Komisija obavlja kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju, samostalnih revizora i licenciranih ovlašćenih revizora radi provere da li se pri obavljanju revizije postupa u skladu sa MSR i odredbama ovog zakona.
Kontrola i način obavljanja kontrole kvaliteta rada treba da bude srazmerna složenošću poslova koje obavlja društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor, što se dodatno uređuje opštim aktima Komisije.
Kontrola kvaliteta rada obavlja se na objektivan način i u postupku koji isključuje bilo kakav sukob interesa između lica koja obavljaju proveru kvaliteta rada i društava za reviziju, samostalnih revizora i licenciranih ovlašćenih revizora.
U postupku kontrole kvaliteta rada primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno.
Komisija donosi metodologiju za proveru kvaliteta obavljenih revizija, proveru kvaliteta rada društava za reviziju, samostalnih revizora i licenciranih ovlašćenih revizora.
Kontrola kvaliteta rada društva za reviziju se obezbeđuje:
1)
praćenjem, prikupljanjem i proverom izveštaja i obaveštenja koja Komisiji podnose društva za reviziju, samostalni revizori i licencirani ovlašćeni revizori, u skladu sa ovim zakonom;
2)
obavljanjem pregleda poslovanja društava za reviziju i samostalnih revizora;
3)
izricanjem mera u postupku kontrole kvaliteta, u skladu sa ovim zakonom.
Obavljanje pregleda poslovanja društava za reviziju i samostalnih revizora iz
ovog člana obavlja se tako što se pregleda celokupna radna dokumentacija o obavljenoj reviziji kod najmanje jednog obveznika revizije.
Lica koja obavljaju kontrolu kvaliteta rada dužna su da obezbede potreban broj odabranih revizorskih dokumenata, odnosno uzoraka za testiranje, kako bi predmetna provera bila kvalitetna i sveobuhvatna, primenjujući MSR i zahteve vezane za nezavisnost njihovog rada, u skladu sa
Redovna kontrola kvaliteta rada društava za reviziju obavlja se u skladu sa godišnjim planom provere kvaliteta rada društava za reviziju, samostalnih revizora i licenciranih ovlašćenih revizora koji donosi Komisija.
Na osnovu analize rizika Komisija obavlja redovnu kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju i samostalnih revizora najmanje jednom u šest godina, a kod društva za reviziju koje obavlja reviziju društava od javnog interesa najmanje jednom u tri godine.
, može se obavljati i češće, naročito u odnosu na društva za reviziju, odnosno samostalne revizore kojima su izricane mere u postupku kontrole, odnosno društva za reviziju kod kojih je procenjen visok stepen rizika na osnovu analize rizika iz
Komisija je dužna da o kontroli kvaliteta rada društava za reviziju i samostalnih revizora, pisanim putem obavesti društvo za reviziju i samostalnog revizora pre početka kontrole.
Vanrednu kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju može da pokrene Komisija po dobijanju obaveštenja od Narodne banke Srbije, Komore, nadležnih sudova i drugih organa da postoji osnovana sumnja da društvo za reviziju ne obavlja reviziju u skladu sa ovim zakonom i MSR, odnosno ako ustanove propuste i nepravilnosti u revizorskim izveštajima i radu društava za reviziju.
može da pokrene i Komisija ukoliko u okviru svojih nadležnosti uređenih zakonom, utvrdi da društvo za reviziju ne obavlja reviziju u skladu sa ovim zakonom i MSR, kao i na predlog akcionara i vlasnika udela.
Komisija propisuje procedure za prijem i postupanje po obaveštenjima iz , u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.
Kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju, samostalnih revizora i licenciranih ovlašćenih revizora obavljaju lica zaposlena u Komisiji na neodređeno vreme sa punim radnim vremenom, licencirani ovlašćeni revizori sa najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima revizije.
, ne mogu obavljati kontrolu kvaliteta rada društva za reviziju, odnosno samostalnog revizora kod kojih su najmanje tri godine pre početka kontrole kvaliteta rada imala učešća u vlasništvu, upravljanju, bila u radnom odnosu ili na drugi način bila povezana sa tim društvom za reviziju, odnosno samostalnim revizorom.
