Zakonska revizija je obavezna za redovne godišnje finansijske izveštaje velikih i srednjih pravnih lica razvrstanih u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, javnih društava u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala nezavisno od njihove veličine, kao i svih pravnih lica, odnosno preduzetnika čiji ukupan prihod ostvaren u prethodnoj poslovnoj godini prelazi 4.400.000 evra u dinarskoj protivvrednosti.
Zakonska revizija konsolidovanih finansijskih izveštaja obavezna je za matična pravna lica koja sastavljaju konsolidovane finansijske izveštaje u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.
u dinarsku protivvrednost primenjuje se zvaničan srednji kurs dinara, koji utvrđuje Narodna banka Srbije, a koji važi poslednjeg dana poslovne godine za koju se sastavlja finansijski izveštaj.
Revizija finansijskih izveštaja pravnih lica i drugih subjekata koji nisu navedeni jeste dobrovoljna revizija.
Zakonska revizija obavlja se u skladu sa ovim zakonom, drugim zakonima koji uređuju obaveznu reviziju finansijskih izveštaja kod pojedinih pravnih lica, MSR i Kodeksom profesionalne etike revizora.
Zakonska revizija u smislu ovog zakona ne obuhvata detaljna uveravanja u pogledu buduće održivosti subjekta revizije ili u pogledu efikasnosti ili delotvornosti kojom organi upravljanja vode ili će voditi poslove subjekta revizije.
Društva za reviziju i licencirani ovlašćeni revizori dužni su da postupaju u skladu sa principima profesionalne etike, koji, kao minimum, obuhvataju njihovu ulogu od javnog interesa, njihov integritet i objektivnost, profesionalnu stručnost i dužnu pažnju.
Društva za reviziju i licencirani ovlašćeni revizori treba da obezbede da kada obavljaju zakonsku reviziju održavaju profesionalni skepticizam tokom obavljanja revizije, sagledavajući mogućnosti netačnog prikazivanja materijalno značajnih stavki zbog činjenica ili ponašanja koje ukazuju na nepravilnosti, uključujući prevaru ili grešku, bez obzira na prethodno iskustvo licenciranog ovlašćenog revizora ili društva za reviziju u pogledu iskrenosti i integriteta rukovodstva subjekta revizije i lica zaduženih za upravljanje tim licem.
Društva za reviziju i licencirani ovlašćeni revizori treba da održavaju profesionalni skepticizam naročito kada se ispituje procena rukovodstva u pogledu fer vrednosti, obezvređenja imovine, rezervisanja i budućeg novčanog toka koji je relevantan za ocenu sposobnosti subjekta revizije da nastavi sa redovnim poslovanjem.
Prilikom obavljanja zakonske revizije, društvo za reviziju, licencirani ovlašćeni revizori i svako fizičko lice koje je u položaju da direktno ili indirektno utiče na rezultat zakonske revizije, moraju da budu nezavisni od subjekta revizije i da ne učestvuju u odlučivanju kod subjekta revizije.
je neophodno obezbediti u periodu koji obuhvataju finansijski izveštaji koji su predmet revizije i u periodu tokom kojeg se obavlja zakonska revizija do izdavanja revizorskog izveštaja.
Društva za reviziju i licencirani ovlašćeni revizori preduzimaju sve razumne korake kako bi se obezbedilo da, prilikom obavljanja zakonske revizije, na njihovu nezavisnost ne utiče bilo kakav postojeći ili mogući sukob interesa, poslovni ili drugi direktni ili indirektni odnos. To se odnosi i na njihovu mrežu, rukovodioce, revizore, zaposlene, druga fizička lica čije se usluge stavljaju na raspolaganje ili pod kontrolu društvu za reviziju ili licenciranom ovlašćenom revizoru ili drugom licu koje je po osnovu kontrole direktno ili indirektno povezano sa licenciranim ovlašćenim revizorom ili društvom za reviziju.
Društva za reviziju i licencirani ovlašćeni revizori ne mogu obavljati zakonsku reviziju ako postoji pretnja: pregleda sopstvenog rada, ličnog interesa, zagovaranja, bliskosti ili zastrašivanja koje je uzrokovano finansijskim, ličnim, poslovnim odnosima, odnosima po osnovu zaposlenja ili drugim odnosima između društva za reviziju, licenciranog ovlašćenog revizora, njegove mreže i bilo kog fizičkog lica koje je u položaju da utiče na rezultat zakonske revizije i subjekta revizije.
