Tužbu zbog povrede prava može podneti nosilac žiga, podnosilac prijave, sticalac licence, korisnik kolektivnog žiga uz saglasnost nosioca kolektivnog žiga i korisnik žiga garancije uz saglasnost nosioca žiga garancije.
Sticalac licence, osim ako je drugačije predviđeno ugovorom o licenci, može podneti tužbu zbog povrede prava samo uz saglasnost nosioca prava.
Sticalac isključive licence koji je formalno obavestio nosioca žiga o povredi žiga, odnosno prava iz prijave, može podneti tužbu zbog povrede prava, ako nosilac žiga, odnosno podnosilac prijave, sam to ne učini u roku od trideset dana od dana prijema obaveštenja.
Sticalac licence ili korisnik kolektivnog žiga, odnosno žiga garancije u cilju naknade štete koju je pretrpeo, ima pravo da pristupi tužbi zbog povrede prava koji je pokrenuo nosilac žiga, odnosno podnosilac prijave.
Ako tuženi istakne zahtev da nosilac žiga dokaže da je u periodu od pet godina pre datuma podnošenja tužbe žig ozbiljno korišćen u vezi sa robom, odnosno uslugama za koje je registrovan, sud je dužan da uputi tuženog da o tom pitanju pokrene postupak pred nadležnim organom, u skladu sa
Ako nadležni organ utvrdi da je žig tužioca korišćen samo za deo robe, odnosno usluga za koje je registrovan, sud će prilikom odlučivanja uzeti u obzir samo onu robu, odnosno usluge za koje je tužilac dokazao korišćenje.
U slučaju povrede prava, tužilac tužbom može da zahteva naročito:
1)
utvrđenje povrede prava;
2)
zabranu radnji kojima se vrši povreda ili radnji koje predstavljaju ozbiljnu pretnju da će pravo biti povređeno, kao i zabranu ponavljanja takvih ili sličnih radnji pod pretnjom plaćanja primerenog novčanog iznosa tužiocu;
3)
naknadu štete;
4)
objavljivanje presude o trošku tuženog;
5)
oduzimanje, odnosno trajno isključenje iz prometa ili uništenje ili preinačenje, bez naknade, predmeta kojima je izvršena povreda;
6)
zabranu otuđenja, oduzimanje, ili uništenje, bez naknade, materijala i predmeta koji su upotrebljeni u proizvodnji predmeta kojima je izvršena povreda prava.
Pri razmatranju tužbenih zahteva iz ovog člana, sud uzima u obzir srazmeru između ozbiljnosti povrede prava i tužbenog zahteva, kao i interese trećih lica.
Tužba se može podneti i protiv lica čije su usluge korišćene prilikom povrede prava (posrednik).
Tužilac ima pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete.
, sud će uzeti u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, a posebno negativne ekonomske posledice koje trpi tužilac, uključujući izgubljenu dobit, kao i dobit koju je tuženi ostvario povredom prava.
Sud može kada okolnosti slučaja to opravdavaju da dosudi tužiocu naknadu štete koja ne može biti niža od naknade koju bi primio za konkretni oblik korišćenja predmeta zaštite, da je to korišćenje bilo zakonito.
Ako povreda prava nije učinjena namerno ili krajnjom nepažnjom, sud može, da dosudi tužiocu naknadu u visini dobiti koju je tuženi ostvario povredom prava.
Tužba zbog povrede prava može se podneti u roku od tri godine od dana kada je tužilac saznao za povredu i učinioca, a najkasnije u roku od pet godina od dana učinjene povrede ili od dana poslednje učinjene povrede kada se povreda vrši kontinuirano.
Ako se stranka koja je učinila verovatnim svoje navode poziva na dokaz koji se nalazi u posedu protivne stranke ili pod njenom kontrolom, sud će protivnoj stranci naložiti da dostavi taj dokaz, vodeći računa o primeni propisa kojima se uređuje postupanje sa poslovnom tajnom.
