Izbornu listu može podneti politička stranka upisana u Registar političkih stranaka (u daljem tekstu: politička stranka), koalicija političkih stranaka i grupa građana.
Izbornu listu ne može podneti koalicija koju čini politička stranka i grupa građana.
Koaliciju političkih stranaka (u daljem tekstu: koalicija) obrazuju najmanje dve političke stranke sporazumom (u daljem tekstu: koalicioni sporazum) koji se zaključuje u formi javno overene (legalizovane) isprave.
Koalicioni sporazum obavezno sadrži:
1)
naziv koalicije;
2)
navod da se koalicija obrazuje radi podnošenja izborne liste za učešće na izborima za narodne poslanike;
3)
naziv izborne liste;
4)
podatke o najviše dva lica koja se ovlašćuju za podnošenje izborne liste (ime i prezime, JMBG, mesto i adresa prebivališta, broj telefona i adresa za prijem elektronske pošte);
5)
naznačenje političke stranke i podatke o licu koje je odgovorno za finansijsko poslovanje, podnošenje izveštaja, poštovanje obaveza, zabrana i ograničenja propisanih zakonom kojim se uređuje finansiranje političkih aktivnosti, za vođenje knjiga i kontakt sa Agencijom za sprečavanje korupcije (ime i prezime, JMBG, mesto i adresa prebivališta, broj telefona i adresa za prijem elektronske pošte);
6)
datum zaključenja koalicionog sporazuma.
Koalicioni sporazum mora da bude zaključen i overen nakon stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, a pre početka prikupljanja potpisa birača za podršku izbornoj listi.
Grupu građana obrazuje najmanje deset birača sporazumom koji se zaključuje u formi javno overene (legalizovane) isprave.
Sporazum o obrazovanju grupe građana obavezno sadrži:
1)
naziv grupe građana;
2)
navod da se grupa građana obrazuje radi podnošenja izborne liste za učešće na izborima za narodne poslanike;
3)
ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta birača koji obrazuju grupu građana;
4)
naziv izborne liste;
5)
podatke o najviše dva lica koja se ovlašćuju za podnošenje izborne liste (ime i prezime, JMBG, mesto i adresa prebivališta, broj telefona i adresa za prijem elektronske pošte);
6)
podatke o licu koje je odgovorno za finansijsko poslovanje, podnošenje izveštaja, poštovanje obaveza, zabrana i ograničenja propisanih zakonom kojim se uređuje finansiranje političkih aktivnosti, za vođenje knjiga i kontakt sa Agencijom za sprečavanje korupcije (ime i prezime, JMBG, mesto i adresa prebivališta, broj telefona i adresa za prijem elektronske pošte);
7)
datum zaključenja sporazuma o obrazovanju grupe građana.
Sporazum o obrazovanju grupe građana mora da bude zaključen i overen nakon stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, a pre početka prikupljanja potpisa birača za podršku izbornoj listi.
Podnosilac izborne liste može ovlastiti najviše dva lica za podnošenje izborne liste.
Ako nije drugačije određeno aktom kojim su za podnošenje izborne liste ovlašćena dva lica, svako od njih može samostalno preduzimati radnje na koje je ovlašćen.
Lice koje je ovlašćeno za podnošenje izborne liste može u ime podnosioca izborne liste da vrši i druge radnje u izbornom postupku ukoliko podnosilac izborne liste nije drugačije odredio aktom kojim mu daje to ovlašćenje.
Opozivanje i sužavanje ovlašćenja za podnošenje izborne liste i za preduzimanje drugih radnji u izbornom postupku počinje da proizvodi pravno dejstvo kada Republička izborna komisija primi pismeno obaveštenje o tome.
Lice ovlašćeno za podnošenje izborne liste može svoje ovlašćenje preneti na drugo lice ukoliko podnosilac izborne liste nije drugačije odredio aktom kojim se daje ovlašćenje.
Politička stranka u izbornoj listi kao naziv podnosioca liste navodi svoj puni i/ili skraćeni naziv pod kojim je upisana u Registar političkih stranaka.
Koalicija u izbornoj listi kao naziv podnosioca izborne liste navodi naziv utvrđen koalicionim sporazumom koji mora da počinje rečju: Koalicija.
Grupa građana u izbornoj listi kao naziv podnosioca izborne liste navodi naziv utvrđen sporazumom o obrazovanju grupe građana koji mora da počinje rečima: Grupa građana.
Naziv grupe građana ne može da sadrži reč "stranka" ili "partija" ni u jednom padežu.
Naziv koalicije ili grupe građana može da sadrži ime i prezime fizičkog lica ili naziv pravnog lica ako se ono s tim saglasi u pismenoj formi, pri čemu se uzima da se fizičko lice time što je potpisalo izbornu listu, koalicioni sporazum, sporazum o obrazovanju grupe građana ili ovlašćenje za zaključenje tih sporazuma saglasilo i s time da se njegovo ime upotrebi u nazivu podnosioca izborne liste.
Politička stranka u izbornoj listi navodi naziv svoje liste, dok koalicija i grupa građana u izbornoj listi navode naziv liste koji je utvrđen koalicionim sporazumom, odnosno sporazumom o obrazovanju grupe građana.
Naziv izborne liste može da sadrži i naziv pravnog lica ako se pravno lice s tim saglasi u pismenoj formi.
Naziv izborne liste koju podnosi grupa građana ne može da sadrži reč "stranka" ili "partija" ni u jednom padežu.
Naziv izborne liste može da sadrži ime i prezime jednog ili više fizičkih lica (nosilac liste) ako se oni s time saglase u pismenoj formi, pri čemu se uzima da se lice time što je potpisalo izbornu listu, ovlašćenje za podnošenje izborne liste, koalicioni sporazum, sporazum o obrazovanju grupe građana ili ovlašćenje za zaključenje tih sporazuma saglasilo i s time da se njegovo ime upotrebi u nazivu izborne liste.
Naziv izborne liste može uz ime nosioca liste da sadrži njegov nadimak ili opštepoznati pseudonim.
Naziv izborne liste ne može da sadrži imena istorijskih ili izmišljenih ličnosti.
Nosilac liste može, ali ne mora biti kandidat za poslanika na toj izbornoj listi.
Nosilac liste može biti i lice koje je kandidat za drugi državni organ, odnosno kandidat ili nosilac liste za izbor organa autonomne pokrajine ili jedinica lokalne samouprave za koji se istovremeno sprovode izbori.
Isto lice ne može biti nosilac dveju izbornih lista, niti može biti nosilac jedne izborne liste, a kandidat za narodnog poslanika na drugoj izbornoj listi.
Izborna lista podnosi se neposredno Republičkoj izbornoj komisiji u pismenom i elektronskom obliku na propisanom obrascu, a najkasnije 20 dana pre dana glasanja.
Izborna lista sadrži naziv podnosioca izborne liste, naziv izborne liste, redni broj kandidata za narodnog poslanika, kao i ime, prezime, JMBG, zanimanje, mesto i adresu prebivališta za svakog kandidata za narodnog poslanika, ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta, broj telefona, adresu za prijem elektronske pošte i potpis lica koje podnosi izbornu listu.
Ako izbornu listu podnosi koalicija, u izbornoj listi se za svakog kandidata za narodnog poslanika navodi pun ili skraćeni naziv političke stranke koja ga je kandidovala.
Nakon proglašenja izborne liste, podnosilac izborne liste ne može da menja raspored kandidata na izbornoj listi.