Društvo za reviziju, licencirani ovlašćeni revizor, njihovi ključni partneri u reviziji, njihovi zaposleni i svako drugo fizičko lice čije se usluge stavljaju na raspolaganje ili su pod kontrolom tog društva za reviziju i licenciranog ovlašćenog revizora, a koje je direktno uključeno u aktivnosti zakonske revizije, i lica koja su blisko povezana s njima ne mogu da imaju udeo, niti da imaju materijalnog interesa ili direktne koristi u bilo kom subjektu revizije u okviru njihovih aktivnosti u zakonskoj reviziji, niti da učestvuju u eventualnim transakcijama u bilo kakvom finansijskom instrumentu koji je taj subjekt izdao, garantovao ili na drugi način podržao, osim udela koji su u indirektnom vlasništvu kroz institucije kolektivnog diversifikovanog investiranja, uključujući i fondove kojima se upravlja, kao što su penzijski fondovi i životno osiguranje.
Društva za reviziju i licencirani ovlašćeni revizori su u obavezi da u revizorskim radnim papirima dokumentuju sve značajne pretnje po nezavisnost, kao i primenjene mere zaštite kako bi se ove pretnje ublažile.
Ako za vreme perioda obuhvaćenog finansijskim izveštajima subjekt revizije bude stečen ili se spoji ili stekne drugi subjekt, društvo za reviziju treba da utvrdi identitet i proveri eventualne postojeće interese ili odnose iz nedavne prošlosti, uključujući eventualne nerevizorske usluge pružene tom licu koji bi, uzevši u obzir raspoložive zaštitne mehanizme, mogli da dovedu u pitanje nezavisnost društva za reviziju i licenciranog ovlašćenog revizora i njegovu sposobnost da nastavi sa zakonskom revizijom posle datuma stupanja na snagu spajanja ili sticanja kod subjekta revizije.
Društva za reviziju i licencirani ovlašćeni revizori dužni su da najkasnije u roku od tri meseca od dana nastupanja okolnosti iz
preduzmu sve neophodne aktivnosti da bi se raskinuli eventualni interesi ili odnosi koji bi doveli u pitanje njihovu nezavisnost i, po potrebi, da utvrde zaštitne mehanizme radi smanjivanja svake pretnje njihovoj nezavisnosti koja proističe iz ranijih i postojećih interesa ili odnosa.
Društva za reviziju i licencirani ovlašćeni revizori, pre prihvatanja ili nastavljanja angažmana na zakonskoj reviziji, treba da procene i dokumentuju sledeće:
Reviziju obavljaju licencirani ovlašćeni revizori, zaposleni u društvu za reviziju, odnosno samostalni revizor pod uslovom da su članovi Komore.
Društvo za reviziju, odnosno samostalni revizor mogu pojedine poslove u postupku revizije da povere i drugim licima koja su zaposlena u društvu za reviziju, odnosno kod preduzetnika - samostalnog revizora, a koja nemaju licencu za rad na poslovima revizije, pod uslovom da je njihov rad planiran i nadziran od strane licenciranog ovlašćenog revizora.
Reviziju redovnih godišnjih finansijskih izveštaja društava od javnog interesa i konsolidovanih godišnjih finansijskih izveštaja velikih grupa pravnih lica u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo, može da obavlja društvo za reviziju koje ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom zaposlena najmanje četiri licencirana ovlašćena revizora, osim ako posebnim zakonom nije drukčije uređeno.
Subjekat revizije kod kojeg se vrši revizija, dužan je da zaključi ugovor o obavljanju zakonske revizije s društvom za reviziju najkasnije do 30. septembra poslovne godine na koju se revizija odnosi, na osnovu odluke skupštine ili drugog nadležnog organa utvrđenog opštim aktom tog subjekta o izboru društva za reviziju.
skupština, odnosno organ utvrđen opštim aktom subjekta revizije kod kojeg se vrši revizija, a koje finansijske izveštaje sastavlja sa stanjem na poslednji dan poslovne godine koja je različita od kalendarske, bira društvo za reviziju i zaključuje ugovor o obavljanju zakonske revizije sa društvom za reviziju najkasnije tri meseca pre isteka tako određene poslovne godine na koju se revizija odnosi.
Zabranjuje se svaka ugovorna odredba kojom se ograničava izbor skupštine akcionara ili članova subjekta revizije iz
na određene kategorije ili liste licenciranih ovlašćenih revizora ili društava za reviziju u pogledu imenovanja određenog licenciranog revizora ili društva za reviziju radi obavljanja zakonske revizije tog subjekta.
Međusobna prava i obaveze društva za reviziju i subjekta revizije kod kojeg se vrši revizija uređuju se ugovorom o reviziji.
Ugovor o reviziji mora biti zaključen u pisanom obliku.
Ugovor o reviziji mora biti posebno zaključen za svako angažovanje društva za reviziju.
Ugovor o reviziji, pored elemenata propisanih zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi, mora da sadrži:
1)
strukturu revizorskog tima;
2)
podatke o planiranom broju sati za obavljanje revizije, po članovima revizorskog tima;
3)
odredbu da revizorsko društvo po završetku revizije sastavlja obračun potrošenih sati po članovima revizorskog tima i ispostavlja konačni račun;
4)
ukupnu cenu za uslugu revizije.