, dužna su da pre svake kontrole kvaliteta daju izjavu da ne postoji sukob interesa između njih i društva za reviziju, samostalnog revizora ili licenciranog ovlašćenog revizora koji su predmet kontrole kvaliteta rada.
, dužna su da završe dodatnu obuku prema programu koji utvrdi Komora.
Komisija može da angažuje eksperte u slučaju specifičnih zadataka ili revizija društava od javnog interesa sa visokim stepenom rizika kada je to neophodno za njihovo adekvatno ispunjenje. U takvom slučaju, eksperti ne mogu biti uključeni u donošenje odluka Komisije.
U slučaju angažovanja eksperta, Komisija treba da obezbedi da ne postoji sukob interesa između eksperta i licenciranog ovlašćenog revizora, odnosno subjekta revizije u smislu
i mora da ima najmanje sedam godina iskustva u reviziji finansijskih izveštaja, od čega minimum dve godine iskustva u reviziji društava od javnog interesa.
Društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor, kod kojeg se obavlja kontrola kvaliteta rada, dužno je da omogući ovlašćenom licu Komisije pregled revizorskih izveštaja, radne dokumentacije, kao i druge dokumentacije na osnovu koje su revizorski izveštaji sastavljeni.
Društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor, kod kojeg se obavlja kontrola kvaliteta rada, dužno je da, na zahtev ovlašćenog lica Komisije, omogući kontrolu kvaliteta rada u svom sedištu.
Ako se u postupku kontrole kvaliteta rada utvrdi da društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim pravilima revizorske struke, mogu se preduzeti sledeće mere:
1)
naložiti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti;
2)
izrekne javna opomena;
3)
uslovno oduzme dozvola za obavljanje revizije;
4)
izda privremena zabrana u trajanju od najviše tri godine, kojom se zabranjuje društvu za reviziju i samostalnom revizoru da obavlja zakonsku reviziju;
5)
izrekne privremena zabrana u trajanju od najviše tri godine kojom se zabranjuje osnivaču (članu) ili članu organa upravljanja društva za reviziju ili osnivaču (članu), odnosno članu organa upravljanja društva od javnog interesa da obavlja funkcije u društvu za reviziju, odnosno društvu od javnog interesa;
Komisija je dužna da donese smernice koje će primenjivati prilikom određivanja vrste mere koja će biti izrečena u postupku kontrole kvaliteta rada društvu za reviziju, odnosno samostalnom revizoru, kao i licenciranom ovlašćenom revizoru i da kao minimum uzme u razmatranje sledeće činjenice i okolnosti:
1)
ozbiljnost i dužinu trajanja povrede odredaba ovog zakona i drugih pravila revizorske struke;
2)
stepen odgovornosti društva za reviziju, odnosno samostalnog revizora, kao i licenciranog ovlašćenog revizora za izdati revizorski izveštaj;
3)
finansijsku snagu društva za reviziju, odnosno samostalnog revizora, kao i licenciranog ovlašćenog revizora;
4)
iznos pribavljene imovinske koristi;
5)
nivo saradnje kontrolisanog društva za reviziju, odnosno samostalnog revizora, kao i licenciranog ovlašćenog revizora u postupku kontrole kvaliteta njihovog rada;
6)
prethodne mere izrečene u skladu sa ovim zakonom.
Komisija može uzeti u obzir i druge činjenice i okolnosti koje mogu biti od uticaja na delotvornost izrečenih mera.
društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor ne ispunjava uslove za izdavanje dozvole za obavljanje revizije u skladu sa ovim zakonom;
7)
ako društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima koji su doneti na osnovu ovog zakona.
Društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor dužan je da u roku koji ne može biti kraći od 15 dana, niti duži od 90 dana otkloni utvrđene nepravilnosti i da Komisiji podnese izveštaj koji sadrži opis preduzetih mera, kao i da priloži dokaze o otklanjanju nepravilnosti.