Prilikom podnošenja izborne liste Republičkoj izbornoj komisiji obavezno se dostavlja i sledeća dokumentacija:
1)
pismena saglasnost svakog kandidata da prihvata kandidaturu za narodnog poslanika na obrascu koji propisuje Republička izborna komisija, a koja sadrži njegovo ime, prezime, JMBG, zanimanje, mesto i adresu prebivališta;
2)
isprava o očitanoj ličnoj karti sa mikrokontrolerom (čipom), odnosno fotokopija lične karte bez mikrokontrolera za svakog kandidata za narodnog poslanika;
3)
najmanje 10.000 pismenih izjava birača da podržavaju izbornu listu na obrascu koji propisuje Republička izborna komisija koje su overene pre isteka roka za podnošenje izborne liste i koje sadrže ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta za svakog birača;
4)
spisak birača koji su potpisali podnete izjave da podržavaju izbornu listu u elektronskom obliku na obrascu koji propisuje Republička izborna komisija, a koji sadrži prezime i ime birača, njegov JMBG i podatke o overitelju koji je overio potpis na izjavi;
5)
pismena saglasnost nosioca liste da se u nazivu izborne liste upotrebi njegovo lično ime, koja sadrži njegovo ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta ako izborna lista u svom nazivu sadrži njegovo lično ime i ako on nije potpisao drugi dokument koji se predaje uz izbornu listu, a čije se potpisivanje smatra davanjem saglasnosti da se njegovo lično ime upotrebi u nazivu izborne liste;
6)
pismena saglasnost pravnog lica da se u nazivu izborne liste upotrebi njegov naziv, koja sadrži naziv i sedište pravnog lica koje tu saglasnost daje;
7)
ovlašćenje da se u ime političke stranke podnese izborna lista ako je ne podnosi zastupnik upisan u Registar političkih stranaka, koje se daje u pismenom obliku, a koje sadrži ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta ovlašćenog lica;
8)
koalicioni sporazum ako izbornu listu podnosi koalicija;
9)
ovlašćenje da se u ime političke stranke zaključi koalicioni sporazum ako ga nije zaključio zastupnik upisan u Registar političkih stranaka, koje se daje u pismenom obliku, a koje sadrži ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta ovlašćenog lica;
10)
sporazum o obrazovanju grupe građana ako izbornu listu podnosi grupa građana;
11)
pismena saglasnost da se u nazivu koalicije, odnosno grupe građana upotrebi lično ime fizičkog lica ili naziv pravnog lica, koja sadrži ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta fizičkog lica, odnosno naziv i sedište pravnog lica koje tu saglasnost daje ako koalicija, odnosno grupa građana u svom nazivu sadrži lično ime tog fizičkog lica, odnosno naziv tog pravnog lica i ako to fizičko lice nije potpisalo neki dokument koji se predaje uz izbornu listu, a čije se potpisivanje smatra davanjem saglasnosti da se njegovo lično ime upotrebi u nazivu koalicije, odnosno grupe građana.
Izjava birača da podržava izbornu listu overava se kod javnog beležnika ili u opštinskoj, odnosno gradskoj upravi, a u opštinama, odnosno gradovima gde nisu imenovani javni beležnici izjavu birača da podržava izbornu listu može overiti i osnovni sud, sudska jedinica ili prijemna kancelarija osnovnog suda.
Iznos naknade za overu potpisa birača koji podržava izbornu listu utvrđuje ministarstvo nadležno za pravosuđe.
Overena izjava birača da podržava izbornu listu punovažna je i kada su učinjene omaške prilikom popunjavanja obrasca izjave ako se sa sigurnošću može utvrditi kojoj izbornoj listi je data podrška i da je izjavu overio nadležni organ.
Zabranjeno je da se potpisi podrške prikupljaju od birača na njihovom radnom mestu ili da se birač na bilo koji način izloži pritisku da potpisom podrži izbornu listu.
Republička izborna komisija najkasnije sedam dana pre dana glasanja na veb-prezentaciji objavljuje za svaku proglašenu izbornu listu broj overenih izjava birača koji su svojim potpisom podržali tu izbornu listu po jedinicama lokalne samouprave, sa podacima o tome koliko je izjava u okviru svake jedinice lokalne samouprave pojedinačno overio svaki od ovlašćenih overitelja (javni beležnik, opštinska odnosno gradska uprava ili osnovni sud, sudska jedinica ili prijemna kancelarija osnovnog suda).
Ako postoji osnovana sumnja da je u postupku prikupljanja potpisa birača došlo do zloupotrebe podataka o ličnosti birača, Republička izborna komisija je dužna da podnese krivičnu prijavu nadležnom javnom tužilaštvu.
Na izbornoj listi mora biti najmanje 40% pripadnika manje zastupljenog pola, tako da među svakih pet kandidata po redosledu na listi (prvih pet mesta, drugih pet mesta i tako do kraja) moraju biti tri pripadnika jednog i dva pripadnika drugog pola.
Republička izborna komisija rešenjem proglašava blagovremeno podnetu i urednu izbornu listu, uz koju je priložena sva zakonom propisana dokumentacija i koja ispunjava sve zakonom propisane uslove za proglašenje.
Izborne liste se proglašavaju po redosledu ispunjavanja uslova za proglašenje.
Neblagovremeno podnetu izbornu listu, neurednu izbornu listu i izbornu listu koju je podnelo lice koje po zakonu nije ovlašćeno da predlaže kandidate za narodne poslanike Republička izborna komisija odbacuje rešenjem.
Neurednom izbornom listom smatra se spisak kandidata za narodne poslanike koji nije podnet na propisanom obrascu ili koji ne sadrži naziv izborne liste ili naziv podnosioca izborne liste ili propisane podatke o kandidatima za narodne poslanike.
Ako podnosilac izborne liste nije priložio svu dokumentaciju koja se dostavlja uz izbornu listu i ako postoje drugi nedostaci za proglašenje izborne liste koji ne predstavljaju osnov za odbacivanje izborne liste, Republička izborna komisija donosi zaključak kojim nalaže podnosiocu da te nedostatke otkloni u roku od 48 časova od objavljivanja tog zaključka na veb-prezentaciji i ukazuje mu koju dokumentaciju treba da dostavi, odnosno šta treba da uradi da bi otklonio te nedostatke i upozorava ga na pravne posledice ako ne otkloni nedostatke u roku.
Ako podnosilac izborne liste ne dostavi dokumentaciju, odnosno ne otkloni nedostatke na koje mu je ukazala zaključkom, Republička izborna komisija u roku od 24 časa od isteka roka za postupanje po zaključku donosi rešenje kojim odbija da proglasi tu izbornu listu.
Ako podnosilac izborne liste otkloni sve nedostatke na koje mu je ukazala zaključkom, Republička izborna komisija mora u roku od 24 časa od otklanjanja nedostataka da donese rešenje kojim proglašava tu izbornu listu.
Protiv rešenja o odbijanju da se proglasi izborna lista i rešenja o odbacivanju izborne liste podnosilac izborne liste može podneti prigovor Republičkoj izbornoj komisiji u roku od 48 časova od objavljivanja tog rešenja na veb-prezentaciji.