Društva za reviziju ne mogu ugovorene poslove da ustupaju drugim društvima za reviziju, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Ugovor o reviziji u toku obavljanja revizije ne može se raskinuti, sem ukoliko za to ne postoje opravdani razlozi.
Razlike u mišljenjima, koje se odnose na oblast računovodstva i revizije, subjekta revizije i društva za reviziju ne mogu se smatrati opravdanim razlogom za raskid ugovora u smislu
i obustavljanju revizije, uz detaljno obrazloženje razloga koji su doveli do raskida.
Društvo za reviziju dužno je da pre zaključenja ugovora o obavljanju zakonske revizije, odnosno prilikom nastavka obavljanja zakonske revizije postupa u skladu sa zahtevima iz
U slučaju zakonske revizije društava od javnog interesa, raskid ugovora o reviziji, kad za to postoje opravdani razlozi, pred nadležnim sudom mogu pokrenuti:
1)
najmanje 5% akcionara ili vlasnika udela u tom društvu;
2)
organi nadležni za nadzor nad poslovanjem tog društva;
Nadzorno telo koje je ovlašćeno za nadzor poslovanja društava od javnog interesa, čije je poslovanje propisano posebnim zakonom, može društvu od javnog interesa u smisl
ovog zakona, propisati mogućnost ugovaranja zakonske revizije sa više međusobno nezavisnih društava za reviziju, i odrediti koje uslove treba da ispune društva za reviziju, kao i uslove za uređenje odnosa između društava za reviziju koja su izabrana za obavljanje zajedničke revizije.
Za potrebe obavljanja revizije iz specifičnih oblasti društvo za reviziju može angažovati stručna lica koja nisu licencirani ovlašćeni revizori.
Kada je u obavljanju revizije za pojedine specifične oblasti potrebno stručno mišljenje i ocena stručnih lica, međusobna prava i obaveze uređuju se ugovorom.
Angažovanje stručnih lica ne umanjuje odgovornost društva za reviziju prema subjektu revizije.
Subjekat revizije je dužan da društvu za reviziju stavi na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju, isprave i izveštaje, omogući pristup svim programima i elektronskim zapisima, uključujući štampani materijal i kopije na elektronskim medijima, kao i da pruži informacije o programima i sve informacije potrebne za obavljanje revizije.
dužan je da u radno vreme obezbedi društvu za reviziju pristup i korišćenje poslovnih prostorija za obavljanje revizije, kao i da stavi na raspolaganje odgovarajuću opremu i zaposlene.
Licencirani ovlašćeni revizor je odgovoran da kompletira celokupnu radnu dokumentaciju, na osnovu koje se izdaje revizorski izveštaj.
Radnu dokumentaciju koju prikuplja i priprema licencirani ovlašćeni revizor, društvo za reviziju čuva najmanje šest godina, počevši od poslovne godine na koju se revizija odnosi.
Radna dokumentacija, odnosno kopije dokumenata prikupljenih u toku revizije vlasništvo su društva za reviziju, poverljivog su karaktera i mogu se koristiti samo za potrebe revizije, u skladu sa ovim zakonom, osim ako posebnim propisima nije drukčije uređeno.
, radna dokumentacija, odnosno dokumenti koriste se za potrebe provere kvaliteta rada društava za reviziju, samostalnih revizora i licenciranih ovlašćenih revizora, kao i za potrebe nadzora, u skladu sa ovim zakonom.
Radna dokumentacija na osnovu koje se izrađuje revizorski izveštaj sastavlja se na srpskom jeziku.
Ukoliko revizorski softver nije na srpskom jeziku, dokumentovanje revizorske aktivnosti mora biti na srpskom jeziku.
Ako je licencirani ovlašćeni revizor, odnosno društvo za reviziju koje obavlja reviziju zamenjeno drugim licenciranim ovlašćenim revizorom, odnosno društvom za reviziju, prethodni licencirani ovlašćeni revizor, odnosno društvo za reviziju dužno je da novom licenciranom ovlašćenom revizoru, odnosno društvu za reviziju omogući pristup relevantnoj dokumentaciji koja se odnosi na subjekta revizije kod kojeg se obavlja revizija uključujući i relevantnu dokumentaciju koja se odnosi na poslednju obavljenu reviziju.
Ako društvo za reviziju prestane sa radom, radnu dokumentaciju su dužni da čuvaju akcionari, odnosno članovi društva za reviziju, a ako samostalni revizor prestane sa radom dužan je da radnu dokumentaciju dostavi na čuvanje Komisiji.
Društva za reviziju i licencirani ovlašćeni revizori, dužni su da sve informacije, dokumenta, podatke, činjenice i dokumenta, kojima imaju pristup u toku vršenja zakonske revizije, čuvaju kao poverljive.