, u slučaju povrede prava prilikom obavljanja privredne delatnosti, sud će na predlog tužioca naložiti tuženom da dostavi bankarske, finansijske i poslovne dokumente koji se nalaze u njegovom posedu ili pod njegovom kontrolom, vodeći računa o primeni propisa kojima se uređuje postupanje sa poslovnom tajnom.
ili da će biti povređeno, sud može odrediti privremenu meru:
1)
oduzimanja, odnosno isključenja iz prometa predmeta kojima se vrši povreda prava;
2)
oduzimanja ili zabrane otuđenja materijala i predmeta koji su upotrebljeni isključivo ili u pretežnoj meri u proizvodnji predmeta kojima se vrši povreda prava, odnosno pretežno namenjeni proizvodnji predmeta kojima se vrši povreda prava;
3)
zabrane vršenja radnji kojima se vrši povreda prava ili koje predstavljaju ozbiljnu pretnju da će pravo biti povređeno.
Privremena mera se može, pod istim uslovima, odrediti i protiv lica čije usluge su korišćene prilikom povrede prava (posrednik).
Na predlog lica koje učini verovatnim da je njegovo pravo povređeno ili da će biti povređeno i koje učini verovatnim postojanje okolnosti koje bi osujetile ili znatno otežale naknadu štete u slučaju povrede prava, sud može pored privremenih mera iz
sud može naložiti dostavljanje bankarskih, finansijskih, poslovnih ili drugih dokumenata i podataka ili naložiti da se omogući pristup tim dokumentima i podacima.
, a koje ne postupi po određenoj privremenoj meri, odnosno datom nalogu, kazniće se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuju izvršenje i obezbeđenje.
Sud može odrediti privremenu meru odmah po prijemu predloga za određivanje privremene mere i bez prethodnog izjašnjenja protivne stranke, a naročito ako postoji opasnost da zbog odlaganja predlagač pretrpi nenadoknadivu štetu.
Rešenje kojim je određena privremena mera, u slučaju iz
, dostaviće se strankama u postupku bez odlaganja, a najkasnije po sprovođenju mere.
Kada je privremena mera određena pre pokretanja parničnog postupka, tužba, radi opravdanja mere, mora se podneti u roku od 30 dana od dana donošenja rešenja o određivanju privremene mere.
Na postupak po predlogu za određivanje privremene mere, shodno se primenjuju odgovarajuće odredbe zakona kojim se uređuje postupak izvršenja i obezbeđenja.
tužba ne bude podneta, sud će na predlog lica protiv koga je privremena mera određena obustaviti postupak po privremenoj meri i ukinuti sprovedene radnje.
Ako postupak po privremenoj meri bude obustavljen i sprovedene radnje budu ukinute u skladu sa ovim članom, ili ako sud utvrdi da povreda prava nije učinjena ili da nije postojala ozbiljna opasnost da će pravo biti povređeno, lice protiv koga je određena privremena mera ima pravo na naknadu štete koja joj je naneta privremenom merom.
Sud može usloviti određivanje privremene mere polaganjem odgovarajućeg novčanog iznosa kao sredstva obezbeđenja u slučaju nastanka štete iz
Na pitanja u vezi sa postupkom određivanja privremene mere, koja nisu uređena ovim zakonom, shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuju izvršenje i obezbeđenje.
Na predlog lica koje učini verovatnim da je njegovo pravo povređeno ili da će biti povređeno, sud može u toku, kao i pre pokretanja parničnog postupka odrediti obezbeđenje dokaza vodeći računa o primeni propisa kojima se uređuje postupanje sa poslovnom tajnom.
Obezbeđenjem dokaza u smislu ovog zakona smatra se:
1)
pribavljanje detaljnog opisa proizvoda kojima se povređuje pravo, sa ili bez uzimanja uzorka tih proizvoda;
2)
oduzimanje proizvoda ili dela proizvoda kojima se povređuje pravo i ako je to opravdano, oduzimanje dokumenata, materijala i predmeta koji su upotrebljeni u proizvodnji ili stavljanju u promet predmeta kojima se vrši povreda prava;
3)
pregled prostorija, vozila, knjiga, dokumenata, ispitivanje svedoka i veštaka.