Protiv rešenja o proglašenju izborne liste kandidat za narodnog poslanika na toj izbornoj listi, lice čije je ime sadržano u nazivu te izborne liste, odnosno u nazivu podnosioca te izborne liste, politička stranka, podnosilac proglašene izborne liste i birač mogu podneti prigovor Republičkoj izbornoj komisiji u roku od 48 časova od objavljivanja tog rešenja na veb-prezentaciji.
Protiv zaključka kojim se nalaže podnosiocu da otkloni nedostatke izborne liste nije dozvoljen prigovor, već se taj zaključak može pobijati prigovorom protiv rešenja kojim je odlučeno o izbornoj listi.
Podnosilac proglašene izborne liste ima pravo da u roku od 48 časova od dana objavljivanja zbirne izborne liste izvrši, preko lica koje ovlasti, uvid u sve podnete izborne liste i dokumentaciju podnetu uz njih.
Kada se vrši uvid u proglašene izborne liste i dokumentaciju koja je podneta uz njih, zabranjeno je snimanje, fotografisanje i beleženje podataka o ličnosti.
Pravila koja se odnose na ostvarivanje prava na uvid predstavnika podnosioca proglašene izborne liste primenjuju se i na zahteve za uvid u proglašene izborne liste i dokumentaciju koja je podneta uz njih po osnovu drugih zakona.
Podnosilac može povući proglašenu izbornu listu najkasnije do dana kada se utvrđuje zbirna izborna lista.
Proglašena izborna lista koju je podnela koalicija može se povući ako se s tim saglase sve stranke koje su zaključile koalicioni sporazum, osim ako koalicionim sporazumom nije drugačije određeno.
Proglašena izborna lista koju je podnela grupa građana može se povući ako se s tim saglase svi birači koji su obrazovali grupu građana, osim ako sporazumom o obrazovanju grupe građana nije drugačije određeno.
Republička izborna komisija najkasnije do dana kada se utvrđuje zbirna izborna lista rešenjem konstatuje da je proglašena izborna lista povučena.
Kandidat za narodnog poslanika ne može da odustane od kandidature nakon što je doneto rešenje o proglašenju izborne liste.
Ako kandidat za narodnog poslanika umre ili izgubi izborno pravo nakon što je doneto rešenje o proglašenju izborne liste, podnosilac izborne liste ne može predložiti novog kandidata, a Republička izborna komisija najkasnije do dana kada se utvrđuje zbirna izborna lista rešenjem konstatuje da mesto tog kandidata na izbornoj listi ostaje prazno.
Proglašena izborna lista ne može se osporavati ako je usled smrti ili gubitka izbornog prava narušeno zakonom propisano pravilo o zastupljenosti polova na izbornoj listi.
Republička izborna komisija donosi odluku kojom utvrđuje zbirnu izbornu listu i objavljuje je u "Službenom glasniku Republike Srbije" najkasnije 15 dana pre dana glasanja.
Zbirna izborna lista sadrži sve izborne liste sa ličnim imenima svih kandidata za narodne poslanike i podacima o godini njihovog rođenja, zanimanju i mestu prebivališta.
Redosled izbornih lista na zbirnoj izbornoj listi utvrđuje se prema redosledu kojim su proglašene.
U opštini i gradu u kojima je na dan raspisivanja izbora u službenoj upotrebi jezik nacionalne manjine, pored zbirne izborne liste koja se štampa na srpskom jeziku ćiriličkim pismom, izrađuje se i zbirna izborna lista na jeziku i pismu nacionalne manjine istim oblikom i veličinom slova.
Zbirna izborna lista mora biti vidno istaknuta na biračkom mestu za vreme glasanja.
Protiv odluke o utvrđivanju zbirne izborne liste podnosilac proglašene izborne liste može podneti prigovor Republičkoj izbornoj komisiji u roku od 48 časova od objavljivanja te odluke na veb-prezentaciji.
Prigovorom protiv odluke o utvrđivanju zbirne izborne liste ne može se osporavati punovažnost proglašene izborne liste.
Opštinska, odnosno gradska uprava najkasnije pet dana pre dana glasanja dostavlja biraču poziv za glasanje koji sadrži: dan i vreme glasanja, broj i adresu biračkog mesta i broj pod kojim je birač upisan u izvod iz biračkog spiska.
Biraču koji glasa u inostranstvu poziv za glasanje dostavlja diplomatsko-konzularno predstavništvo.
Biraču koji glasa u zavodu za izvršenje krivičnih sankcija poziv za glasanje dostavlja ministarstvo nadležno za pravosuđe.
Biraču koji se na dan glasanja nalazi na odsluženju vojnog roka, na vojnoj vežbi ili na školovanju u jedinicama ili ustanovama Vojske Srbije poziv za glasanje dostavlja ministarstvo nadležno za odbranu.
Biračkom odboru se najkasnije 24 časa pre dana glasanja dostavlja potreban broj glasačkih listića, kontrolni list, glasačka kutija, zbirna izborna lista, obrazac zapisnika o radu biračkog odbora, obrazac zapisnika o posmatračima rada biračkog odbora, sprej za obeležavanje prsta birača, UV-lampa i drugi materijal potreban za sprovođenje glasanja na biračkom mestu.
Pre početka glasanja birački odbor utvrđuje da li je primljeni izborni materijal potpun i ispravan.
Ako je primljeni izborni materijal nepotpun ili neispravan, birački odbor o tome odmah obaveštava lokalnu izbornu komisiju.
Ako nedostaje izvod iz biračkog spiska, glasačka kutija, kontrolni list i drugi materijal bez kojeg se glasanje ne može sprovesti, birački odbor ne otvara biračko mesto.
Ako primi manje glasačkih listića od broja birača koji su upisani u izvod iz biračkog spiska, birački odbor je dužan da otvori biračko mesto.
Birački odbor ne sme dopisivati birače u izvod iz biračkog spiska, čak ni onda kada smatra da je neko lice izostavljeno očiglednom omaškom organa nadležnog za sačinjavanje izvoda iz biračkog spiska.
Prostorija za glasanje mora biti uređena tako da od ulaza u prostoriju mesta za obavljanje izbornih radnji budu postavljena sledećim redosledom: mesto na kome član biračkog odbora rukuje UV-lampom, mesto na kome se utvrđuje identitet birača, mesto na kome se nalazi izvod iz biračkog spiska, mesto na kome član biračkog odbora rukuje sprejom za obeležavanje prsta birača, mesto na kome se uručuju glasački listići, mesto na kojem su postavljeni paravani i mesto na kojem je postavljena glasačka kutija.
O uređenju biračkih mesta staraju se lokalna izborna komisija, birački odbor i opštinska, odnosno gradska uprava.
O uređenju biračkih mesta u inostranstvu staraju se birački odbor i ministarstvo nadležno za spoljne poslove.
O uređenju biračkih mesta u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija staraju se birački odbor i ministarstvo nadležno za pravosuđe.
Bliža pravila o uređenju prostorije za glasanje propisuje Republička izborna komisija.
Glasanje traje neprekidno od 7.00 do 20.00 časova.
Ako je otvaranje biračkog mesta odloženo ili ako je glasanje prekinuto duže od jednog časa, glasanje se produžava za onoliko vremena za koliko je otvaranje biračkog mesta bilo odloženo, odnosno za onoliko vremena za koliko je prekid glasanja trajao.
Biračko mesto se zatvara pre 20.00 časova kada glasaju svi birači upisani u izvod iz biračkog spiska, a rezultati glasanja na tom biračkom mestu ne smeju se javno saopštavati niti isticati na biračkom mestu pre 20.00 časova.