Komisija rešenjem izriče javnu opomenu ako utvrdi da:
1)
društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor nije postupio u skladu sa rešenjem kojim je naloženo otklanjanje utvrđenih nepravilnosti;
2)
je licenciranom ovlašćenom revizoru koji u društvu za reviziju, odnosno kod samostalnog revizora obavlja poslove revizije, oduzeta licenca;
3)
je društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor u poslednje dve godine više od četiri puta prekršio dužnost pravovremenog i pravilnog podnošenja izveštaja, odnosno obaveštavanja, ili je na drugi način ometao obavljanje kontrole kvaliteta nad njegovim poslovanjem;
4)
ako društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor ne sprovede adekvatan sistem internih kontrola u skladu sa MSR, ukoliko to bitno ne utiče na rad društva za reviziju, odnosno samostalnog revizora.
Privremena zabrana obavljanja zakonske revizije izriče se ako:
1)
je društvu za reviziju, odnosno samostalnom revizoru u prethodnoj kontroli izrečena mera javne opomene, koja nije brisana iz registra u smislu ovog zakona;
2)
ako društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor ne otkloni utvrđene nepravilnosti, u dodatnom roku koji odredi Komisija;
3)
ako društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor ne sprovede adekvatan sistem internih kontrola u skladu sa MSR, ukoliko to bitno utiče na rad društva za reviziju.
može biti izrečena najduže do tri godine od dana donošenja odluke o izricanju mere.
Društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor može ponovo da obavlja poslove zakonske revizije, nakon isteka perioda na koji mu je zabrana izrečena, uz prethodno obaveštenje Komisiji da počinje sa obavljanjem zakonske revizije.
, odnosno ako samostalni revizor izgubi licencu za obavljanje revizije a u roku od 60 dana ponovo ne ispuni te uslove;
3)
ako se broj licenciranih ovlašćenih revizora smanji ispod propisanog broja, a društvo za reviziju, u roku od tri meseca od nastanka promene, ne poveća broj licenciranih ovlašćenih revizora do broja propisanog ovim zakonom i o tome ne obavesti Komoru i Komisiju;
4)
ako je društvu za reviziju u prethodnoj kontroli izrečena mera privremene zabrane obavljanja delatnosti, koja nije brisana iz registra u smislu ovog zakona;
5)
ako društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa koji uređuju reviziju finansijskih izveštaja;
6)
ako je društvu za reviziju, odnosno samostalnom revizoru odlukom nadležnog suda zabranjeno obavljanje delatnosti revizije;
7)
ako društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor nema uspostavljen sistem internih kontrola u skladu sa MSR ili ga ne primenjuje;
8)
ako društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor postupa suprotno propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma - na obrazloženi predlog organa nadležnog za sprovođenje propisa o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma.
Rešenje o oduzimanju dozvole za obavljanje revizije Komisija dostavlja društvu za reviziju, odnosno samostalnom revizoru, a kada postane izvršno Ministarstvu, Komori i Agenciji za privredne registre.
U slučaju oduzimanja dozvole za rad društvu za reviziju države članice odnosno treće zemlje, Komisija postupa u skladu sa
Komisija rešenjem o uslovnom oduzimanju dozvole za obavljanje revizije, može da odredi da dozvola neće biti oduzeta ako društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor, kojem je izrečena takva mera, u periodu koji ne može biti kraći od šest meseci i duži od dve godine, ne učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije.
Komisija ukida rešenje o uslovnom oduzimanju dozvole za obavljanje revizije i oduzima dozvolu ako društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor kojem je izrečena mera uslovnog oduzimanja dozvole u periodu određenom rešenjem iz
Osnivaču (članu) društva za reviziju ili članu organa upravljanja društva za reviziju može se, u smisl, privremeno zabraniti da obavlja funkciju u tom društvu ako društvo postupa suprotno
Osnivaču (članu) društva od javnog interesa ili članu organa upravljanja tog društva, može se, u smisl, privremeno zabraniti da obavlja svoju funkciju ako društvo postupa suprotno
Komisija rešenjem može izreći novčanu kaznu društvu za reviziju u iznosu do 10 procenata prihoda ostvarenog u prethodnoj poslovnoj godini od usluga revizije finansijskih izveštaja za radnje zbog kojih je moguće izreći mere iz .