Sud može odrediti obezbeđenje dokaza odmah po prijemu predloga za obezbeđenje dokaza i bez izjašnjenja protivne stranke, a naročito ako postoji opasnost da zbog odlaganja predlagač pretrpi nenadoknadivu štetu ili da neki dokaz neće moći da se izvede ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano.
Rešenje kojim je određeno obezbeđenje dokaza, u slučaju iz
, dostaviće se strankama bez odlaganja, najkasnije po sprovođenju mere.
Kada je obezbeđenje dokaza određeno pre pokretanja parničnog postupka tužba zbog povrede prava se mora podneti u roku od 30 dana od dana donošenja rešenja o određivanju obezbeđenja dokaza.
tužba ne bude podneta sud će na predlog protivne stranke obustaviti postupak obezbeđenja dokaza i ukinuti sprovedene radnje.
Ako postupak obezbeđenja dokaza bude obustavljen i sprovedene radnje budu ukinute, ili ako sud utvrdi da povreda prava nije učinjena ili da nije postojala ozbiljna opasnost da će pravo biti povređeno, protivna stranka ima pravo na naknadu štete koja joj je naneta obezbeđenjem dokaza.
Sud može usloviti određivanje obezbeđenja dokaza polaganjem odgovarajućeg novčanog iznosa kao sredstva obezbeđenja u slučaju nastanka štete iz
Na pitanja u vezi sa postupkom za obezbeđenje dokaza, koja nisu uređena ovim zakonom, shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak.
Sud može da naloži licu koje je izvršilo povredu prava da pruži podatke o poreklu i distributivnim kanalima robe, odnosno usluga kojima se vrši povreda prava, uključujući podatke o licima koja su učestvovala u povredi prava, kao i da preda dokumente koji su u vezi sa povredom prava.
podaci o proizvođačima, distributerima, dobavljačima i drugim licima koja su prethodno bila uključena u proizvodnju ili distribuciju robe ili pružanje usluga, kao i o prodavcima kojima je roba namenjena;
2)
podaci o količinama proizvedene, isporučene ili naručene robe ili usluga, kao i o cenama takve robe ili usluga.
Ako lica iz iz opravdanih razloga ne postupe po nalogu suda i ne dostave tražene informacije, neće odgovarati za štetu koja na taj način nastane.
Ako je prijava podneta protivno načelu savesnosti i poštenja ili je znak registrovan na osnovu takve prijave, odnosno na osnovu prijave kojom je povređena zakonska ili ugovorna obaveza, lice čiji je pravni interes time povređen može tužbom tražiti da ga sud oglasi za podnosioca prijave, odnosno nosioca prava.
Fizičko ili pravno lice koje u prometu koristi znak za obeležavanje robe, odnosno usluga, a za koji je drugo lice podnelo prijavu ili ga registrovalo na svoje ime za obeležavanje iste ili slične robe, odnosno usluga može tužbom tražiti da ga sud oglasi za podnosioca prijave, odnosno nosioca žiga ako dokaže da je taj znak bio opštepoznat u smisl
is Pariske konvencije o zaštiti industrijske svojine, za obeležavanje njegove robe, odnosno usluga pre nego što je tuženi podneo prijavu ili registrovao žig.
Ako tuženi dokaže da je isti ili sličan znak koristio u prometu za obeležavanje iste ili slične robe, odnosno usluga isto koliko i tužilac ili duže od njega sud će odbiti tužbeni zahtev iz
po pravnosnažnosti presude sud će presudu dostaviti nadležnom organu, koji će u Registar žigova upisati tužioca kao podnosioca prijave, odnosno kao nosioca žiga.