloživih isprava.
(3) U postupku obeležavanja parcele sačinjava se zapisnik.
(1) Geodetsko merenje granice katastarske opštine i nepokretnosti vrši se u skladu sa propisanim klasama tačnosti.
(2) U postupku katastarskog premera prikupljaju se, odnosno preuzimaju podaci o:
1)
prostornim jedinicama;
2)
parcelama;
3)
objektima;
4)
posebnim delovima objekta.
(3) Podaci o objektu i posebnom delu objekta prikupljaju se prema faktičkom stanju ili preuzimaju iz postojećih evidencija i tehničke dokumentacije.
(4) Kada se podaci o posebnom delu objekta prikupljaju prema faktičkom stanju, površina i struktura se utvrđuju prema važećem standardu u oblasti izgradnje objekata.
(1) Katastarsko klasiranje zemljišta vrši se na osnovu prirodnih i ekonomskih uslova proizvodnje postojeće kulture na zemljištu i služi za utvrđivanje katastarskog prihoda.
(2) Parcele poljoprivrednog i šumskog zemljišta svrstavaju se u sledeće katastarske kulture: njiva, vrt, voćnjak, vinograd, livada, ribnjak, pašnjak, šuma, trstik i močvara.
(3) Teritorijalna jedinica za bonitiranje zemljišta jeste teritorija Republike Srbije.
(4) Prirodne osobine zemljišta utvrđuju se laboratorijskim ispitivanjem zemljišnih uzoraka u ovlašćenoj pedološkoj laboratoriji.
(1) Premer infrastrukturnih i podzemnih objekata, jeste geodetsko merenje i prikupljanje podataka o infrastrukturnim i podzemnim objektima.
(2) Infrastrukturni objekti su podzemni i nadzemni objekti saobraćajne infrastrukture (kopneni, vodni i vazdušni saobraćaj), podzemnih i nadzemnih instalacija (infrastrukturnih i podzemnih objekata), elektronskih komunikacionih mreža i sredstava, sa pripadajućim uređajima i postrojenjima.
spadaju uređaji koji su izgrađeni na infrastrukturnom objektu, i koji omogućavaju njegovo funkcionisanje i celishodno korišćenje, a ne mogu se odvojiti od infrastrukturnog objekta bez uništenja ili značajnog oštećenja (potpuno inkorporisani delovi infrastrukturnog objekta).
(4) Uređaji koji su izgrađeni na infrastrukturnom objektu i koji omogućavaju njegovo funkcionisanje i celishodno korišćenje, a mogu se odvojiti od infrastrukturnog objekta bez uništenja ili značajnog oštećenja, smatraju se pokretnim stvarima i nisu predmet premera, odnosno upisa u katastar infrastrukture.
(5) Podzemni objekat je samostalan objekat izgrađen u potpunosti pod zemljom. Objekat koji je izgrađen i delimično iznad zemlje predstavlja podzemni objekat ako se njegova funkcionalna namena ostvaruje pod zemljom.
(6) Premer infrastrukturnih i podzemnih objekata finansiraju imaoci prava na infrastrukturnim i podzemnim objektima, lokalna samouprava ili druga zainteresovana pravna i fizička lica.
(7) Podaci prikupljeni u postupku premera čine elaborat premera infrastrukturnih i podzemnih objekata i služe za osnivanje katastra infrastrukture.
(1) Topografski premer jeste geodetsko merenje topografskih objekata i terena propisanom klasom tačnosti, prikupljanje podataka o njihovim kvalitativnim i kvantitativnim osobinama i podataka o geografskim i drugim imenima.
(2) Elaborat topografskog premera jeste skup dokumenata i podataka nastalih u postupku projektovanja i realizacije topografskog premera.
(3) Na osnovu elaborata topografskog premera i podataka iz drugih izvora formira se osnovni topografski model i izrađuje osnovna državna karta i ostale karte, digitalni ortofoto i digitalni model terena prostora Republike Srbije.
(1) Premer državne granice jeste označavanje graničnih tačaka, geodetsko merenje graničnih tačaka i prikupljanje podataka o državnoj granici.
(2) Državna granica, u smislu ovog zakona, je linija preseka zamišljene vertikalne ravni i površi Zemlje, koja odvaja prostor Republike Srbije od susednih država.
(3) Podaci dobijeni geodetskim merenjem i prikupljanjem podataka iz
(1) U cilju metrološkog obezbeđenja geodetskih radova, saglasno zakonu kojim je uređena oblast metrologije, a na osnovu državnih primarnih etalona jedinica dužine, ugla, vremena i ubrzanja sile zemljine teže, uspostavljaju se sekundarni i radni etaloni.
(2) Pre upotrebe geodetskih instrumenata u državnom premeru i održavanju katastra nepokretnosti i katastra infrastrukture obavezno se utvrđuju njihova metrološka svojstva.
(3) Geodetski instrumenti podležu prvom pregledu merila, periodičnim i vanrednim pregledima merila, u skladu sa propisima kojima se uređuje metrologija, što se dokazuje potvrdom ovlašćene laboratorije ili ispitivanjem na posebnim test poligonima Zavoda.
Radi obezbeđenja jedinstvene tehničko-tehnološke osnove za tipizaciju i unifikaciju geodetskih radova, koriste se srpski i usvojeni međunarodni geodetski standardi, kojima se postiže potreban nivo kvaliteta geodetskih radova.
(1) Elaborat premera jeste skup dokumenata i podataka nastalih u postupku projektovanja i realizacije katastarskog, komasacionog premera ili postojećeg premera, na osnovu kojih se osniva ili obnavlja katastar nepokretnosti.
(1) Baza podataka katastra nepokretnosti, jeste skup geoprostornih i drugih podataka o nepokretnostima, stvarnim pravima i određenim obligacionim pravima na njima, i naročito sadrži podatke o:
1)
parcelama;
2)
objektima;
3)
posebnim delovima objekata;
4)
imaocima prava na nepokretnostima.
(2) U bazi podataka katastra nepokretnosti vode se podaci adresnog registra i registra prostornih jedinica.
(3) O imaocima prava na nepokretnostima vode se podaci o:
1)
imenu, imenu jednog roditelja i prezimenu za fizičko lice, odnosno nazivu pravnog lica;
2)
prebivalištu i adresi za fizička lica, odnosno sedištu i adresi za pravna lica;
3)
jedinstvenom matičnom broju građana, odnosno matičnom broju pravnog lica.
U trenutku podnošenja zahteva za upis, nepokretnost mora biti upisana u katastru nepokretnosti ili može biti upisana istovremeno sa upisom stvarnog prava.
(1) Upisi u katastar nepokretnosti dozvoljeni su samo protiv lica koje je u trenutku prijema zahteva za upis već upisano u katastar nepokretnosti kao imalac prava u pogledu kojeg se upis zahteva ili je predbeleženo kao imalac tog prava (upisani prethodnik).
(2) Upis se dozvoljava i protiv lica koje nije upisani prethodnik, ako se uz zahtev prilože isprave kojima se dokazuje pravni kontinuitet između lica protiv kojeg se traži upis i upisanog prethodnika.
(3) Kad se vrši upis stvarnih prava na objektu koji se prvi put upisuje u katastar nepokretnosti ili na stanu stečenom ugovorom o otkupu stana u društvenoj, odnosno državnoj svojini ne zahteva se postojanje upisanog prethodnika.
(1) Upis u katastar nepokretnosti vrši se na osnovu privatne ili javne isprave, koja je po sadržini i formi podobna za upis.
(2) Isprava za upis mora naročito da sadrži:
1)
mesto i datum sastavljanja, odnosno overe;
2)
označenje nepokretnosti na koju se isprava odnosi prema podacima katastra nepokretnosti (katastarska opština, broj i površina parcele, broj i površina objekta, broj i površina posebnog dela objekta).
3)
prezime, ime i ime jednog roditelja, odnosno naziv, prebivalište, odnosno boravište, ili sedište i jedinstveni matični broj građana, odnosno matični broj upisanog prethodnika i lica u čiju korist se upis zahteva;
(3) Izuzetno od ovog člana, za upis zabeležbe koja se odnosi na ličnost imaoca prava isprava za upis ne mora da sadrži podatke o označenju nepokretnosti, a za upis zabeležbe koja se odnosi na samu nepokretnost isprava ne mora da sadrži podatke o upisanom prethodniku.