Poslovne tajne i informacije dužna su da čuvaju i druga lica koja rade ili su radila u društvu za reviziju i kojima su na bilo koji način dostupni poverljivi podaci iz
kada je društvo za reviziju zamenjeno drugim društvom za reviziju, prethodno društvo za reviziju dužno je da obezbedi novom društvu za reviziju pristup svim informacijama neophodnim za reviziju subjekta revizije;
2)
kada društvo za reviziju sprovodi reviziju zavisnog pravnog lica čije je matično društvo osnovano u trećoj zemlji, društvo za reviziju, može da preda relevantnu dokumentaciju u vezi revizije grupnom revizoru iz treće zemlje, na njegov zahtev, ukoliko je takva dokumentacija neophodna za sprovođenje revizije konsolidovanih finansijskih izveštaja matičnog društva. Dostavljanje dokumentacije mora biti u skladu sa
omoguće pristup podacima neophodnim za sprovođenje kontrole kvaliteta i pravnih lica povezanih sa društvom za reviziju.
Društvo za reviziju dužno je da omogući uvid u podatke u slučaju primene propisa koji regulišu sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, u pretkrivičnim ili krivičnim postupcima, kao i kada njihovo dostavljanje pisanim putem zatraži sud u krivičnom ili pretkrivičnom postupku, kao i u drugim slučajevima propisanim zakonom.
Društvo za reviziju je dužno da sastavi revizorski izveštaj o izvršenoj zakonskoj reviziji u skladu sa MSR i odredbama ovog zakona.
Revizorski izveštaj, kao minimum, mora da sadrži sledeće:
1)
identifikacione podatke o subjektu revizije čiji su redovni godišnji finansijski izveštaji ili konsolidovani godišnji finansijski izveštaji predmet zakonske revizije;
2)
naziv redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja ili konsolidovanog godišnjeg finansijskog izveštaja sa navođenjem datuma ili perioda koji je obuhvaćen finansijskim izveštajem ili konsolidovanim finansijskim izveštajem;
3)
opis relevantnog zakonskog okvira koji je primenjen prilikom sastavljanja redovnih godišnjih finansijskih izveštaja ili konsolidovanih godišnjih finansijskih izveštaja;
4)
opis obima zakonske revizije i MSR u skladu sa kojim je izvršena zakonska revizija;
5)
mišljenje licenciranog ovlašćenog revizora može biti pozitivno, mišljenje sa rezervom ili negativno i u njemu mora biti jasno navedeno da li redovni godišnji finansijski izveštaji ili konsolidovani godišnji finansijski izveštaji pružaju istinit i objektivan pregled finansijskog položaja pravnog lica u skladu sa relevantnim zakonskim okvirom, kao i da li su godišnji finansijski izveštaji u skladu sa posebnim propisima koji uređuju poslovanje pravnog lica, ako je to predviđeno tim propisima;
6)
posebna upozorenja i probleme na koje licencirani ovlašćeni revizor želi da ukaže, ali bez izražavanja mišljenja sa rezervom;
7)
mišljenje i izjavu rukovodstva o usklađenosti godišnjeg izveštaja o poslovanju sa redovnim godišnjim finansijskim izveštajima za istu poslovnu godinu, da li su redovni godišnji finansijski izveštaji sastavljeni u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i da li je licencirani revizor na osnovu znanja i dokaza koje je stekao tokom obavljanja zakonske revizije u subjektu revizije, utvrdio materijalno značenje pogrešne činjenice koje su sadržane u prezentaciji finansijskih izveštaja, uz opis prirode tih činjenica;
8)
izjavu o potencijalnim materijalno značajnim sumnjama u vezi sa događajima ili okolnostima koje mogu dovesti u pitanje sposobnost subjekta revizije za nastavak poslovanja;
ovog člana, licencirani ovlašćeni revizor se može uzdržati od izražavanja mišljenja na redovne godišnje finansijske izveštaje ili konsolidovane godišnje finansijske izveštaje, ako nema adekvatne i dovoljno prikupljene revizorske dokaze i omogućen pristup informacijama zahtevane od klijenta revizije.
U slučaju da je zakonsku reviziju društva od javnog interesa vršilo više društava za reviziju u skladu sa
, ona su dužna da se usaglase oko rezultata zakonske revizije i da, nakon toga, izdaju usaglašeni revizorski izveštaj sa mišljenjem. U slučaju da dođe do neslaganja, svako društvo za reviziju izdaje svoje mišljenje, a u posebnom dodatku revizorskog izveštaja navode razlog neslaganja. Navedeni razlozi neslaganja se dodatno obrazlažu Komisiji za reviziju tog društva.