Republička izborna komisija vodeći računa o razlici u vremenskim zonama određuje vreme početka i završetka glasanja na biračkim mestima u inostranstvu, tako da ono traje 13 časova i da se završi najkasnije u 20.00 časova po vremenu u Republici Srbiji.
Rezultati glasanja na biračkim mestima u inostranstvu ne smeju se javno saopštavati niti isticati na biračkom mestu pre nego što se završi glasanje u Republici Srbiji.
Birački odbor u prisustvu birača koji prvi dođe na biračko mesto utvrđuje da je glasačka kutija ispravna i prazna i to upisuje u kontrolni list.
Kontrolni list potpisuju birač koji prvi dođe na biračko mesto i najmanje jedan član biračkog odbora.
Birački odbor u prisustvu birača koji prvi dođe na biračko mesto ubacuje popunjen i potpisan kontrolni list u glasačku kutiju, koju nakon toga pečati.
Ispravnost glasačke kutije ne može se proveriti u prisustvu birača za koga je nakon provere UV-lampom utvrđeno da je izašao na izbore na drugom biračkom mestu, koji nema važeću javnu ispravu za utvrđivanje identiteta, koji nije upisan u izvod iz biračkog spiska i koji je član biračkog odbora na tom biračkom mestu.
Birački odbor uručuje glasački listić biraču za kojeg je UV-lampom utvrdio da nije glasao na drugom biračkom mestu, kojem je utvrdio identitet uvidom u njegovu ličnu kartu ili drugu odgovarajuću javnu ispravu s fotografijom i JMBG (npr. putna isprava, vojna legitimacija i druga isprava u skladu sa uputstvom Republičke izborne komisije) i koji je upisan u izvod iz biračkog spiska.
Birač za koga je nakon provere UV-lampom utvrđeno da ima tragove UV-mastila na prstima, može da glasa ako podnese na uvid rešenje da je član biračkog odbora.
Kada nadležni član biračkog odbora zaokruži redni broj pod kojim je birač upisan u izvod iz biračkog spiska i kada se birač potpiše u izvod iz biračkog spiska, birački odbor mu obeležava kažiprst desne ruke, odnosno drugi odgovarajući ručni prst sprejom koji ostaje kao oznaka najmanje 24 časa i uručuje mu jedan glasački listić.
Birač popunjava glasački listić iza paravana koji je postavljen tako da obezbedi potpunu tajnost glasanja.
Pošto popuni glasački listić, birač ga presavija tako da se ne vidi kako ga je popunio i tako presavijenog ga ubacuje u glasačku kutiju.
Kada biraču uruči glasački listić, birački odbor je dužan da ga pouči da može glasati za jednu izbornu listu tako što će zaokružiti redni broj ispred naziva te izborne liste, da je glasanje tajno i da se obavlja iza paravana i da nakon što popuni glasački listić, birač treba da ga presavije tako da se ne vidi kako je glasački listić popunjen i da ga tako presavijenog ubaci u glasačku kutiju.
Birački odbor je dužan da posebno upozori birača da je glasanje slobodno i da niko nema pravo da ga sprečava i primorava da glasa, da ga poziva na odgovornost zbog toga što jeste ili nije glasao ili da od njega traži da se izjasni zašto je i za koga je glasao.
Na biračkom mestu može biti prisutno onoliko birača koliko ima paravana.
Birački odbor je dužan da između paravana ostavi odgovarajući razmak i da ih postavi na odgovarajućoj udaljenosti od članova biračkog odbora i posmatrača tako da drugi birači, članovi biračkog odbora i posmatrači ne mogu videti kako birač popunjava glasački listić.
Birački odbor je dužan da posebno vodi računa o tome da niko ne prilazi paravanu dok birač popunjava glasački listić.
Nije dozvoljeno da na biračkom mestu članovi biračkog odbora, drugi birači, posmatrači ili bilo koja druga lica sugerišu biraču za koga da glasa.
Nije dozvoljeno da jedno lice glasa umesto drugog lica.
Birač koji nije u mogućnosti da glasa na biračkom mestu usled teške bolesti, starosti ili invaliditeta može da glasa van biračkog mesta, a na području koje obuhvata biračko mesto, ako o tome obavesti lokalnu izbornu komisiju najranije 72 časa pre dana glasanja a najkasnije do 11.00 časova na dan glasanja, odnosno birački odbor na dan glasanja, najkasnije do 11.00 časova.
Lokalna izborna komisija do otvaranja biračkih mesta na veb-prezentaciji objavljuje ukupan broj birača sa njenog područja koji su je do dana glasanja obavestili da žele da glasaju van biračkog mesta.
Birački odbor određuje svoja tri člana (poverenici biračkog odbora) koji su imenovani na predlog različitih ovlašćenih predlagača da odu kod birača koji glasa van biračkog mesta, utvrde njegov identitet, izvrše proveru UV-lampom i predaju mu potvrdu o izbornom pravu za glasanje van biračkog mesta.
Kada birač koji glasa van biračkog mesta potpiše potvrdu o izbornom pravu za glasanje van biračkog mesta, predaje je poverenicima biračkog odbora, koji mu nakon toga sprejom obeležavaju kažiprst desne ruke, odnosno drugi odgovarajući ručni prst i uručuju glasački listić, zbirnu izbornu listu i poseban koverat u koji će on staviti popunjen glasački listić.
Potom poverenici biračkog odbora upoznaju birača koji glasa van biračkog mesta sa načinom glasanja i napuštaju prostoriju u kojoj se on nalazi.
Pošto birač koji glasa van biračkog mesta popuni glasački listić, on ga presavija i stavlja u poseban koverat koji poverenici biračkog odbora pred njim pečate i zajedno sa potvrdom o izbornom pravu za glasanje van biračkog mesta stavljaju u službeni koverat.
Odmah po povratku na biračko mesto poverenici biračkog odbora predaju službeni koverat biračkom odboru koji ga otvara i proverava da li postoji potpisana potvrda o izbornom pravu za glasanje van biračkog mesta i ako ta potvrda postoji, zaokružuje redni broj pod kojim je birač upisan u izvod iz biračkog spiska i na mestu za potpis birača u izvodu iz biračkog spiska stavlja napomenu da je birač glasao van biračkog mesta, otvara zapečaćen koverat, vadi iz njega presavijeni glasački listić i tako presavijenog ga ubacuje u glasačku kutiju.
Ako u službenom kovertu nema potvrde o izbornom pravu za glasanje van biračkog mesta ili ako ta potvrda nije potpisana, smatra se da birač nije glasao, a poseban koverat sa glasačkim listićem se ne otvara, već se odlaže u vreću za izborni materijal zajedno sa neupotrebljenim glasačkim listićima.
Birač koji usled nepismenosti, slabovidosti, invaliditeta ili nekog drugog razloga nije u stanju da sam popuni glasački listić ima pravo da glasa na biračkom mestu uz pomoć pomagača kojeg sam odredi da umesto njega onako kako mu naloži popuni glasački listić.
Pravo da glasa uz pomoć pomagača kojeg sam odredi ima i birač koji glasa van biračkog mesta, a koji usled nepismenosti, slabovidosti, invaliditeta ili nekog drugog razloga nije u stanju da sam popuni glasački listić.
Birački odbor je dužan da održava red na biračkom mestu.
Ako se naruši red na biračkom mestu, birački odbor može da prekine glasanje dok se red ne uspostavi.