(4) Isprava za upis mora biti priložena u originalu ili overenoj kopiji ili u drugom obliku propisanom zakonom, a ako je isprava na stranom jeziku uz nju treba dostaviti i overen prevod.
isprava za upis nastala pre stupanja na snagu katastra nepokretnosti u katastarskoj opštini na koju se isprava odnosi, mora sadržati označenje nepokretnosti koja je predmet upisa i podatke o upisanom prethodniku i licu u čiju korist se zahteva upis, na način koji omogućava njihovu pouzdanu identifikaciju;
2)
isprava o univerzalnom pravnom sledbeništvu pravnog lica upisanog u katastar nepokretnosti ne mora da sadrži označenje nepokretnosti, ako je pravni sledbenik jedno lice;
3)
podaci o površini posebnog dela objekta sadržani u ugovoru o otkupu stana u društvenoj, odnosno državnoj svojini sačinjenom u skladu sa zakonom mogu odstupiti od podataka katastra nepokretnosti, u kom slučaju se upisuje površina iz ugovora.
4)
podaci o površini posebnog dela objekta sadržani u ugovoru o kupoprodaji stana sačinjenom u skladu sa zakonom mogu odstupati od podataka iz naknadno izdate građevinske i upotrebne dozvole u postupku legalizacije bespravno izgrađenih objekata, u kom slučaju se upisuje površina iz naknadno izdate građevinske i upotrebne dozvole.
(1) Privatna isprava, odnosno isprava o pravnom poslu, pored opštih uslova koji važe za ispravu za upis, da bi bila podobna za upis, mora:
1)
biti sačinjena u pisanoj formi uz overu potpisa lica između kojih se isprava sačinjava, ako posebna forma isprave nije propisana posebnim zakonom;
2)
sadržavati izjavu o dozvoli upisa, koja nije uslovljena niti oročena.
(2) Ako izjava o dozvoli upisa nije sadržana u privatnoj ispravi, odnosno ispravi o pravnom poslu, može biti data u posebnoj ispravi uz overu potpisa lica koje izjavu daje.
(3) U slučaju da izjava o dozvoli upisa nije sadržana u ispravi o pravnom poslu nastaloj pre stupanja na snagu katastra nepokretnosti u katastarskoj opštini na koju se isprava odnosi, upis će se izvršiti ako se ustanovi da nema drugih smetnji za upis.
(1) Javna isprava je isprava koju je u propisanom obliku izdao sud, nadležni državni i drugi organ u granicama svojih ovlašćenja, kao i isprava koju je u takvom obliku izdala, odnosno sačinila, u vršenju javnih ovlašćenja, druga organizacija ili lice.
(2) Javne isprave su i javnobeležničke isprave i odluke koje su sačinili, izdali, doneli ili potvrdili javni beležnici.
(3) Javna isprava da bi bila podobna za upis mora biti pravnosnažna, odnosno izvršna.
(4) Strana javna isprava, odnosno isprava koja se u državi sastavljanja smatra javnom ispravom, smatra se podobnom za upis, ako je priznata u Republici Srbiji, u skladu sa zakonom.
Upis u katastar nepokretnosti, osim upisa prava, vrši se i na osnovu odgovarajućih potvrda i uverenja koje izdaju nadležni organi, odnosno vršioci javnih ovlašćenja, elaborata premera, odnosno elaborata geodetskih radova, nalaza i mišljenja stalnog sudskog veštaka i tužbe podnete nadležnom sudu kojima se dokazuju činjenice koje su od uticaja na podatke katastra nepokretnosti.
(1) Ako isprava za upis ne ispunjava opšte uslove za upis imaoca prava iz , može se izvršiti upis imaoca prava, u sledećim slučajevima:
1)
ako isprava za upis ne sadrži označenje nepokretnosti prema podacima katastra nepokretnosti, a priložen je uz ispravu elaborat geodetskih radova o identifikaciji nepokretnosti iz isprave;
2)
ako je površina objekta, odnosno posebnog dela objekta navedena u ispravi izdatoj, odnosno sačinjenoj do 1. avgusta 1992. godine, koja je osnov za upis, manja ili veća od površine upisane u katastru nepokretnosti, a uz ispravu je priložen nalaz i mišljenje stalnog sudskog veštaka za oblast građevinarstvo da je razlika u površini rezultat različitih načina merenja iste nepokretnosti;
3)
ako uz pravnosnažnu građevinsku dozvolu, izdatu do 1. avgusta 1992. godine, nije dostavljena pravnosnažna upotrebna dozvola, a dostavljen je nalaz i mišljenje stalnog sudskog veštaka za oblast građevinarstvo kojim se konstatuje da je objekat, odnosno poseban deo objekta izgrađen u skladu sa tehničkom dokumentacijom na osnovu koje je izdata građevinska dozvola;
4)
ako odluka nadležnog organa koja je osnov za upis ne sadrži klauzulu pravnosnažnosti, a od dana donošenja odluke do dana stupanja na snagu ovog zakona je proteklo najmanje 30 godina;
5)
ako je upis u ispravi uslovljen davanjem posebne izjave o dozvoli upisa (clausula intabulandi) ili je dozvola upisa uslovljena potvrdom o isplati kupoprodajne cene, koje nisu priložene uz ispravu ili nisu priložene u odgovarajućoj formi, a od dana nastanka isprave do dana stupanja na snagu ovog zakona je proteklo najmanje 30 godina;
6)
ako je predmet pravnog posla prenos prava korišćenja građevinskog zemljišta u državnoj svojini, od strane fizičkog lica, koji je u vreme zaključenja pravnog posla bio zakonom ograničen;
7)
ako se ne slažu podaci o licu iz isprava o sticanju nepokretnosti koje su priložene kao dokaz o kontinuitetu sa upisanim prethodnikom, a istovetnost tog lica su potvrdila najmanje dva svedoka izjavama overenim kod javnog beležnika;
8)
ako lice označeno u rešenju o izuzimanju, eksproprijaciji, prenosu ili oduzimanju zemljišta iz poseda korisnika nije upisano u katastar nepokretnosti, a upisi promene imaoca prava koji su vršeni u katastru od dana donošenja tog rešenja nisu zasnovani na teretnom pravnom poslu.
(2) ovog člana ne odnose se na isprave o sticanju poljoprivrednog i šumskog zemljišta, kao i na nepokretnosti upisane kao javna, odnosno državna svojina.
(1) Upis u katastar nepokretnosti neće se dozvoliti kad je zakonom, odlukom suda ili drugog nadležnog organa, određena zabrana upisa na određenoj nepokretnosti, koja je kao zabeležba upisana u katastar nepokretnosti.
(1) Katastar nepokretnosti osniva se u katastarskim opštinama u kojima je na snazi katastar zemljišta, odnosno zemljišna knjiga, knjiga tapija i intabulaciona knjiga.
(2) Katastar nepokretnosti osniva se za celu katastarsku opštinu.
katastar nepokretnosti može da se osniva za deo katastarske opštine, a najmanje za jednu parcelu, na osnovu odluke Zavoda.
(4) Katastar nepokretnosti osniva se prema podacima:
1)
katastra zemljišta, zemljišne knjige i knjige tapija, odnosno intabulacione knjige i podacima komasacije koja nije provedena u katastru zemljišta, odnosno zemljišnoj knjizi (u daljem tekstu: neprovedena komasacija);
2)
katastarskog ili komasacionog premera.
(5) U katastarskim opštinama u kojima je na snazi katastar zemljišta, katastar nepokretnosti osniva se i prema podacima knjige prodatih društvenih stanova sa hipotekom formirane u skladu sa Zakonom o premeru i katastru i upisima prava na nepokretnostima ("Službeni glasnik SRS", broj 28/90 i "Službeni glasnik RS", broj 13/90).
(6) Katastar nepokretnosti osniva se u postupku izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima od strane komisije za izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima.
(1) Nadležni sudovi dužni su da na zahtev Zavoda predaju zemljišnu knjigu, knjigu tapija i intabulacionu knjigu, odnosno njihove delove, najkasnije do dana početka osnivanja katastra nepokretnosti.
(2) Od dana početka osnivanja katastra nepokretnosti neće se provoditi promene u katastru zemljišta, zemljišnoj knjizi, knjizi tapija, intabulacionoj knjizi i izdavati tapije i provoditi promene u knjizi prodatih društvenih stanova sa hipotekom, a nerešeni i novi zahtevi za upis promena dostavljaju se Zavodu i rešavaju se u postupku osnivanja katastra nepokretnosti.
(3) U postupku osnivanja katastra nepokretnosti imaoci prava na nepokretnosti, državni i drugi organi, preduzeća, ustanove i druge organizacije dužni su da na zahtev Zavoda, dostave podatke o nepokretnostima koje imaju u svojim evidencijama.
(1) Osnivanje katastra nepokretnosti objavljuje se javnim oglasom u katastarskoj opštini u kojoj se osniva katastar nepokretnosti i na internet stranici Zavoda, najkasnije 30 dana pre početka osnivanja katastra nepokretnosti.