Revizorski izveštaj mora potpisati ključni revizorski partner koji vrši zakonsku reviziju. U slučaju da je zakonsku reviziju, u subjektu revizije, u skladu sa
, vršilo više društava za reviziju u isto vreme, usaglašeni revizorski izveštaj moraju potpisati svi licencirani ovlašćeni revizori koji su, ispred svog društva za reviziju, vršili zakonsku reviziju.
, potpis licenciranog ovlašćenog revizora ne mora biti dostupan javnosti, ako bi obelodanjivanje tog podatka moglo prouzrokovati neposrednu i direktnu pretnju ličnoj sigurnosti tog licenciranog ovlašćenog revizora.
, društvo za reviziju je u obavezi da, pre izdavanja revizorskog izveštaja, obavesti Komisiju o imenu licenciranog ovlašćenog revizora i konkretnim razlozima koji postoje da ti podaci ne budu javno objavljeni i u isto vreme dostavi predmetni revizorski izveštaj sa potpisom licenciranog ovlašćenog revizora.
Revizorski izveštaj o izvršenoj zakonskoj reviziji mora biti u skladu sa odredbama ovog člana. Prilikom izveštavanja o usklađenosti godišnjeg izveštaja o poslovanju sa redovnim godišnjim finansijskim izveštajima za istu poslovnu godinu u smislu
ovoga člana, društvo za reviziju uzima u obzir konsolidovane godišnje finansijske izveštaje i konsolidovane godišnje izveštaje o poslovanju subjekta revizije. Ako su redovni godišnji finansijski izveštaji matičnog društva priloženi uz konsolidovane godišnje finansijske izveštaje, revizorski izveštaji se mogu objediniti.
ovog člana, odnosi se na finansijske izveštaje u celini.
Ključna revizorska pitanja u smislu MSR primenjuju se na zakonsku reviziju javnih društava u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala.
Revizorski izveštaj se sastavlja i objavljuje, na srpskom jeziku.
Uz revizorski izveštaj prilažu se redovni godišnji finansijski izveštaji ili konsolidovani godišnji finansijski izveštaji koji su bili predmet zakonske revizije.
Društva za reviziju koja obavljaju reviziju društva od javnog interesa dužna su da predaju dodatni izveštaj Komisiji za reviziju subjekta revizije, u roku za dostavljanje revizorskog izveštaja u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo. U slučaju da subjekat revizije nema Komisiju za reviziju, dodatni izveštaj se predaje organu sa ekvivalentnom funkcijom u istom društvu.
Dodatni izveštaj Komisiji za reviziju treba da bude u pisanoj formi, da objasni rezultat zakonske revizije i da sadrži minimum sledeće:
u slučaju kada društvo za reviziju angažuje licenciranog ovlašćenog revizora ili društvo za reviziju, koji nisu deo mreže ili eksternog stručnog lica za obavljanje određenih aktivnosti tokom revizije, takva činjenica mora biti obelodanjena u dodatnom izveštaju, kao i potvrda o njihovoj nezavisnosti;
4)
prirodu, učestalost i obim komunikacije sa Komisijom za reviziju, ili organom koji obavlja ekvivalentnu funkciju u subjektu revizije, upravnim ili nadzornim odborom subjekta revizije, uključujući datume sastanaka sa navedenim organima;
5)
opis obima i perioda u kome je izvršena revizija;
6)
kada je više društava za reviziju angažovano, opis podele zadataka između tih društava za reviziju;
7)
opis korišćene metodologije, uključujući opise pozicija bilansa stanja koje su bile potvrđene kroz izabrani uzorak, uključujući objašnjenja identifikovanih značajnih razlika u primenjenoj metodologiji, u odnosu na metodologiju prethodne godine. Ovo se odnosi i na slučajeve ako je revizija prethodne godine izvršena od strane drugog društva za reviziju;
iznosa materijalnosti za pojedinačne klase transakcija, računa ili obelodanjivanja,
(3)
kvalitativnih faktora razmatranih prilikom definisanja nivoa materijalnosti;
9)
objašnjenje procena vezanih za događaje ili uslove identifikovane tokom revizije, a koji mogu izazvati značajnu sumnju u mogućnost nastavka poslovanja subjekta revizije. Ovo objašnjenje treba da sadrži pregled svih garancija, pisma o uveravanju, državnih intervencija i drugih mera podrške koje su bile uzete u razmatranje kada se radila procena o mogućnosti nastavka poslovanja;
10)
značajne nedostatke subjekta revizije, ili u slučaju konsolidovanih godišnjih finansijskih izveštaja, značajne nedostatke sistema internih kontrola i/ili računovodstvenog sistema matičnog društva. Za svaki značajni nedostatak treba da bude konstantovano da li je nedostatak otklonjen od strane rukovodstva subjekta revizije;
11)
značajne stavke u vezi sa neusaglašenošću sa zakonskom i internom regulativom subjekta revizije, identifikovane tokom obavljanja revizije, koje mogu biti značajne informacije za Komisiju za reviziju da ispuni svoje zadatke;
12)
procenu korišćenih metoda za procenjivanje različitih pozicija u okviru pojedinačnih ili konsolidovanih godišnjih finansijskih izveštaja;
13)
u slučaju zakonske revizije konsolidovanih godišnjih finansijskih izveštaja, obelodanjivanje obima konsolidacije i odabranih kriterijuma koji su korišćeni za definisanje navedenog obima konsolidacije, kao i da li su navedeni kriterijumi u skladu sa okvirom za finansijsko izveštavanje;
14)
napomenu da li su sva objašnjenja i dokumentacija dostavljeni od subjekta revizije;
15)
da li su postojali značajni problemi u toku obavljanja revizije i činjenice koje bi bile dodatno korisne Komisiji za reviziju.