Red na biračkom mestu smatra se narušenim naročito onda kada se na biračkom mestu ili neposredno ispred biračkog mesta:
1)
zadržavaju lica koja nemaju prava i dužnosti u vezi sa sprovođenjem izbora;
2)
neovlašćeno snimaju i fotografišu dešavanja na biračkom mestu;
3)
upotrebom mobilnog telefona i drugih sredstava za vezu neovlašćeno daju obaveštenja o dešavanjima na biračkom mestu, a naročito o tome koja lica su izašla, odnosno nisu izašla na izbore;
4)
prave spiskovi birača koji su izašli ili nisu izašli na izbore van službene evidencije u izvodu iz biračkog spiska;
5)
ističu simboli političke stranke i podnosioca proglašene izborne liste, kao i drugi izborni propagandni materijal.
Članovi biračkog odbora koji su zaduženi za izvod iz biračkog spiska mogu na posebnom listu papira da upisuju crticu za svakog birača koji je izašao na izbore i na taj način vode evidenciju o izlaznosti.
Ako se vodi evidencija o izlaznosti na određenom biračkom mestu, podaci o broju birača koji su izašli na izbore moraju biti dostupni svim članovima biračkog odbora.
Biračkim mestom, u smislu odredaba ovog zakona kojim se uređuje održavanje reda na biračkom mestu, smatra se prostorija u kojoj se obavlja glasanje, a ako se u jednom objektu nalazi više prostorija za glasanje, biračkim mestom smatra se ceo taj objekat.
Birački odbor obaveštava sve birače koji se u vreme zatvaranja biračkog mesta zateknu na njemu ili neposredno ispred njega da mogu da glasaju.
Birački odbor određuje jednog svog člana da utvrdi broj birača koji su se zatekli u vreme kada se biračko mesto zatvara i redosled po kojem oni glasaju, da stane iza poslednjeg zatečenog birača kako bi označio kraj reda i da sačeka da svi birači koji su u redu glasaju.
Kada se usled elementarne nepogode, epidemije ili drugih razloga glasanje na pojedinim biračkim mestima ne može sprovesti po pravilima ovog zakona a da se time ne ugroze bezbednost i zdravlje birača, Republička izborna komisija, pošto pribavi mišljenje od nadležnih državnih organa, propisuje posebna pravila po kojima se obrazuju birački odbori, vrši primopredaja izbornog materijala ili sprovodi glasanje na tim biračkim mestima.
Republička izborna komisija ni u kom slučaju ne može obrazovati birački odbor koji ima manje od tri člana, niti može odstupiti od pravila ovog zakona koja se tiču: utvrđivanja ispravnosti i potpunosti izbornog materijala, postupanja kada je izborni materijal nepotpun ili neispravan, uređenja biračkog mesta, provere ispravnosti glasačke kutije, glasanja na biračkom mestu, poučavanja birača, posebnih jemstava tajnosti glasanja i održavanja reda na biračkom mestu.
Birački odbor utvrđuje rezultate glasanja na samom biračkom mestu.
Ako se rezultat glasanja ne može utvrditi na samom biračkom mestu a da se time ne dovede u opasnost bezbednost i zdravlje članova biračkog odbora i bezbednost izbornog materijala, Republička izborna komisija može propisati da se izborni materijal premesti na drugo mesto i tamo utvrdi rezultat glasanja.
Ako se izborni materijal premešta, birački odbor je dužan da na glasačkoj kutiji zapečati otvor za ubacivanje glasačkih listića, kao i da neupotrebljene glasačke listiće i izvod iz biračkog spiska stavi u posebne koverte koje pečati.
Birački odbor utvrđuje broj birača koji su izašli na izbore prebrojavanjem birača koji su se potpisali u izvod iz biračkog spiska i napomena u izvodu iz biračkog spiska o biračima koji su glasali van biračkog mesta.
Pošto utvrdi broj birača koji su upisani u izvod iz biračkog spiska i broj birača koji su izašli na izbore, birački odbor prebrojava neupotrebljene glasačke listiće, a potom utvrđuje da li je glasačka kutija sve vreme glasanja bila zapečaćena i ispravna, otvara glasačku kutiju i proverava da li se u njoj nalazi popunjen i potpisan kontrolni list.
Birački odbor razvrstava sve glasačke listiće koji se nalaze u glasačkoj kutiji na važeće i nevažeće, a zatim utvrđuje broj nevažećih glasačkih listića.
Važeće glasačke listiće birački odbor razvrstava prema izbornim listama i utvrđuje broj glasova koji je dobila svaka izborna lista.
Nevažeći glasački listić je onaj koji nije popunjen, na kojem su zaokruženi redni brojevi ispred dveju ili više izbornih lista, kao i svaki drugi glasački listić koji je popunjen tako da se ne može pouzdano utvrditi za koju je izbornu listu birač glasao.
Važeći glasački listić je onaj na kojem je zaokružen redni broj ispred naziva jedne izborne liste, kao i glasački listić koji je popunjen tako da se sa sigurnošću može zaključiti za koga je birač glasao.
Zapisnik o radu biračkog odbora izrađuje se na propisanom obrascu koji se popunjava u šest primeraka.
U opštinama i gradovima u kojima je na dan raspisivanja izbora u službenoj upotrebi jezik nacionalne manjine, pored obrasca zapisnika o radu biračkog odbora koji se štampa na srpskom jeziku ćiriličkim pismom, izrađuje se i obrazac zapisnika na jeziku i pismu nacionalne manjine, istim oblikom i veličinom slova.
Prvi primerak zapisnika o radu biračkog odbora dostavlja se Republičkoj izbornoj komisiji, drugi lokalnoj izbornoj komisiji, treći se ističe na biračkom mestu na javni uvid, dok se preostala tri primerka zapisnika o radu biračkog odbora uručuju predstavnicima izbornih lista koje su osvojile najveći broj glasova na biračkom mestu.
Birački odbor u zapisnik o radu biračkog odbora unosi: broj birača koji su upisani u izvod iz biračkog spiska, broj birača koji su izašli na izbore, broj glasačkih listića koji se nalaze u glasačkoj kutiji, broj nevažećih glasačkih listića, broj važećih glasačkih listića i broj glasova koji je dobila svaka izborna lista.
Zapisnik o radu biračkog odbora sadrži i druge činjenice značajne za tok i utvrđivanje rezultata glasanja na biračkom mestu, uključujući podatke o vremenu kada je otvoreno i zatvoreno biračko mesto, o proveri ispravnosti glasačke kutije i popunjavanju i potpisivanju kontrolnog lista, o proveri da li je glasačka kutija sve vreme bila ispravna i zapečaćena i da li je pronađen kontrolni list, o eventualnom prekidu glasanja i narušavanju reda na biračkom mestu, kao i primedbe članova biračkog odbora.
Zapisnik o radu biračkog odbora potpisuju članovi biračkog odbora, odnosno njihovi zamenici.
Pošto utvrdi rezultate glasanja, birački odbor bez odlaganja, a najkasnije u roku od 12 časova od zatvaranja biračkog mesta dostavlja lokalnoj izbornoj komisiji prvi i drugi primerak zapisnika o radu biračkog odbora, obrazac zapisnika o posmatračima rada biračkog odbora, izvod iz biračkog spiska, zapečaćene koverte u kojima se nalaze kontrolni list, neupotrebljeni glasački listići, nevažeći glasački listići i važeći glasački listići, kao i drugi izborni materijal.