(1) Postupak izlaganja obavlja komisija za izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima (u daljem tekstu: komisija za izlaganje) koju obrazuje Zavod.
sastoji se od predsednika i dva člana, kojima se imenuju zamenici.
(3) Za predsednika komisije za izlaganje imenuje se lice pravne struke sa osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, odnosno sa osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine u skladu sa propisima koji su važili do dana stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju i sa položenim pravosudnim ispitom, a za članove jedno lice geodetske struke sa najmanje osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno sa studijama u trajanju do tri godine u skladu sa propisima koji su važili do dana stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju i položenim državnim stručnim ispitom i jedno lice iz reda građana sa područja katastarske opštine za koju se vrši osnivanje katastra nepokretnosti.
(1) U katastar nepokretnosti upisuju se podaci o nepokretnostima prema podacima katastra zemljišta, podacima zemljišne knjige, knjige tapija, odnosno intabulacione knjige, knjige prodatih društvenih stanova sa hipotekom, neprovedene komasacije i naknadno prikupljenim podacima o nepokretnostima.
(2) Upis podataka o nepokretnostima, prema podacima katastra zemljišta, vrši se u katastarskim opštinama u kojima ne postoji zemljišna knjiga ili knjiga tapija.
(1) Za imaoca prava svojine na parceli upisuje se prema stanju poslednjeg upisa u katastru zemljišta:
1)
lice koje je u katastru zemljišta upisano do 6. aprila 1941. godine;
2)
lice koje je u katastru zemljišta upisano posle 6. aprila 1941. godine, ako je taj upis izvršen na osnovu isprave koja je u vreme upisa bila podobna za sticanje prava svojine na parceli;
ne može upisati imalac prava svojine na parceli, lice koje je poslednje upisano u katastru zemljišta upisaće se kao držalac parcele, ako je parcela u njegovom posedu.
(1) Za imaoca prava svojine na objektu upisuje se jedno od sledećih lica:
1)
graditelj koji ima pravo svojine, odnosno graditelji koji imaju pravo susvojine ili zajedničke svojine na parceli;
2)
graditelj koji je imalac drugog odgovarajućeg stvarnog prava na parceli ako je za objekat izdata građevinska dozvola ili je objekat izgrađen u vreme kad građevinska dozvola nije bila uslov za gradnju;
3)
graditelj kome je izdata građevinska i upotrebna dozvola.
ovog člana, kao imalac prava svojine na objektu upisuje se suvlasnik ili zajedničar na parceli, koji je od svih ostalih stekao pravo koje ga ovlašćuje da na parceli izgradi objekat.
(3) Ako se primenom odredbi ne može upisati imalac prava svojine na objektu, graditelj objekta ili držalac parcele upisuje se za držaoca objekta.
(4) Za držaoca objekta upisuje se i lice kome je izdata građevinska dozvola za gradnju objekta privremenog karaktera.
, za imaoca prava svojine na posebnom delu objekta upisuje se lice koje priloži ugovor o otkupu stana u društvenoj, odnosno državnoj svojini, sačinjen u skladu sa zakonom.
(3) Ako se primenom odredaba ne može upisati imalac prava svojine na posebnom delu objekta, lice u posedu posebnog dela objekta upisuje se kao držalac, ako ima ispravu koja vodi sticanju svojine na posebnom delu objekta.
(1) U katastarskim opštinama u kojima, pored katastra zemljišta, postoji i zemljišna knjiga, knjiga tapija, odnosno intabulaciona knjiga za imaoca prava svojine na parceli, objektu i posebnom delu objekta upisuje se jedno od sledećih lica:
1)
lice koje je poslednje upisano u zemljišnoj knjizi, odnosno knjizi tapija;
2)
lice koje ima osnov za upis prava svojine, ako to pravo izvodi od lica iz
, za imaoca prava svojine posebnog dela objekta upisuje se lice koje priloži ugovor o otkupu stana u društvenoj, odnosno državnoj svojini sačinjen u skladu sa zakonom.
(3) Ako nema lica koje se može upisati za imaoca prava svojine, kao držalac na objektu ili posebnom delu objekta upisuje se lice koje ne ispunjava uslove iz , ako je u posedu objekta, odnosno posebnog dela objekta i ako ima ispravu koja vodi sticanju prava svojine.
(4) Na objektima ili posebnim delovima objekata koji nisu upisani u zemljišnu knjigu, upis prava svojine vrši se shodnom primenom odredaba
(6) U katastarskim opštinama u kojima postoji intabulaciona knjiga, podaci o teretima iz te knjige upisuju se u katastar nepokretnosti na nepokretnostima na kojima je upisano pravo prema odredbama ovog člana i
(1) U slučaju nesaglasnih podataka katastra zemljišta, zemljišne knjige, knjige tapija odnosno intabulacione knjige, upis prava svojine izvršiće se u skladu sa odredbama
, a ostali podaci o nepokretnosti shodno podacima katastra zemljišta.
(2) Ako je u katastru zemljišta na osnovu isprave ili u obnovi premera kasnije izvršen upis u odnosu na upis u zemljišnoj knjizi, knjizi tapija odnosno intabulacionoj knjizi, upis prava svojine izvršiće se shodno
(3) Ne smatra se nesaglasnošću razlika u površini parcela i objekata nastala u postupku prevođenja postojećeg analognog katastarskog plana u digitalni oblik, ako je u propisanim granicama.
(1) Kada u postupku izlaganja nisu osporeni podaci o parceli i stvarnim pravima na parceli koji su privremeno upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti, ti podaci utvrđuju se kao konačni.
(2) Kada u postupku izlaganja nisu osporeni podaci o objektu i posebnom delu objekta koji su privremeno upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti, ti podaci utvrđuju se kao konačni.
(3) Stvarna prava na objektu i posebnom delu objekta konačno se utvrđuju shodnom primenom odredaba
(4) Tereti i ograničenja upisani u zemljišnoj, odnosno u intabulacionoj knjizi preuzimaju se i upisuju u bazu podataka katastra nepokretnosti.
(5) Ako se uredno pozvano lice ne odazove pozivu smatraće se da je saglasno sa podacima privremeno upisanim u bazu podataka katastra nepokretnosti, i ti podaci utvrđuju se kao konačni.
(1) Ako imaoci prava nisu saglasni sa privremeno upisanim podacima o nepokretnostima proveravaju se i otklanjaju eventualne greške u prikupljanju podataka o nepokretnostima, ispravljaju podaci privremeno upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti i konačno utvrđuju podaci.
(2) Ako imaoci prava nisu saglasni sa privremeno upisanim podacima o stvarnim pravima na nepokretnostima, ti podaci se upoređuju sa podacima iz katastra zemljišta, zemljišne knjige, knjige tapija i intabulacione knjige i utvrđivanje stvarnih prava vrši shodnom primenom odredaba .
učesnici u postupku mogu uložiti prigovor u roku od 8 dana od dana uručenja zapisnika.
(3) Na podatke privremeno upisane u bazu podataka katastra nepokretnosti, lica koja nisu učestvovala u postupku izlaganja, odnosno imaoci pravnog interesa, mogu podneti prigovor najkasnije do završetka osnivanja.
(4) Prigovor iz podnosi se komisiji za izlaganje koja je dužna da razmotri prigovor i donese rešenje u roku od osam dana.
(1) Podaci o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima upisani u zapisniku koji nisu osporeni u postupku izlaganja, upisuju se u katastar nepokretnosti bez donošenja rešenja o upisu.
(2) Podaci koji su osporeni upisuju se u katastar nepokretnosti danom donošenja rešenja po prigovoru, uz upis po službenoj dužnosti zabeležbe radi činjenja vidljivim da rešenje nije konačno.
(3) Podaci o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima upisuju se u katastar nepokretnosti i na osnovu drugostepenog rešenja ili na osnovu sudske odluke iz upravnog spora.
(4) Ako drugostepeno rešenje, odnosno sudska odluka iz
nisu doneti do dana završetka osnivanja katastra nepokretnosti, po drugostepenom rešenju, odnosno sudskoj odluci postupiće se u održavanju katastra nepokretnosti.
(5) Zabeležba radi činjenja vidljivim da rešenje o upisu nije konačno briše se po službenoj dužnosti danom konačnosti tog rešenja.
(1) Postupak izlaganja smatra se završenim istekom roka za osnivanje katastra nepokretnosti određenog u javnom oglasu.
(2) Ako postupak izlaganja nije završen u određenom roku, odrediće se novi rok završetka osnivanja katastra nepokretnosti i objaviti javnim oglasom.