Mišljenje o usklađenosti izveštaja o poslovanju sa finansijskim izveštajima za istu poslovnu godinu u smislu ovog člana, izdaje se na osnovu konsolidovanog godišnjeg izveštaja o poslovanju i konsolidovanih godišnjih finansijskih izveštaja.
Licencirani ovlašćeni revizor kao revizor grupe je dužan da dokumentuje rezultate svog rada obavljenog tokom revizije konsolidovanih godišnjih finansijskih izveštaja, kao i da priprema radnu dokumentaciju u skladu sa
Za potrebe revizije konsolidovanih godišnjih finansijskih izveštaja revizor grupe može da koristi rezultate rada vezane za reviziju godišnjih finansijskih izveštaja ili konsolidovanih izveštajnih paketa zavisnih pravnih lica grupe, od:
1)
drugih angažovanih društava za reviziju;
2)
društava za reviziju koja su povezana u mreži sa revizorom grupe;
3)
društava za reviziju države članice;
4)
licenciranog ovlašćenog revizora iz države članice;
5)
društva za reviziju iz treće zemlje;
6)
licenciranog ovlašćenog revizora iz treće zemlje.
Revizorski izveštaji redovnih godišnjih finansijskih izveštaja matičnog pravnog lica mogu se spojiti sa revizorskim izveštajem konsolidovanih godišnjih finansijskih izveštaja grupe. Uz revizorski izveštaj prilažu se redovni godišnji finansijski izveštaji matičnog pravnog lica i konsolidovani godišnji finansijski izveštaji koji su bili predmet revizije.
, ugovorom, odnosno izjavom ili potvrdom definiše obavezu dostavljanja radne dokumentacije vezane za reviziju zavisnih pravnih lica grupe, a radi pregleda i uveravanja o kvalitetu radne dokumentacije i oslanjanja na njihov rad osim ako napred navedenu reviziju obavljaju revizori iz mreže kojoj pripada i revizor grupe.
Revizor grupe sprovodi sledeće aktivnosti vezane za rad zavisnih pravnih lica iz
, u vezi sa revizijom konsolidovanih godišnjih finansijskih izveštaja grupe:
1)
procenjuje njihov rad;
2)
dokumentuje prirodu, vreme i obim njihovog sprovedenog posla;
3)
dokumentuje pregled prikupljene radne dokumentacije od strane ovih lica za potrebe revizije konsolidovanih godišnjih finansijskih izveštaja.
U slučaju da revizor grupe ne može da izvrši pregled iz , za potrebe kvalitetne revizije konsolidovanih finansijskih izveštaja, dužan je da sprovede dodatne aktivnosti vezane za reviziju finansijskih izveštaja ili izveštajnih paketa zavisnih pravnih lica, direktno ili angažovanjem lica iz
. Revizor grupe je dužan da obavesti Komisiju o sprovođenju dodatnih procedura.
Ako reviziju finansijskih izveštaja zavisnog pravnog lica u okviru ekonomske celine koju čine matična i zavisna pravna lica, obavlja licencirani revizor ili društvo za reviziju države članice, odnosno treće zemlje, ključni revizorski partner kao revizor grupe je odgovoran za dostavljanje dokumentacije o radu licenciranog revizora ili društva za reviziju treće zemlje za potrebe kontrole kvaliteta i nadzora u skladu sa ovim zakonom.
, revizor grupe treba da zatraži kopije takve dokumentacije ili da se dogovori sa licenciranim revizorima ili društvima za reviziju treće zemlje o pristupu toj dokumentaciji, odnosno da preduzme neke druge odgovarajuće mere.
Ako postoje pravna ili druga ograničenja koja proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva države članice, odnosno treće zemlje za dostavu radne dokumentacije o obavljenoj reviziji revizora te zemlje, ključni revizorski partner kao revizor grupe dužan je da u svojoj radnoj dokumentaciji o obavljenoj reviziji konsolidovanih godišnjih finansijskih izveštaja navede dokaze o svim preduzetim neophodnim merama radi njene dostave, kao i dokaze o postojanju navedenih pravnih i drugih ograničenja.