Izborni materijal predaje predsednik biračkog odbora ili njegov zamenik.
Izborni materijal primaju najmanje dva člana lokalne izborne komisije koji su imenovani na predlog različitih predlagača.
Primopredaji izbornog materijala mogu da prisustvuju svi članovi biračkog odbora.
Izborni materijal sa biračkog mesta u inostranstvu bez odlaganja se prenosi u Republičku izbornu komisiju na način na koji se dostavlja diplomatska pošiljka.
Član, odnosno zamenik člana biračkog odbora koji je imenovan na predlog opozicione izborne liste ima pravo da bude uključen u sve aktivnosti biračkog odbora, a naročito da učestvuje u primopredaji izbornog materijala, razvrstavanju i prebrojavanju glasačkih listića, popunjavanju zapisnika o radu biračkog odbora i kontroli zapisnika o radu biračkog odbora prilikom primopredaje izbornog materijala.
Predsednik biračkog odbora dužan je da podstiče članove i zamenike članova biračkog odbora koji su imenovani na predlog opozicione izborne liste da posebno provere određene izborne radnje, kao što su: kontrola ispravnosti glasačke kutije, razvrstavanje glasačkih listića na važeće i nevažeće i prebrojavanje glasova koje su dobile izborne liste.
Kada se određuju poverenici biračkog odbora za sprovođenje glasanja van biračkog mesta, najmanje jedan poverenik mora biti predstavnik opozicione izborne liste.
Ako za sprovođenje glasanja u posebnim situacijama Republička izborna komisija propisuje posebna pravila za obrazovanje biračkih odbora, tim posebnim pravilima mora biti predviđeno da se najmanje trećina članova biračkih odbora imenuje na predlog opozicionih izbornih lista.
Prilikom primopredaje izbornog materijala nakon završetka glasanja predstavnici biračkog odbora i lokalne izborne komisije dužni su da izvrše kontrolu zapisnika o radu biračkog odbora i konstatuju eventualne greške u popunjavanju zapisnika, i o tome sačine izveštaj.
Ako je prilikom kontrole zapisnika o radu biračkog odbora vršen uvid u izborni materijal, u izveštaj o kontroli zapisnika o radu biračkog odbora unosi se činjenično stanje utvrđeno uvidom u izborni materijal.
U izveštaju o kontroli zapisnika o radu biračkog odbora konstatuje se da li postoje primedbe članova biračkog odbora i posmatrača rada biračkog odbora.
Zapisnike o radu biračkih odbora koji su sprovodili glasanje u inostranstvu kontroliše i ispravlja Republička izborna komisija.
Republička izborna komisija sve zapisnike o radu biračkog odbora objavljuje na veb-prezentaciji, a ako je ispravljena greška u popunjavanju zapisnika o radu biračkog odbora, objavljuje se i rešenje o ispravljanju zapisnika o radu biračkog odbora.
Ako u zapisniku o radu biračkog odbora postoje očigledne omaške u popunjavanju tog zapisnika (lake greške), lokalna izborna komisija na osnovu izveštaja o kontroli zapisnika o radu biračkog odbora donosi rešenje o ispravljanju zapisnika o radu biračkog odbora.
Lake greške su:
1)
ako u zapisniku o radu biračkog odbora nije zabeležen ili je pogrešno zabeležen broj birača koji su upisani u izvod iz biračkog spiska;
2)
ako u zapisniku o radu biračkog odbora nije zabeležen broj birača koji je izašao na izbore, a ostali rezultati su logičko-računski ispravni;
3)
ako je u zapisniku o radu biračkog odbora zabeležen broj birača koji je izašao na izbore veći od broja upisanih birača u izvod iz biračkog spiska, a ostali rezultati su logičko-računski ispravni;
4)
ako u zapisniku o radu biračkog odbora nije zabeležen ukupan broj glasačkih listića u glasačkoj kutiji, a ostali rezultati su logičko-računski ispravni;
5)
ako u zapisniku o radu biračkog odbora nije zabeležen broj važećih glasačkih listića, a zbir broja nevažećih glasačkih listića i broja glasova koje je pojedinačno dobila svaka izborna lista jednak je broju glasačkih listića koji se nalaze u glasačkoj kutiji.
Ako u zapisniku o radu biračkog odbora postoje grube logičko-računske greške (teške greške), predstavnici biračkog odbora i lokalne izborne komisije dužni su da prilikom kontrole zapisnika o radu biračkog odbora izvrše i uvid u izborni materijal.
Lokalna izborna komisija na osnovu izveštaja o kontroli zapisnika o radu biračkog odbora donosi rešenje o ispravljanju zapisnika o radu biračkog odbora, rešenje kojim konstatuje da se na određenom biračkom mestu ne mogu utvrditi rezultati glasanja ili rešenje kojim poništava glasanje na biračkom mestu po službenoj dužnosti.
Teške greške su naročito:
1)
ako je u zapisniku o radu biračkog odbora broj glasačkih listića u glasačkoj kutiji veći od broja birača koji su izašli na izbore;
2)
ako u zapisniku o radu biračkog odbora zbir broja glasova koje je pojedinačno dobila svaka izborna lista nije jednak broju važećih glasačkih listića, a zbir broja nevažećih glasačkih listića i broja važećih glasačkih listića jednak je broju glasačkih listića koji se nalaze u glasačkoj kutiji;
3)
ako je u zapisniku o radu biračkog odbora zbir broja nevažećih glasačkih listića i brojeva glasova koje je pojedinačno dobila svaka izborna lista veći od broja birača koji su upisani u izvod iz biračkog spiska;
4)
ako broj važećih glasačkih listića koji je zabeležen u zapisniku o radu biračkog odbora nije jednak zbiru broja glasova koje je pojedinačno dobila svaka izborna lista, a zbir broja nevažećih glasačkih listića i broja glasova koje je pojedinačno dobila svaka izborna lista jednak je broju glasačkih listića koji se nalaze u glasačkoj kutiji;
5)
ako u zapisniku o radu biračkog odbora nije zabeležen broj nevažećih glasačkih listića, a zbir broja glasova koje je pojedinačno dobila svaka izborna lista jednak je ili manji od broja glasačkih listića koji se nalaze u glasačkoj kutiji;
6)
ako broj nevažećih glasačkih listića koji je zabeležen u zapisniku o radu biračkog odbora nije jednak razlici broja glasačkih listića koji se nalaze u glasačkoj kutiji i broja važećih glasačkih listića, a zbir broja glasova koje je pojedinačno dobila svaka izborna lista jednak je ili manji od broja glasačkih listića koji se nalaze u glasačkoj kutiji.
Član i zamenik člana Republičke izborne komisije i lokalne izborne komisije ima pravo da u roku od 48 časova od završetka glasanja izvrši uvid u izborni materijal sa svakog biračkog mesta i da proveri da li je glasao birač koji mu dostavi svoju adresu, JMBG i pismenu saglasnost za tu proveru.
Na zahtev koji se podnosi u roku od 48 časova od zatvaranja biračkih mesta, Republička izborna komisija određuje da lokalna izborna komisija uvidom u izborni materijal izvrši kontrolu zapisnika o radu biračkih odbora sa najviše 5% biračkih mesta na teritoriji lokalne izborne komisije.