(3) Posle završetka postupka izlaganja nije dozvoljen povraćaj u pređašnje stanje i ponavljanje postupka, u skladu sa odredbama zakona kojim je uređen opšti upravni postupak.
(1) Kad Zavod utvrdi da je u skladu sa ovim zakonom sproveden i završen postupak osnivanja, odnosno obnove katastra nepokretnosti i da katastar nepokretnosti ima propisan sastav i sadržinu, potvrđuje ga rešenjem, koje se objavljuje na internet stranici Zavoda.
(2) Katastar nepokretnosti primenjuje se od dana donošenja rešenja iz
(1) Obnova katastra nepokretnosti jeste ponovno osnivanje katastra nepokretnosti prema podacima katastarskog ili komasacionog premera u katastarskoj opštini ili delu katastarske opštine u kojoj postoji katastar nepokretnosti.
(2) Obnova katastra nepokretnosti vrši se u postupku izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i pravima na njima od strane komisije za izlaganje, shodnom primenom odredaba ovog zakona o osnivanju katastra nepokretnosti prema podacima katastarskog premera, u pogledu nadležnosti, postupka izlaganja i utvrđivanja podataka o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima i potvrđivanja katastra nepokretnosti.
, obnova katastra nepokretnosti prema podacima komasacionog premera vrši se po prijemu elaborata realizacije geodetsko-tehničkih radova u postupku komasacije od strane Zavoda, a na osnovu pravnosnažnih rešenja o raspodeli komasacione mase bez sprovođenja postupka izlaganja.
(4) U postupku obnove katastra nepokretnosti preuzimaju se tereti i ograničenja koji su već upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti.
(3) Adresni registar obuhvata utvrđivanje kućnih brojeva za stambene i poslovne zgrade, kao i za građevinske parcele i vođenje podataka o kućnim brojevima, ulicama i trgovima u okviru naseljenog mesta.
Registar prostornih jedinica jeste osnovni i javni registar o granicama prostornih jedinica, nazivima i matičnim brojevima prostornih jedinica utvrđenih u skladu sa zakonom.
Održavanje katastra nepokretnosti jeste prikupljanje, utvrđivanje i provođenje nastalih promena na nepokretnostima i stvarnim pravima na njima, koje su od uticaja na podatke katastra nepokretnosti nastale posle potvrđivanja katastra nepokretnosti u skladu sa odredbama ovog zakona.
(1) Promene u postupku održavanja, u smislu ovog zakona, jesu promene na nepokretnostima i stvarnim pravima na njima nastale:
1)
deobom, spajanjem parcela, promenom granica parcela ili realizacijom projekta parcelacije;
2)
izgradnjom, rekonstrukcijom, dogradnjom, uklanjanjem objekta i formiranjem posebnih delova objekta;
3)
rekonstrukcijom i dogradnjom posebnog dela objekta, deobom ili spajanjem posebnih delova objekata;
4)
promenom načina korišćenja objekta i posebnog dela objekta;
5)
promenom vrste i načina korišćenja zemljišta;
6)
utvrđivanjem i promenom kućnog broja kao i promenom naziva ulice i trga;
7)
promenom granica, naziva i matičnih brojeva prostornih jedinica;
8)
promenom lestvice katastarskog prihoda;
9)
promenom vrednosti nepokretnosti;
10)
promenom koja se odnosi na sticanje, prenos, ograničenje i prestanak stvarnog prava ili držaoca nepokretnosti;
11)
promenom ličnih, statusnih i drugih podataka o imaocu prava na nepokretnosti.
(2) Izgrađenim objektom, u smislu ovog zakona, smatra se objekat koji je stavljen pod krov ili je stavljen u funkciju za koju je namenjen.
(3) Ne smatra se promenom razlika u površini parcela i objekata nastala u postupku prevođenja postojećeg analognog katastarskog plana u digitalni oblik, ako je u propisanim granicama, kao i u postupku prelaska na prostorni referentni sistem ETRS 89 i UTM projekciju.
(1) Prikupljanje podataka o nastalim promenama na nepokretnostima i izvođenje radova na terenu iz ovog zakona, kao i obnavljanje granica parcele i identifikaciju parcele, obavlja geodetska organizacija.
(1) U postupku održavanja katastra nepokretnosti unapređuje se, na propisan način, kvalitet podataka postojećeg premera za određenu nepokretnost.
(2) Prilikom unapređenja kvaliteta podataka može se promeniti oblik i površina nepokretnosti u propisanim vrednostima.
(3) Ako je granica između dve katastarske opštine utvrđena sredinom zajedničke parcele (put, reka i sl.) vrši se po službenoj dužnosti deoba te parcele na dve parcele po dužini i po principu jednakosti površina.
, ako je kod nadležnog organa pokrenut postupak za izdavanje upotrebne dozvole, promena iz prijavljuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje izgradnja objekata.
imalac prava dužan je da dostavi ispravu za upis koja je osnov za upis promene, odnosno isprave na osnovu kojih se mogu utvrditi nastale promene na nepokretnostima.
(4) Za promene za koje je potrebno prethodno izvesti radove na terenu i prikupiti podatke o nastalim promenama, imalac prava dužan je da uz zahtev iz
(1) Geodetska organizacija je dužna da u roku od 30 dana od dana preuzimanja podataka premera, dostavi Službi elaborat geodetskih radova i zapisnik o izvršenom uviđaju.
, kada se geodetski radovi izvode za potrebe izdavanja upotrebne dozvole u objedinjenoj proceduri, elaborat geodetskih radova dostavlja se u skladu sa zakonom kojim se uređuje izgradnja objekata.
(3) Kad se radovi izvode na osnovu ugovora o izvođenju geodetskih radova, geodetska organizacija je dužna da elaborat geodetskih radova dostavi u roku utvrđenom ugovorom koji se dostavlja uz prijavu radova.
(4) Služba vrši pregled elaborata koji obuhvata kontrolu i proveru kvaliteta izvedenih geodetskih radova i primenu propisa, standarda i tehničkih normativa.
(5) Ako elaborat nema nedostataka, Služba overava i prima elaborat.
(6) Kad se u postupku pregleda elaborata utvrde nedostaci, zapisnikom se nalaže geodetskoj organizaciji da u roku od osam dana nedostatke otkloni.
(7) Ako se elaborat geodetskih radova ne dostavi u ostavljenom roku zahtev se odbacuje, a ako nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku zahtev se odbija.
(1) U cilju obezbeđenja ažurnosti katastra nepokretnosti Zavod po službenoj dužnosti prati promene na nepokretnostima.
(2) Praćenje se vrši upoređenjem podataka katastra nepokretnosti sa podacima dobijenim periodičnim snimanjem teritorije Republike Srbije iz vazduha ili podacima dobijenim drugim metodama i postupcima.
(3) Državni organ koji vodi evidenciju o mestu prebivališta, odnosno boravišta fizičkog lica, dužan je da na zahtev Zavoda dostavi podatke o jedinstvenom matičnom broju građana, imenu, imenu roditelja, prezimenu, adresi prebivališta i mestu rođenja lica.
(4) Organizacija koja vodi registar privrednih subjekata, dužna je da na zahtev Zavoda dostavi podatke o registrovanom privrednom subjektu.
(5) Podaci iz dostavljaju se u elektronskom obliku putem WEB servisa.
(1) Kad se na nepokretnosti izvode građevinski ili drugi radovi koji mogu oštetiti ili uništiti geodetske belege ili smanjiti mogućnost njihovog korišćenja, investitor, odnosno izvođač radova, dužan je da najmanje 15 dana pre otpočinjanja radova, o tome obavesti Zavod.
postojeću geodetsku belegu treba izmestiti ili uništiti ili ako se usled tih radova smanji mogućnost njenog korišćenja, investitor snosi sve troškove postavljanja geodetske belege i određivanja koordinate tačke.
(3) Imalac prava na nepokretnosti na čijoj se nepokretnosti nalaze geodetske belege, dužan je da o svakom oštećenju, uništenju, pomeranju ili izmeštanju belega, obavesti Zavod u roku od 15 dana od dana saznanja.
Postupak za upis po odredbama ovog zakona pokreće se zahtevom podnetim preko profesionalnog korisnika u smislu zakona koji uređuje postupak upisa u katastar ili na osnovu isprava koje dostavljaju stranke putem aplikacije dostupne na veb prezentaciji Zavoda.
, podnosilac je dužan da u aplikaciju unese i podatke odnosno isprave koje dokazuju njegov pravni interes.
(3) Ako Služba oceni da podnete isprave ispunjavaju uslove za upis imaoca prava, obaveštava podnosioca isprava o svim elementima mogućeg upisa, o tome da li su ispunjeni opšti uslovi iz ili posebni uslovi iz
, o obavezi da u roku od mesec dana podnese isprave u zakonom propisanoj formi, o mestu, vremenu i načinu podnošenja isprava, o obavezi plaćanja republičke administrativne takse, kao i o postojanju eventualnih prethodno pokrenutih postupaka na istoj nepokretnosti, odnosno udelu na nepokretnosti.