Društvo za reviziju ili samostalni licencirani revizor treba da utvrde naknade za reviziju u skladu sa zahtevanim poslom, vremenom, potrebnim resursima za obavljanje revizije i ostalim predvidljivim troškovima obavljanja revizije.
ne može zavisiti i ne može da bude povezan sa pružanjem dodatnih usluga subjektu revizije;
2)
ne može biti uslovljen ostvarenjem bilo kojeg potencijalnog događaja vezanog za reviziju, koji može da zahteva naknadu koja bi bila vezana za ishod ili rezultat transakcije ili rezultat obavljenog rada.
Društvo za reviziju može, pored revizije, u okviru svoje registrovane delatnosti da obavlja i usluge iz oblasti finansija i računovodstva, usluge finansijskih analiza i kontrola, usluge poreskog i drugih vrsta poslovnog savetovanja, usluge procene vrednosti kapitala, imovine i obaveza, usluge sudskog veštačenja, usluge izrade i ekonomske ocene investicionih projekata i druge srodne usluge, osim ako posebnim propisom nije drukčije uređeno.
Licencirani ovlašćeni revizor ne može da obavlja reviziju kod pravnog lica:
1)
u kojem je vlasnik udela ili akcija ili ima značajan finansijski uticaj kod subjekta revizije ili ima značajan interes u povezanom pravnom licu subjekta revizije;
2)
u kojem je direktor, odnosno član organa upravljanja ili nadzora, prokurist i punomoćnik subjekta revizije ili pravnog lica koje poseduje značajan interes u povezanom pravnom licu subjekta revizije;
3)
u kojem je direktor, odnosno član organa upravljanja ili nadzora ili prokurist njegov krvni srodnik u pravoj liniji, krvni srodnik u pobočnoj liniji zaključno sa trećim stepenom srodstva i supružnik;
4)
u kojem je pružalo usluge iz ;
5)
ukoliko nastupe druge okolnosti koje mogu da utiču na nezavisnost licenciranog ovlašćenog revizora.
odnose se na godinu za koju se obavlja revizija, kao i na godinu u kojoj se obavlja revizija.
Licencirani ovlašćeni revizor ne može da traži niti da prima novčane i nenovčane poklone ili usluge od subjekta revizije kod koga obavlja reviziju ili drugog pravnog, odnosno fizičkog lica koje je u vezi sa tim subjektom revizije, osim ako bi objektivna, razumna i obaveštena treća strana njihovu vrednost ocenila neznatnom i zanemarljivom.
Zabrane iz odnose se i na članove revizorskog tima i druga lica koja nisu licencirani ovlašćeni revizori, a učestvuju u reviziji.
Društvo za reviziju ne može da obavlja reviziju kod subjekta revizije:
1)
u kojem ima udele ili akcije, ili udele i akcije u povezanom pravnom licu sa subjektom revizije;
2)
koje je vlasnik udela ili akcija društva za reviziju;
3)
ako je društvo za reviziju, odnosno bilo koja organizaciona jedinica u mreži kojoj pripada, odnosno povezano lice sa društvom za reviziju pružalo pravnom licu u godini za koju se obavlja revizija, kao i u godini u kojoj se obavlja revizija sledeće usluge:
(1)
pripremu i vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja,
(2)
procenu vrednosti kapitala, imovine i/ili obaveza koja će biti reflektovana u finansijskim izveštajima, odnosno u kojima postoji očigledan sukob interesa,
(3)
zastupanje u sudskim postupcima u vezi sa poreskim predmetima,
(4)
obračun poreza i podnošenje poreskih prijava za fizička lica rukovodioce u sektoru finansija u privrednom društvu,
(5)
savete u vezi sa računovodstvenim knjiženjem poreskih obaveza,
(6)
dizajniranje sistema interne revizije i interne kontrole kao i njihovo sprovođenje,
(7)
dizajniranje i primenu informacionih sistema u računovodstvenoj oblasti,
(8)
aktuarske usluge,
(9)
druge usluge koje bi, u konkretnim okolnostima, mogle da ugroze nezavisnost licenciranog ovlašćenog revizora ili društva za reviziju i/ili da utiču na vrednovanje pozicija u finansijskim izveštajima;
4)
ako je povezano sa pravnim licem na drugi način, tako da takva povezanost može da utiče na nezavisnost i nepristrasnost obavljanja revizije.
se odnosi i na društva za reviziju koja obavljaju reviziju konsolidovanih godišnjih finansijskih izveštaja kod subjekta revizije.
Društvo za reviziju ne može da traži niti da prima novčane i nenovčane darove ili usluge od subjekta revizije kod koga obavlja reviziju ili drugog pravnog, odnosno fizičkog lica koje je u vezi sa tim subjektom revizije, osim ako bi objektivna, razumna i obaveštena treća strana njihovu vrednost ocenila neznatnom i zanemarljivom.