Zahtev za kontrolu zapisnika o radu biračkog odbora po uzorku mogu podneti proglašena opoziciona izborna lista koja je prema preliminarnim rezultatima izbora osvojila više od 2% glasova i proglašena opoziciona manjinska izborna lista koja je prema preliminarnim rezultatima izbora osvojila više od 1% glasova.
Ako je zahtevana kontrola zapisnika o radu biračkih odbora po uzorku za više od 5% biračkih mesta, kontrola zapisnika o radu biračkih odbora vrši se na onim biračkim mestima na kojima je upisano najviše birača.
Protiv rešenja kojim je odbijen ili odbačen zahtev za kontrolu zapisnika o radu biračkog odbora po uzorku podnosilac zahteva može podneti prigovor Republičkoj izbornoj komisiji u roku od 48 časova od objavljivanja tog rešenja na veb-prezentaciji.
Protiv rešenja kojim je usvojen zahtev za kontrolu zapisnika o radu biračkog odbora po uzorku podnosilac proglašene izborne liste može podneti prigovor Republičkoj izbornej komisiji u roku od 48 časova od objavljivanja tog rešenja na veb-prezentaciji.
O izvršenoj kontroli zapisnika o radu biračkih odbora lokalna izborna komisija sačinjava izveštaj i objavljuje ga na veb-prezentaciji.
Ako se na osnovu kontrole zapisnika o radu biračkih odbora u pogledu broja glasova koji je dobila određena izborna lista utvrdi da postoji ukupno odstupanje između sadržine izbornog materijala i zapisnika o radu biračkog odbora veće od 10% na svim kontrolisanim biračkim mestima sa teritorije lokalne izborne komisije, Republička izborna komisija određuje da se izvrši kontrola zapisnika o radu biračkih odbora sa još 5% biračkih mesta.
Ako se nakon dodatne kontrole zapisnika o radu biračkih odbora u pogledu broja glasova koji je dobila određena izborna lista utvrdi da postoji ukupno odstupanje između sadržine izbornog materijala i zapisnika o radu biračkog odbora veće od 10% na svim kontrolisanim biračkim mestima sa teritorije lokalne izborne komisije, Republička izborna komisija određuje da se izvrši kontrola zapisnika o radu biračkih odbora sa svih biračkih mesta na teritoriji lokalne izborne komisije.
Kontrola zapisnika o radu biračkih odbora po uzorku završava se kada Republička izborna komisija usvoji izveštaj lokalne izborne komisije kojim se konstatuje da na kontrolisanom uzorku ne postoji odstupanje između sadržine izbornog materijala i zapisnika o radu biračkih odbora veće od 10%, odnosno izveštaj o rezultatima kontrole svih biračkih mesta sa teritorije lokalne izborne komisije.
Ako je prilikom kontrole zapisnika o radu biračkog odbora koju vrše članovi i zamenici članova Republičke izborne komisije i lokalnih izbornih komisija, kao i prilikom kontrole zapisnika o radu biračkog odbora po uzorku konstatovano da se ne slažu sadržina izbornog materijala i zapisnik o radu biračkog odbora, lokalna izborna komisija donosi rešenje o ispravljanju zapisnika o radu biračkog odbora.
Ako je prilikom kontrole zapisnika o radu biračkog odbora koju vrše članovi i zamenici članova Republičke izborne komisije i lokalnih izbornih komisija, kao i prilikom kontrole zapisnika o radu biračkog odbora po uzorku konstatovano da postoji nepravilnost koja je razlog da se glasanje na biračkom mestu poništi po službenoj dužnosti, lokalna izborna komisija donosi rešenje kojim poništava glasanje na biračkom mestu.
Ako postoji osnovana sumnja da je veliko neslaganje između sadržine izbornog materijala i zapisnika o radu biračkog odbora posledica svesne i namerne aktivnosti koja je usmerena na to da se utvrdi neistinit rezultat izbora, Republička izborna komisija je dužna da protiv članova biračkog odbora podnese krivičnu prijavu nadležnom javnom tužilaštvu.
Lokalna izborna komisija po službenoj dužnosti donosi rešenje kojim konstatuje da se na određenom biračkom mestu ne mogu utvrditi rezultati glasanja:
1)
ako glasanje na tom biračkom mestu nije održano ili ako je prekinuto, a nije nastavljeno;
2)
ako ne dobije zapisnik o radu biračkog odbora;
3)
ako dostavljeni zapisnik o radu biračkog odbora nisu potpisala najmanje tri člana biračkog odbora;
4)
ako postoje grube logičko-računske greške u popunjavanju zapisnika o radu biračkog odbora koje se nisu mogle otkloniti ni nakon uvida u celokupni izborni materijal sa biračkog mesta.
Rešenje kojim se konstatuje da se na biračkom mestu u inostranstvu ne mogu utvrditi rezultati glasanja donosi Republička izborna komisija.
Rešenje kojim se konstatuje da se na biračkom mestu ne mogu utvrditi rezultati glasanja objavljuje se na veb-prezentaciji.
Protiv rešenja kojim se po službenoj dužnosti konstatuje da se na biračkom mestu ne mogu utvrditi rezultati glasanja podnosilac proglašene izborne liste i birač koji je upisan u izvod iz biračkog spiska na tom biračkom mestu mogu podneti prigovor Republičkoj izbornoj komisiji u roku od 72 časa od objavljivanja tog rešenja na veb-prezentaciji.
Lokalna izborna komisija po službenoj dužnosti donosi rešenje kojim poništava glasanje na biračkom mestu ako utvrdi:
1)
da je broj glasačkih listića u glasačkoj kutiji veći od broja birača koji su izašli na izbore;
2)
da je birački odbor omogućio da glasa lice koje nije upisano u izvod iz biračkog spiska;
3)
da u glasačkoj kutiji nema kontrolnog lista, odnosno da kontrolni list nije popunjen ili da ga nije potpisao prvi birač i bar jedan član biračkog odbora;
4)
da je zbir broja neupotrebljenih glasačkih listića i broja glasačkih listića u glasačkoj kutiji veći od broja glasačkih listića koje je primio birački odbor.
Rešenje kojim se po službenoj dužnosti poništava glasanje na biračkom mestu u inostranstvu donosi Republička izborna komisija.
Rešenje kojim se po službenoj dužnosti poništava glasanje na biračkom mestu objavljuje se na veb-prezentaciji.
Protiv rešenja kojim se po službenoj dužnosti poništava glasanje na biračkom mestu podnosilac proglašene izborne liste i birač koji je upisan u izvod iz biračkog spiska na tom biračkom mestu mogu podneti prigovor Republičkoj izbornoj komisiji u roku od 72 časa od objavljivanja tog rešenja na veb-prezentaciji.
Glasanje na biračkom mestu se ponavlja ako je konstatovano da se na tom biračkom mestu ne mogu utvrditi rezultati glasanja ili ako je glasanje na tom biračkom mestu poništeno.
Rešenje o sprovođenju ponovnog glasanja na biračkom mestu Republička izborna komisija donosi u roku od tri dana od dana kada je na veb-prezentaciji objavljeno rešenje kojim je konstatovano da se na tom biračkom mestu ne mogu utvrditi rezultati glasanja, odnosno rešenje kojim je glasanje na tom biračkom mestu poništeno.