(4) Urednom dostavom isprava za upis i dokaza o plaćenoj republičkoj administrativnoj taksi, u skladu sa
, smatra se da podnosilac isprava u celosti prihvata sadržinu obaveštenja o svim elementima mogućeg upisa kao sadržinu njegovog zahteva za upis, na osnovu kojeg se pokreće postupak i upisuje zabeležba podnetog zahteva, bez donošenja rešenja.
(5) Ako na istoj nepokretnosti, odnosno udelu na nepokretnosti ne postoje prethodno pokrenuti postupci koji nisu okončani, Služba je dužna da u roku od pet radnih dana od dana upisa zabeležbe podnetog zahteva, izvrši upis imaoca prava i briše zabeležbu podnetog zahteva, sve bez donošenja rešenja.
(6) Ako Služba oceni da nema uslova za upis, o tome obaveštava podnosioca, putem aplikacije iz
i upućuje ga na profesionalne korisnike, odnosno na parnicu radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja prava ili radi poništaja isprave koja je osnov postojećeg upisa, a kojom će obuhvatiti upisanog vlasnika, ukoliko je vlasnik upisan.
(7) Ako podnosilac isprava ne izvrši urednu dostavu isprava za upis i dokaza o plaćenoj republičkoj administrativnoj taksi, u roku iz
od strane punomoćnika iz reda advokata, Služba ne vrši pregled isprava, već obaveštava advokata da zahtev za upis može podneti putem posebne aplikacije za podnošenje zahteva za upis ili putem e-šaltera, kao profesionalni korisnik u smislu zakona koji uređuje postupak upisa u katastar nepokretnosti.
(1) Postupak upisa na osnov pokreće se zahtevom koji se podnosi preko profesionalnog korisnika u smislu zakona koji uređuje postupak upisa u katastar, putem e-šaltera.
može se pokrenuti i zahtevom koji se podnosi preko profesionalnog korisnika u skladu sa zakonom koji uređuje postupak upisa u katastar nepokretnosti, i to putem posebne aplikacije za podnošenje zahteva za upis na osnov
(1) Kada se upis vrši bez donošenja rešenja u skladu sa odredbama ovog zakona, istovremeno se upisuje, po službenoj dužnosti, zabeležba da se radi o upisu protiv kojeg se, u roku od jedne godine od dana upisa, Službi može podneti zahtev za preispitivanje upisa.
je da svi upisi zasnovani na raspolaganju imaoca prava upisanom bez donošenja rešenja zavise od ishoda eventualnog postupka preispitivanja, započetog u roku od godinu dana od dana upisa.
može se osporiti pred Službom, ako se u roku od jedne godine od izvršenog upisa podnese zahtev za preispitivanje upisa, sa ispravama za upis koje dokazuju da pravo upisanog lica nije nastalo ili je prestalo da postoji. Zahtevom za preispitivanje upisa traži se brisanje upisanog imaoca prava ili upis u korist drugog lica.
(6) Ako podnosilac zahteva za preispitivanje upisa ne dokaže da pravo upisanog lica nije nastalo ili je prestalo da postoji, Služba donosi rešenje kojim odbija zahtev i upućuje podnosioca zahteva na parnicu, kao u slučaju iz
(7) Ako podnosilac zahteva za preispitivanje upisa imaoca prava dokaže da pravo upisanog lica nije nastalo ili da je prestalo da postoji, Služba donosi rešenje kojim se brišu podaci o upisanom licu, kao i svi upisi nastali nakon tog upisa, a koji su zasnovani na tom upisu, osim zabeležbi koje se upisuju nezavisno od upisanog imaoca prava (zabeležbe koje se odnose na status objekta i dr.).
(8) Protiv rešenja kojim je odlučeno o zahtevu za preispitivanje upisa nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(1) Katastar infrastrukture jeste osnovni registar o infrastrukturnim i podzemnim objektima i stvarnim pravima na njima.
(2) Katastar infrastrukture se osniva na osnovu podataka dobijenih geodetskim merenjem infrastrukturnih i podzemnih objekata i tehničke dokumentacije o infrastrukturnim i podzemnim objektima.
(3) U cilju osnivanja katastrа infrastrukture državni organi, privredna društva, preduzeća i druga pravna lica dužni su da omoguće korišćenje dokumentacije o infrastrukturnim i podzemnim objektima kojom raspolažu.
(1) Elaborat premera infrastrukturnih i podzemnih objekata jeste skup dokumenata i podataka nastalih u postupku projektovanja i realizacije premera infrastrukturnih i podzemnih objekata i dokumentacije o infrastrukturnim i podzemnim objektima kojom raspolažu državni organi, privredna društva, preduzeća i druge organizacije, na osnovu kojih se osniva katastаr infrastrukture.
(2) Elaborat premera infrastrukturnih i podzemnih objekata čuva se trajno.
(1) Baza podataka katastra infrastrukture jeste skup geoprostornih i drugih podataka o infrastrukturnim i podzemnim objektima, stvarnim pravima na njima i imaocima stvarnih prava, i naročito sadrži sledeće tematske celine:
1)
saobraćaj (kopneni, vodni i vazdušni saobraćaj);
2)
podzemne i nadzemne instalacije (infrastrukturni i podzemni objekti);
3)
elektronske komunikacione mreže i sredstva;
4)
podzemni objekti.
(2) Klasifikacija infrastrukturnih i podzemnih objekata iz
(1) Katastarski plan infrastrukturnih i podzemnih objekata jeste dvodimenzionalni prikaz infrastrukturnih i podzemnih objekata u ravni državne projekcije, i izdaje se na osnovu baze podataka katastrа infrastrukture i katastra nepokretnosti u digitalnom ili analognom obliku.
Izvod iz baze podataka katastra infrastrukture sadrži podatke o infrastrukturnim i podzemnim objektima i stvarnim pravima na njima i izdaje se iz baze podataka katastra infrastrukture i katastra nepokretnosti u propisanom obliku i sadržaju.
(1) Održavanje katastrа infrastrukture jeste provođenje promena u katastru infrastrukture nastalih izgradnjom, rekonstrukcijom i uklanjanjem postojećeg infrastrukturnog i podzemnog objekta ili prestankom korišćenja postojećeg infrastrukturnog i podzemnog objekta, kao i provođenje promena koje se odnose na sticanje, prenos, ograničenje i prestanak stvarnog prava ili držaoca infrastrukturnog i podzemnog objekta.
(2) Prikupljanje podataka o nastalim promenama na infrastrukturnim i podzemnim objektima i izvođenje geodetskih radova na terenu obavlja geodetska organizacija.
(3) U postupku provođenja promena u katastru infrastrukture može se, na propisan način, unaprediti kvalitet podataka postojećeg premera za određeni infrastrukturni i podzemni objekat.
(1) Investitor, odnosno imalac prava na infrastrukturnom i podzemnom objektu dužan je da podnese zahtev za provođenje promene na infrastrukturnom i podzemnom objektu, najkasnije sedam dana pre početka izgradnje ili rekonstrukcije infrastrukturnog i podzemnog objekta, odnosno u roku od sedam dana od dana uklanjanja ili prestanka korišćenja infrastrukturnog i podzemnog objekta, osim kada elaborat geodetskih radova dostavlja po službenoj dužnosti nadležni organ shodno zakonu kojim se uređuje izgradnja objekata.
imalac prava dužan je da dostavi ispravu za upis koja je osnov za upis promene, odnosno isprave na osnovu kojih se mogu utvrditi nastale promene na infrastrukturnim i podzemnim objektima.
(3) Za promene za koje je potrebno prethodno izvesti radove na terenu i prikupiti podatke o nastalim promenama, imalac prava dužan je da uz zahtev iz
(1) Geodetska organizacija je dužna da u roku od 30 dana od dana preuzimanja podataka premera, dostavi Službi elaborat geodetskih radova.
(2) Kad se radovi izvode na osnovu ugovora, geodetska organizacija je dužna da elaborat geodetskih radova dostavi u roku utvrđenom ugovorom koji se dostavlja uz prijavu radova.
(3) Služba vrši pregled elaborata koji obuhvata kontrolu i proveru kvaliteta izvođenja geodetskih radova i primenu propisa, standarda i tehničkih normativa.
(4) Ako elaborat nema nedostataka Služba overava i prima elaborat, o čemu izdaje potvrdu geodetskoj organizaciji.