U slučaju statusne promene subjekta revizije čiji su finansijski izveštaji predmet revizije, društvo za reviziju je dužno da proveri da li postoje moguće pretnje po njegovu nezavisnost, odnosno nezavisnost licenciranog ovlašćenog revizora u smisl
Članovi revizorskog tima i druga lica koja nisu licencirani ovlašćeni revizori, a učestvuju u reviziji dužni su da bez odlaganja obaveste društvo za reviziju kod kojeg su zaposleni o nastupanju okolnosti iz
Vlasnici, odnosno akcionari društva za reviziju, kao i direktor, odnosno članovi organa upravljanja i nadzora tog društva ili povezanog lica ne smeju da utiču na obavljanje revizije i izražavanje revizorskog mišljenja i time ugroze nezavisnost i objektivnost licenciranog ovlašćenog revizora koji obavlja reviziju.
Društvo za reviziju u kojem se broj licenciranih ovlašćenih revizora smanji ispod broja propisanog ovim zakonom, dužno je da o toj promeni obavesti Komoru i Komisiju u roku od osam dana od dana nastale promene.
Društvo za reviziju u kojem se u toku obavljanja revizije broj licenciranih ovlašćenih revizora smanji ispod broja propisanog , odnosno
dužno je da u roku od tri meseca obezbedi zakonom propisan broj licenciranih ovlašćenih revizora ili da prekine poslove revizije i o tome obavesti pravno lice kod kojeg se obavlja revizija, Komoru i Komisiju u roku od osam dana od dana nastanka promene, a pravno lice započetu reviziju poverava drugom društvu za reviziju.
U slučajevima iz , društvo za reviziju ne može da zaključuje nove ugovore o obavljanju revizije dok ponovo ne ispuni uslove iz , odnosno
Društvo za reviziju može da obavlja najviše 10 godina uzastopno reviziju kod istog društva od javnog interesa od početka obavljanja revizije, osim ako posebnim zakonom nije drukčije uređeno.
društvo za reviziju ne može da obavlja reviziju kod istog društva od javnog interesa naredne četiri godine.
Društva za reviziju dužna su da najkasnije svake sedme godine od početka obavljanja revizije finansijskih izveštaja kod istog obveznika revizije izvrše zamenu licenciranog ovlašćenog revizora, potpisnika revizorskog izveštaja, odnosno ključnog revizorskog partnera.
Licencirani ovlašćeni revizor, odnosno ključni revizorski partner može ponovo da obavlja reviziju kod istog obveznika revizije tri godine od datuma potpisivanja poslednjeg revizorskog izveštaja za tog obveznika.
Ključni revizorski partner ili licencirani ovlašćeni revizor koji obavlja zakonsku reviziju u ime društva za reviziju kod subjekta revizije, pre isteka roka od najmanje jedne godine ili, u slučaju zakonske revizije društva od javnog interesa, roka od najmanje dve godine od kada je prestao da obavlja poslove licenciranog ovlašćenog revizora ili ključnog partnera u reviziji u vezi sa angažmanom na reviziji:
1)
ne može da zauzme ključni položaj na izvršnim rukovodećim pozicijama kod subjekta revizije;
2)
ne može da postane član Komisije za reviziju odnosno, ako takav odbor ne postoji, član tela koje obavlja funkcije koje su ekvivalentne funkcijama Komisije za reviziju;
3)
ne može da postane član nadzornog organa subjekta revizije.
Društvo za reviziju dužno je da izveštava pravno lice kod kojeg obavlja reviziju, odnosno Komisiju za reviziju koju je pravno lice dužno da obrazuje u skladu sa
, o ključnim pitanjima koja proizlaze iz obavljanja revizije, a posebno, i o značajnim nedostacima interne kontrole u vezi sa procesom finansijskog izveštavanja.
Društvo za reviziju dužno je da pre zaključenja ugovora o obavljanju zakonske revizije, odnosno prilikom nastavka obavljanja zakonske revizije proceni i dokumentuje sledeće:
, prema pravnom licu čiju reviziju redovnih godišnjih finansijskih izveštaja obavlja i zaštitni mehanizmi protiv tih pretnji;
2)
da li ima kompetentne zaposlene, vreme i resurse potrebne za obavljanje zakonske revizije;
3)
da ključni revizorski partner ima licencu za obavljanje revizije izdatu u skladu sa ovim zakonom.
Društvo za reviziju, koje obavlja reviziju kod društava od javnog interesa dužno je da jednom godišnje, u pisanom obliku, potvrdi svoju nezavisnost prema društvu čiju reviziju finansijskih izveštaja obavlja i obavesti Komisiju za reviziju iz