Ako Komisija u postupku kontrole kvaliteta rada utvrdi da licencirani ovlašćeni revizor ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim pravilima revizije, može da preduzme sledeće mere:
Komisija rešenjem izriče licenciranom ovlašćenom revizoru opomenu ako licencirani ovlašćeni revizor ne postupa u skladu sa pravilima revizije ali tako da to bitno ne utiče na kvalitet revizorskog izveštaja.
Komisija rešenjem izriče licenciranom ovlašćenom revizoru javnu opomenu ako:
1)
licencirani ovlašćeni revizor ne postupa u skladu sa pravilima revizije, a nema uslova za oduzimanje licence, odnosno za uslovno oduzimanje licence;
2)
ako je u prethodnoj kontroli izrečena opomena, u smislu ovog zakona a ponovnom kontrolom se utvrdi da nedostaci koji su bili osnov za izricanje te mere nisu otklonjeni i opomena nije brisana iz registra iz
Komisija rešenjem o uslovnom oduzimanju licence može da odredi da licenca neće biti oduzeta ako lice, kojem je izrečena takva mera, u periodu koji je naveden u rešenju, ne učini novu povredu odredaba ovog zakona prilikom obavljanja revizije.
Komisija ukida rešenje o uslovnom oduzimanju licence i oduzima licencu ako lice kojem je izrečena mera uslovnog oduzimanja licence, u određenom periodu učini novu povredu ovog zakona prilikom obavljanja revizije zbog kojeg je moguće oduzimanje licence, odnosno izricanje opomene.
postupa suprotno pravilima revizije i ako zbog toga revizorski izveštaj koji je potpisao sadrži nedostatke, odnosno dovodi u zabludu korisnike revizorskog izveštaja;
3)
ne poštuje obavezu zaštite poverljivih podataka;
4)
ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona i MSR.
Komisija rešenjem može izreći novčanu kaznu licenciranom ovlašćenom revizoru do iznosa dvanaestostrukog proseka zarada koje je taj revizor ostvario u poslednja tri meseca koja prethode mesecu u kojem se izriče kazna, za radnje zbog kojih je moguće izreći mere iz .
Kada licencirani ovlašćeni revizor, odnosno društvo za reviziju koje sprovodi reviziju društva od javnog interesa sumnja da su neregularnosti, uključujući prevaru u delu revidiranih finansijskih izveštaja subjekta revizije, nastale ili mogu nastati, dužan je da informiše subjekta revizije i zatraži da sprovedu istražne radnje po tom osnovu i preduzmu neophodne mere koje bi uticale na uočene nepravilnosti i kako bi se sprečila njihova ponovna pojava u budućnosti.
Ukoliko subjekat revizije ne istraži uočene nepravilnosti, licencirani ovlašćeni revizor, odnosno društvo za reviziju je dužno da obavesti Komisiju.
, od strane licenciranog ovlašćenog revizora, odnosno društva za reviziju, neće se smatrati povredom ugovora o poverljivosti sa subjektom revizije ili bilo kakvom drugom pravnom ograničenju za obelodanjivanje informacija.
Licencirani ovlašćeni revizor, odnosno društvo za reviziju je dužno da obavesti Komisiju za reviziju u društvu od javnog interesa, Komoru i Komisiju u sledećim slučajevima kada postoji:
1)
značajna povreda zakona, regulative i administrativnih smernica koje specifično utiču na upravljanje društvom od javnog interesa;
2)
značajna opasnost ili sumnja u kontinuirano poslovanje društva od javnog interesa;
3)
uzdržavanja od izdavanja mišljenja o finansijskim izveštajima ili izdavanje negativnog mišljenja.
Komisija jednom godišnje informiše Komitet evropskih tela za nadzor o svim merama izrečenim društvima za reviziju, samostalnim revizorima i licenciranim ovlašćenim revizorima. Ove informacije uključuju se u godišnji izveštaj Komiteta evropskih tela za nadzor.
Komisija bez odlaganja obaveštava Komitet evropskih tela za nadzor o oduzetim dozvolama društvima za reviziju i licencama ovlašćenim revizorima za obavljanje revizije.