(5) Kad se u postupku pregleda elaborata utvrde nedostaci, zapisnikom se nalaže geodetskoj organizaciji da u ostavljenom roku nedostatke otkloni.
(6) Ako u ostavljenom roku nedostaci nisu otklonjeni, Služba rešenjem odbija provođenje promene.
Masovna procena vrednosti nepokretnosti obuhvata prikupljanje podataka, obradu podataka i razvoj i održavanje modela za masovnu procenu vrednosti nepokretnosti.
(1) Modele za masovnu procenu vrednosti nepokretnosti za različite vrste nepokretnosti razvija i održava Zavod na osnovu Registra cena nepokretnosti, baza podatka Zavoda i drugih dostupnih podataka.
(2) Zavod određuje modele za masovnu procenu vrednosti nepokretnosti iz
(3) Podatak o procenjenoj vrednosti nepokretnosti, sa datumom određivanja, deo je Geodetsko katastarskog informacionog sistema.
(4) Za potrebe praćenja promena nivoa cena i opštih tržišnih kretanja, na osnovu modela za masovnu procenu vrednosti nepokretnosti, Zavod izračunava i objavljuje RGZ indeks cena nepokretnosti za određene segmente tržišta.
(1) Registar cena nepokretnosti je deo Geodetsko katastarskog informacionog sistema i sadrži struktuirane podatke iz ugovora o prometu nepokretnosti i ugovora o zakupu nepokretnosti, iz baza podataka Geodetsko katastarskog informacionog sistema u momentu prometa, kao i dodatne podatke o tim nepokretnostima.
(2) Pristup određenim setovima podataka iz Registra cena nepokretnosti Zavod obezbeđuje putem aplikacije za javni uvid i putem WEB servisa registrovanim korisnicima (elektronskog šaltera i registra cena), a u skladu sa podzakonskim aktom kojim se bliže uređuje postupak, način i metodologija za masovnu procenu vrednosti nepokretnosti.
(3) Podaci iz registra cena nepokretnosti čuvaju se u bazi podataka deset godina od dana unosa podataka u registar, a nakon isteka tog roka trajno se čuvaju u digitalnom arhivu Zavoda.
unese u registar cena nepokretnosti podatke iz ugovora o kupoprodaji i ugovora o zakupu i druge podatke o nepokretnosti propisane podzakonskim aktom, kao i da dostavi skenirane ugovore.
(1) Topografsko-kartografska baza podataka jeste podsistem geodetsko-katastarskog informacionog sistema, koji se u informatičkom smislu izrađuje i održava u skladu sa podzakonskim aktom kojim se uređuje geodetsko-katastarski informacioni sistem.
(2) Topografsko-kartografska baza podataka formira se za teritoriju Republike Srbije iz podataka topografskog premera i drugih izvora i namenjena je za izradu topografsko- kartografskih proizvoda.
(3) Topografsko-kartografska baza podataka naročito sadrži:
1)
digitalni model terena;
2)
digitalni ortofoto;
3)
osnovni topografski model.
(4) Za potrebe ažuriranja topografsko-kartografske baze podataka iz
(1) Osnovni topografski model jeste skup podataka koji čine topografski podaci u vektorskom obliku prikupljeni u skladu sa odgovarajućim modelom podataka i predstavlja obavezan sadržaj topografsko-kartografske baze podataka.
(2) Osnovni topografski model naročito sadrži sledeće tematske celine:
, Zavod izrađuje i topografske, tematske i pregledne karte u sitnijim razmerama i ortofotokarte kao osnovu za planiranje, tematsku obradu, grafičko prikazivanje, vođenje statistike i za druge potrebe.
(3) Karte iz prikazuju se u digitalnom i analognom obliku u sistemu neprekidnog niza listova karata za teritoriju Republike Srbije, odnosno za izabrano područje.
Digitalni ortofoto i digitalni model terena izrađuju se za potrebe geodetsko-katastarskog informacionog sistema i nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka, kao i za potrebe formiranja osnovnog topografskog modela i izrade osnovne državne karte i ostalih karata.
(1) Kartografske publikacije, u smislu ovog zakona, jesu osnovna državna karta, digitalni ortofoto, digitalni model terena, snimci iz vazduha, topografske, pregledne, tematske i druge karte i planovi teritorije Republike Srbije ili njenog dela, atlasi, albumi i katalozi karata svih vrsta i izdanja, pregledni listovi karata i planova, digitalni podaci i baze podataka o prostoru.
(2) Organ nadležan za poslove odbrane dužan je da Zavodu dostavi granice područja od posebnog značaja za odbranu zemlje koja se ne mogu prikazivati na kartografskim publikacijama.
izdaju se i mogu se staviti u promet uz prethodno pribavljenu saglasnost Zavoda.
(4) U postupku izdavanja saglasnosti Zavod proverava izvor podataka korišćenih za izradu kartografske publikacije, primenu propisa i adekvatnost prikaza područja od posebnog značaja za odbranu zemlje na kartografskoj publikaciji.
(5) Organ nadležan za poslove odbrane izdaje kartografske publikacije bez saglasnosti Zavoda.
(1) Registar geografskih imena je osnovni i javni registar o geografskim imenima naseljenih mesta i fizičko-geografskih objekata sa podacima o njihovom geoprostornom položaju, klasifikaciji i ostalim atributima.
(2) Registar geografskih imena vodi se u skladu sa domaćim i međunarodnim propisima i dokumentima u oblasti geografskih imena.
(3) Upis geografskog imena u registar vrši se na osnovu zakona, statuta jedinice lokalne samouprave, akta nadležnog organa, odnosno organizacije, drugog registra koji sadrži i geografska imena, karte, plana i drugih relevantnih dokumenata.
(4) Komisija za standardizaciju geografskih imena sprovodi postupak standardizacije geografskih imena upisanih u registar geografskih imena, o čemu izveštava Vladu i Savet NIGP-a.
(5) Svi subjekti u Republici Srbiji koji u svom radu koriste geografska imena dužni su da koriste standardizovana imena iz registra geografskih imena.
(6) Registar geografskih imena javno je dostupan i objavljuje se na internet stranici Zavoda.
(1) Komisija za standardizaciju geografskih imena je stručno telo ovlašćeno da u skladu sa domaćim i međunarodnim standardima u oblasti geografskih imena, standardizuje geografska imena i njihovu upotrebu na području Republike Srbije i da predstavlja Republiku Srbiju u međunarodnim organizacijama u oblasti geografskih imena.
Geodetsko-katastarski informacioni sistem sastoji se od podsistema koji sadrže podatke i servise podataka osnovnih geodetskih radova, katastra nepokretnosti, adresnog registra, registra prostornih jedinica, registra geografskih imena, katastrа infrastrukture i topografsko-kartografskih podataka, kao i drugih podataka u skladu sa
Inženjersko-tehničke oblasti, u smislu ovog zakona, jesu: prostorno planiranje, urbanizam, građevinarstvo, arhitektura, saobraćaj, rudarstvo, energetika, poljoprivreda, vodoprivreda, šumarstvo, mašinstvo, geologija i dr.
(1) Geodetski radovi u inženjersko-tehničkim oblastima, u smislu ovog zakona, jesu izrada tehničke dokumentacije, izvođenje i stručni nadzor nad izvođenjem geodetskih radova u inženjersko-tehničkim oblastima za koje je predviđena izrada tehničke dokumentacije.
(2) Tehnička dokumentacija za izvođenje geodetskih radova izrađuje se saglasno vrsti tehničke dokumentacije u inženjersko-tehničkoj oblasti.
(3) Izvođenje geodetskih radova u inženjersko-tehničkim oblastima jeste:
1)
izrada geodetskih podloga za potrebe raznih vrsta projekata u inženjersko-tehničkim oblastima;
2)
geodetsko merenje u toku realizacije projekta;
3)
geodetsko merenje izvedenog stanja;
4)
geodetsko merenje u cilju osmatranja tla i objekata u toku građenja i upotrebe.
, za potrebe raznih vrsta projekata u inženjersko-tehničkim oblastima, koriste se i izvodi iz baze podataka geodetsko-katastarskog informacionog sistema (katastarski plan, katastarski plan infrastrukturnih i podzemnih objekata, osnovna državna karta i ostale karte i dr.).
(1) Izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova iz obavlja geodetska organizacija.
(2) Izradu tehničke dokumentacije, izvođenje radova na osnovu tehničke dokumentacije i stručni nadzor nad izvođenjem geodetskih radova iz obavlja privredno društvo, drugo pravno lice i radnja koje je registrovano kod nadležnog organa za tu vrstu radova i ima najmanje jednog zaposlenog geodetske struke sa odgovarajućom licencom Inženjerske komore Srbije.