Ako je protiv rešenja kojim je konstatovano da se na biračkom mestu ne mogu utvrditi rezultati glasanja, odnosno rešenja kojim je glasanje na biračkom mestu poništeno podneto pravno sredstvo, rok za donošenje rešenja o sprovođenju ponovnog glasanja na tom biračkom mestu računa se od dana kada je Republičkoj izbornoj komisiji dostavljena odluka po pravnom sredstvu.
Ponovno glasanje sprovodi se u roku od deset dana od dana donošenja rešenja o sprovođenju ponovnog glasanja.
Lokalna izborna komisija imenuje novi birački odbor za sprovođenje ponovnog glasanja.
Ako na biračkom mestu na kojem se ponavlja glasanje podnosilac proglašene izborne liste nije predložio člana, odnosno zamenika člana biračkog odbora u proširenom sastavu, ima pravo da ih predloži za sprovođenje ponovnog glasanja.
Lokalna izborna komisija u roku od 96 časova od zatvaranja biračkih mesta donosi za sva biračka mesta koja se nalaze na njenoj teritoriji i bez odlaganja dostavlja Republičkoj izbornoj komisiji zbirni izveštaj o rezultatima glasanja koji sadrži broj birača upisanih u birački spisak, broj birača koji je izašao na izbore, broj glasačkih listića koji se nalaze u glasačkim kutijama, broj nevažećih glasačkih listića, broj važećih glasačkih listića i broj glasova koje je dobila svaka izborna lista.
Zbirni izveštaj o rezultatima glasanja u inostranstvu donosi Republička izborna komisija.
Ako je podneto pravno sredstvo zbog nepravilnosti tokom sprovođenja glasanja na biračkom mestu i ako je podneto pravno sredstvo protiv rešenja kojim se konstatuje da se na biračkom mestu ne mogu utvrditi rezultati glasanja, odnosno rešenja kojim se poništava glasanje na biračkom mestu, rok za donošenje i dostavljanje zbirnog izveštaja o rezultatima glasanja računa se od dana kada su lokalnoj izbornoj komisiji dostavljene odluke o svim podnetim pravnim sredstvima.
Ako se na pojedinim biračkim mestima sprovodi ponovno glasanje, rok za donošenje i dostavljanje zbirnog izveštaja o rezultatima glasanja računa se od zatvaranja biračkog mesta na kojem je najkasnije ponovljeno glasanje, odnosno od dana kada su lokalnoj izbornoj komisiji dostavljene odluke o svim eventualno podnetim pravnim sredstvima u vezi sa ponovnim glasanjem.
Ako je podnet zahtev da se izvrši kontrola zapisnika o radu biračkog odbora po uzorku, rok za donošenje i dostavljanje zbirnog izveštaja o rezultatima glasanja računa se od završetka kontrole zapisnika o radu biračkog odbora.
Protiv zbirnog izveštaja o rezultatima glasanja podnosilac proglašene izborne liste i birač koji je upisan u birački spisak na biračkom mestu koje se nalazi na teritoriji lokalne izborne komisije mogu podneti prigovor Republičkoj izbornoj komisiji u roku od 72 časa od objavljivanja zbirnog izveštaja na veb-prezentaciji.
Protiv zbirnog izveštaja o rezultatima glasanja u inostranstvu podnosilac proglašene izborne liste i birač koji je upisan u birački spisak na biračkom mestu u inostranstvu mogu podneti prigovor Republičkoj izbornoj komisiji u roku od 72 časa od objavljivanja zbirnog izveštaja na veb-prezentaciji.
Ako nađe da lokalna izborna komisija nije utvrdila rezultate glasanja u skladu sa odredbama ovog zakona, Republička izborna komisija po službenoj dužnosti donosi rešenje kojim poništava zbirni izveštaj o rezultatima glasanja.
Ako lokalna izborna komisija ne donese blagovremeno zbirni izveštaj o rezultatima glasanja ili ako se poništi zbirni izveštaj o rezultatima glasanja, Republička izborna komisija može preuzeti celokupni izborni materijal i doneti zbirni izveštaj o rezultatima glasanja ako priroda stvari to dozvoljava i ako utvrđeno činjenično stanje pruža pouzdan osnov za to.
Republička izborna komisija u roku od 96 časova od prijema svih zbirnih izveštaja o rezultatima glasanja donosi i objavljuje za sva biračka mesta ukupan izveštaj o rezultatima izbora koji sadrži broj birača upisanih u birački spisak, broj birača koji je izašao na izbore, broj birača koji su glasali, broj nevažećih glasačkih listića, broj važećih glasačkih listića, broj glasova koje je dobila svaka izborna lista i broj mandata koji je dobila svaka izborna lista.
Broj birača koji su glasali utvrđuje se na osnovu broja glasačkih listića koji se nalaze u glasačkim kutijama.
Ako je podneto pravno sredstvo protiv zbirnog izveštaja o rezultatima glasanja, rok za donošenje i objavljivanje ukupnog izveštaja o rezultatima izbora računa se od dana kada je Republičkoj izbornoj komisiji dostavljena odluka po pravnom sredstvu.
Protiv ukupnog izveštaja o rezultatima izbora podnosilac proglašene izborne liste i birač mogu podneti prigovor Republičkoj izbornoj komisiji u roku od 72 časa od objavljivanja ukupnog izveštaja na veb-prezentaciji.
Statistička obrada podataka obuhvata unos rezultata glasanja iz zapisnika o radu biračkih odbora u bazu rezultata izbora sa svih biračkih mesta, logičko-računsku kontrolu rezultata unetih u zapisnike o radu biračkih odbora i izradu izveštaja za potrebe Republičke izborne komisije i lokalnih izbornih komisija.
Republički organ nadležan za poslove statistike određuje lica koja u sedištu Republičke izborne komisije i lokalnih izbornih komisija vrše poslove statističke obrade podataka.
Podnosilac proglašene izborne liste može Republičkoj izbornoj komisiji prijaviti lice koje ima pravo da prisustvuje statističkoj obradi podataka u Republičkoj izbornoj komisiji i lokalnim izbornim komisijama.
Odmah pošto se statistički obrade, podaci o rezultatima glasanja na biračkim mestima se objavljuju na veb-prezentaciji, počev od podataka sa prvog obrađenog biračkog mesta, zaključno sa objavljivanjem ukupnih rezultata izbora.
Republička izborna komisija na sednici utvrđuje preliminarne rezultate izbora za sva biračka mesta koja su obrađena u roku od 24 časa od zatvaranja biračkih mesta.
Republička izborna komisija propisuje pravila o statističkoj obradi podataka.
Republička izborna komisija po službenoj dužnosti donosi rešenje o prekidu izbornih radnji kada usled ratnog stanja i vanrednog stanja ili proglašene vanredne situacije za teritoriju Republike Srbije nije moguće sprovesti izbore ili je to znatno otežano.
Rešenje o prekidu izbornih radnji proizvodi pravno dejstvo danom njegovog objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Kada prestanu razlozi za prekid izbornih radnji, Republička izborna komisija po službenoj dužnosti donosi rešenje o nastavljanju izbornih radnji i objavljuje ga u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Rokovi koji su usled prekida izbornih radnji prestali da teku nastavljaju da teku od dana kada je rešenje o nastavljanju izbornih radnji objavljeno u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Predlog za prekid, odnosno nastavljanje izbornih radnji može podneti politička stranka i podnosilac proglašene izborne liste.
O predlogu za prekid, odnosno nastavljanje izbornih radnji Republička izborna komisija je dužna da donese i objavi odluku u roku od 24 časa od njegovog prijema.