Originalne i periodične kopije baza podataka osnovnih geodetskih radova, katastra nepokretnosti, katastrа infrastrukture, topografsko-kartografske baze, kao i dokumentaciju u analognom obliku, čuva Zavod.
Pod uslugom Zavoda smatra se obavljanje terenskih i kancelarijskih poslova iz delokruga Zavoda, uključujući izdavanje i omogućavanje uvida u geodetsko-katastarske podatke.
u roku od jedne godine od prvobitno naloženih mera za otklanjanje nepravilnosti, za utvrđenu nepravilnost geodetskoj organizaciji zabrani izvođenje geodetskih radova, na period od šest meseci.
(1) Kad u postupku vršenja nadzora inspektor utvrdi da su se stekli uslovi za oduzimanje licence geodetskoj organizaciji, dužan je da Zavodu predloži oduzimanje licence za rad geodetske organizacije i geodetsku licencu odgovornom licu, odnosno licu koje izvodi geodetske radove u skladu sa
Poslove inspektora u inspekcijskom nadzoru nad radom geodetske organizacije može da obavlja lice geodetske struke sa master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, odnosno sa osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine u skladu sa propisima koji su važili do dana stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju, osnovnim akademskim studijama u trajanju od najmanje četiri godine (minimalno 240 ESPB bodova), specijalističkim strukovnim studijama u ukupnom trajanju od najmanje četiri godine (minimalno 240 ESPB bodova), položenim državnim stručnim ispitom i radnim iskustvom od najmanje sedam godina u struci.
Poslove inspektora u inspekcijskom nadzoru nad izdavanjem kartografskih publikacija, može da obavlja lice geodetske ili geografske struke sa master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, odnosno sa osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine u skladu sa propisima koji su važili do dana stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju, osnovnim akademskim studijama u trajanju od najmanje četiri godine (minimalno 240 ESPB bodova),specijalističkim strukovnim studijama u ukupnom trajanju od najmanje četiri godine (minimalno 240 ESPB bodova), položenim državnim stručnim ispitom i radnim iskustvom od najmanje sedam godina u struci.
(1) Protiv drugostepenih rešenja donetih u skladu sa odredbama ovog zakona može se voditi upravni spor.
(2) Kada se upravni spor vodi protiv drugostepenog rešenja donetog u postupku osnivanja ili obnove katastra nepokretnosti, osnivanja katastrа infrastrukture, kao i njihovog održavanja, Zavod po službenoj dužnosti na nepokretnosti, odnosno infrastrukturnom i podzemnom objektu upisuje zabeležbu radi činjenja vidljivim da je upravni spor pokrenut.
sadržinu i način rada kod izrade i kontrole tehničke dokumentacije za izvođenje geodetskih radova i vršenje stručnog nadzora;
1a)
način i postupak vršenja inspekcijskog nadzora;
2)
sadržinu i način vođenja dnevnika radova;
3)
izdavanje i oduzimanje ovlašćenja za snimanje iz vazdušnog prostora teritorije Republike Srbije;
4)
dobijanje i prestanak važenja licence za rad geodetske organizacije, geodetske licence, vođenje evidencije o licencama, sadržaj i oblik pečata, geodetske licence i legitimacije za identifikaciju;
5)
tehničke normative, metode i način rada kod izvođenja osnovnih geodetskih radova;
6)
tehničke normative, metode i način rada koji se primenjuju u katastarskom premeru;
7)
način i postupak katastarskog klasiranja i bonitiranja zemljišta;
8)
tehničke normative, metode i način rada kod osnivanja, obnove i održavanja katastra nepokretnosti;
9)
obrisana odredba
10)
tehničke normative, metode i način rada kod premera, osnivanja i održavanja katastrа infrastrukture;
11)
sadržaj, formiranje i održavanje geodetsko-katastarskog informacionog sistema;
12)
način čuvanja, uvida i izdavanja podataka, kao i način, uslove i kriterijume korišćenja sredstava za rad i primanja zaposlenih i opremanje Zavoda;
12a)
odredba prestala da važi;
13)
tehničke normative, metode i način rada kod topografskog premera, sadržinu, oblik i razmeru topografsko-kartografskih proizvoda i postupak izdavanja kartografskih publikacija;
14)
tehničke normative, metode i način rada kod premera državne granice, sadržaj i način vođenja registra državne granice;
15)
bliže kriterijume, postupak, način i metodologiju za procenu vrednosti nepokretnosti;
16)
način izrade i sadržinu geodetskih podloga u inženjersko-tehničkim oblastima;
16a)
postupak, metode i način rada u oblasti geomagnetizma i aeronomije;
17)
druge tehničke normative, metode i način rada u oblasti državnog premera i katastra nepokretnosti i katastra infrastrukture.
ne otkloni u određenom roku utvrđene nepravilnosti u postupku pregleda i prijema radova i u postupku vršenja nadzora [];
4)
ne prijavi Zavodu promenu poslovnog imena, odnosno naziva, pravne forme, sedišta, adrese poslovnog prostora van sedišta, promenu broja zaposlenih lica, geodetskih instrumenata i svaku drugu promenu koja je od značaja za njen rad, u roku od 15 dana od dana nastanka promene [];
5)
ne dostavi elaborat o izvršenim radovima, odnosno zapisnik o izvršenom uviđaju u postupku održavanja katastarskog premera, održavanja premera infrastrukturnih i podzemnih objekata i osnivanja katastra nepokretnosti u utvrđenom roku [];
6)
ne istakne raspored radnog vremena i vremena predviđenog za rad sa strankama i ne pridržava ga se [];
7)
obrisana odredba
8)
koristi geodetski instrument za izvođenje geodetskih radova bez dokumenta o njegovoj ispravnosti [];
8a)
licu koje vrši stručni ili inspekcijski nadzor nad radom geodetske organizacije i Zavodu kada vrši pregled i prijem radova, ne stavi na uvid tehničku i drugu dokumentaciju i ne omogući nesmetano vršenje nadzora i pregleda radova [];
8b)
po zahtevu inspektora ne sačini i ne dostavi izveštaj o samoproveri ispunjenosti zahteva iz kontrolne liste i samoproceni rizika, u roku od 15 dana od dana prijema zahteva [];
9)
ne vodi evidenciju primljenih zahteva stranaka [];
10)
odbije zahtev stranke bez opravdanog razloga [];
11)
ne obavesti Zavod o sprečenosti obavljanja poslova koja traje duže od jednog meseca, u roku od tri dana od dana nastanka razloga sprečenosti [];
12)
ne vrati legitimaciju i pečat, odnosno legitimaciju (
preduzetnik-osnivač geodetske organizacije koja nema svojstvo pravnog lica.
(4) Novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice koje izda ili stavi u promet kartografsku publikaciju bez prethodno pribavljene saglasnosti Zavoda (
ne obavesti u propisanom roku Zavod o izvođenju građevinskih ili drugih radova koji mogu oštetiti ili uništiti geodetsku belegu ili smanjiti mogućnost njenog korišćenja (
ne obavesti u propisanom roku Zavod o izvođenju građevinskih ili drugih radova koji mogu oštetiti ili uništiti belegu ili smanjiti mogućnost njenog korišćenja (
Fizičko lice kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara, ako za potrebe geodetske organizacije obavlja geodetske radove, a nije zaposleno u geodetskoj organizaciji.
(1) Postupak izrade ili obrazovanja katastra nepokretnosti koji je započet za deo ili za celu katastarsku opštinu, a nije završen do dana stupanja na snagu ovog zakona završiće se po odredbama Zakona o državnom premeru i katastru i upisima prava na nepokretnostima ("Službeni glasnik RS", br. 83/92, 53/93, 67/93, 48/94, 12/96, 15/96, 34/01, 25/02 i 101/05).
(2) Obnove premera koje nisu stupile na snagu i neprovedene komasacije za koje nije otpočeo postupak izrade katastra nepokretnosti na delu ili celoj katastarskoj opštini iz
(1) Upisi podataka o stvarnim pravima na nepokretnostima i načinu korišćenja zemljišta, utvrđeni u postupku osnivanja ili obnove katastra nepokretnosti, vršiće se nezavisno od toga da li postoji dokaz da su izmirene obaveze u pogledu naknade zbog promene namene poljoprivrednog zemljišta.
U katastarskoj opštini ili njenom delu za koju je osnovan katastar nepokretnosti u skladu sa odredbama ovog zakona, danom početka njegove primene, prestaje da važi katastar zemljišta, kao i zemljišna knjiga, knjiga tapija, intabulaciona knjiga i knjiga prodatih društvenih stanova sa hipotekom, ako ove knjige postoje u vreme osnivanja katastra nepokretnosti u toj katastarskoj opštini.
Usklađivanje ovlašćenja za projektovanje, rukovođenje i stručni nadzor koja je izdao Zavod po propisima koji su bili na snazi do dana početka primene ovog zakona, izvršiće Zavod i izdati odgovarajuću licencu i pečat prema odredbama ovog zakona.
Do dana osnivanja katastra nepokretnosti koristiće se i održavati postojeći premer i katastar zemljišta shodno Zakonu o premeru i katastru zemljišta ("Službeni glasnik SRS", br. 11/76, 27/77, 21/78 i 24/84).
(1) Do dana osnivanja geodetsko-katastarskog informacionog sistema način prikupljanja, obrada i korišćenje podataka o nepokretnostima i pravima na njima, podataka o infrastrukturnim i podzemnim objektima, uređenju zemljišta, dokumentacionim fondovima (geodetske mreže, planovi i karte i sl.) i drugih podataka iz oblasti geodetske delatnosti od interesa za Republiku Srbiju, obezbediće se u postojećem geodetskom informacionom sistemu, a čuvanje, korišćenje i izdavanje geodetsko katastarskih podataka u analognom obliku, vršiće se u skladu sa Uredbom o načinu čuvanja, korišćenja i razgledanja podataka premera, katastra zemljišta, katastra nepokretnosti i katastra infrastrukture ("Službeni glasnik RS", broj 42/03).
(2) Katastarski planovi, katastarski planovi infrastrukturnih i podzemnih objekata i karte u analognom obliku koristiće se do dana formiranja baza podataka za to područje.
(1) Prelazak na ETRS 89 u Republici Srbiji počeće najkasnije 1. januara 2011. godine.
(2) Do prelaska na ETRS 89 i UTM projekciju, položaj tačaka se izražava dvodimenzionalnim koordinatama u postojećim projekcijama (Gaus-Krigerova, stereografska i Zoldnerova projekcija).
(1) Geodetska organizacija koja je registrovana do dana stupanja na snagu ovog zakona, dužna je da uskladi svoje poslovanje sa uslovima propisanim ovim zakonom u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, a u protivnom Zavod će joj poništiti rešenje o ispunjenosti uslova za rad i brisaće je iz evidencije geodetskih organizacija.
(2) Ovlašćenja za snimanje iz vazduha za potrebe premera zemljišta, izdata do dana stupanja na snagu ovog zakona, moraju se usaglasiti sa odredbama ovog zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(1) Privredno društvo za kartografiju "Geokarta" d.o.o. Beograd prestaje 30. septembra 2009. godine.
(2) 1. oktobra 2009. godine Zavod će preuzeti zaposlene i postavljena lica iz Privrednog društva za kartografiju "Geokarta" d.o.o. Beograd, kao i prava, obaveze, poslovni prostor, opremu, sredstva za rad, predmete, arhivu i drugi registraturni materijal, novčana i druga sredstva, sa bilansnim stanjem na dan 30. septembra 2009. godine.
(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o državnom premeru i katastru i upisima prava na nepokretnostima ("Službeni glasnik RS", br. 83/92, 53/93, 67/93, 48/94, 12/96, 15/96, 34/01, 25/02 i 101/05), osim odredaba , koje prestaju da važe danom početka primene .
(2) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi odredba
Zakona o odbrani ("Službeni list SRJ", br. 43/94, 11/95, 28/96, 44/99 i 3/02) u delu koji se odnosi na davanje ovlašćenja za potrebe premera zemljišta.
(3) Odredba primenjivaće se od 1. januara 2010. godine.
(5) Odredbe primenjivaće se od 1. januara 2011. godine.
(6) Zakon o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u republičkoj administraciji ("Službeni glasnik RS", broj 104/09) neće se primenjivati na Republički geodetski zavod.
(7) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe Uredbe o postupku za izdavanje odobrenja za snimanje iz vazduha teritorije Savezne Republike Jugoslavije i za izdavanje kartografskih i drugih publikacija ("Službeni list SRJ", broj 54/94).
Zakona o državnom premeru i katastru ("Službeni glasnik RS", br. 72/09 i 18/10), Zavod će po službenoj dužnosti dopuniti rešenje o licenci za rad za obavljanje geodetskih radova iz
Zakona o državnom premeru i katastru ("Službeni glasnik RS", br. 72/09 i 18/10) i za koju je doneto rešenje o poništavanju, odnosno ukidanju rešenja o ispunjenosti uslova za rad, Zavod će po službenoj dužnosti doneti rešenje o poništavanju toga rešenja i naložiti da se u roku od tri meseca od dana donošenja rešenja registruje u skladu sa uslovima propisanim ovim zakonom.
ovog člana ne registruje u navedenom roku od tri meseca, Zavod će doneti rešenje da geodetska organizacija ne ispunjava uslove za rad i brisaće je iz registra geodetskih organizacija.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe tarifni br. 216, 217. i 218. Tarife republičkih administrativnih taksi iz Zakona o republičkim administrativnim taksama ("Službeni glasnik RS", br. 43/03, 51/03 - ispravka, 53/04 - dr. propis, 42/05 - dr. propis, 61/05, 101/05 - dr. zakon, 42/06 - dr. propis, 47/07 - dr. propis, 54/08 - dr. propis, 5/09, 54/09, 35/10 - dr. propis, 50/11, 70/11 - dr. propis, 55/12 - dr. propis, 93/12 i 47/13 - dr. propis).
Do donošenja podzakonskog akta o visini takse za usluge koje pruža Zavod shodno
ovog zakona, primenjivaće se Uredba o visini naknade za korišćenje podataka premera i katastra i pružanje usluga Republičkog geodetskog zavoda ("Službeni glasnik RS", br. 45/02, 15/10 i 9/11).
Prvostepeni postupci koji nisu okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona završiće se po odredbama ovog zakona.
Započeti postupci stručnog nadzora nad izvođenjem geodetskih radova u oblasti uređenja zemljišne teritorije komasacijom koje je ugovorila geodetska organizacija pre stupanja na snagu ovog zakona, završiće se u skladu sa ugovorom.
Elektronsko kancelarijsko poslovanje Zavoda u pogledu zahteva, rešenja, isprava i drugih akata u elektronskom obliku biće uspostavljeno najkasnije 1. marta 2016. godine, izuzev sprovođenja objedinjene procedure u elektronskom obliku, u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, čija primena počinje 1. januara 2016. godine.
Do uspostavljanja elektronskog kancelarijskog poslovanja i odgovarajuće internet aplikacije, dostavljanje zahteva i rešenja donetih u skladu sa odredbama ovog zakona, vrši se u papirnoj formi.
Zavod će devedesetog dana od dana stupanja na snagu ovog zakona preuzeti nerešene predmete i državne službenike iz odgovarajuće unutrašnje jedinice ministarstva u čijoj je nadležnosti bio drugostepeni postupak u oblasti osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti i katastrа vodova.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi odredba
Zakona o ministarstvima ("Službeni glasnik RS", br. 44/14, 14/15 i 54/15), u delu koji se odnosi na nadležnost Zavoda za označavanje naziva naseljenih mesta, ulica i trgova.
Podzakonski akti uskladiće se sa odredbama ovog zakona u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a do tada će se primenjivati podzakonski akti koji su doneti do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Katalog šifara i naziva za katastar infrastrukturnih i podzemnih objekata iz
Informacioni sistem za katastar infrastrukturnih i podzemnih objekata Republički geodetski zavod je dužan da uspostavi najkasnije do 31. decembra 2026. godine.
Infrastrukturne i podzemne objekte koji su upisani u katastar nepokretnosti, Republički geodetski zavod će, kada se uspostavi informacioni sistem za katastar infrastrukturnih i podzemnih objekata, po službenoj dužnosti brisati iz katastra nepokretnosti i upisati u katastar infrastrukturnih i podzemnih objekata, bez donošenja rešenja.
Vlasnici infrastrukturnih i podzemnih objekata, kao i objekata u njihovoj funkciji, koji nisu upisani u katastar nepokretnosti, odnosno katastar vodova dužni su da angažuju ovlašćenu geodetsku organizaciju da izvrši premer tih objekata i da podnesu zahtev za upis u katastar infrastrukturnih i podzemnih objekata, u roku od tri godine od dana osnivanja katastra infrastrukturnih i podzemnih objekata.
Postupak osnivanja i obnove katastra nepokretnosti koji je započet za deo ili za celu katastarsku opštinu, a nije završen do dana stupanja na snagu ovog zakona, završiće se po odredbama zakona koji je bio na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona.
ovog zakona primenjivaće se na komasacije za koje je odluka o obnovi katastra nepokretnosti prema podacima komasacionog premera doneta nakon 3. marta 2020. godine.