Nadzor nad poslovanjem pružalaca usluga povezanih s digitalnom imovinom, izdavalaca digitalne imovine, kao i lica koja jesu ili su bila imaoci digitalne imovine, vrši nadzorni organ, u skladu sa svojim nadležnostima utvrđenim ovim i drugim zakonima.
Nadzorni organ vrši nadzor u svakom delu poslovanja izdavaoca i imaoca digitalne imovine iz
koji je posredno i/ili neposredno u vezi sa digitalnom imovinom, kao i u svakom delu poslovanja pružaoca usluga povezanih s digitalnom imovinom, i može tim izdavaocima, imaocima digitalne imovine, odnosno pružaocima usluga povezanih s digitalnom imovinom, samostalno izricati mere iz svoje nadležnosti u skladu sa ovim i drugim zakonima.
Predmet nadzora je provera usklađenosti poslovanja pružalaca usluga povezanih s digitalnom imovinom, izdavalaca i lica koja jesu ili su bila imaoci digitalne imovine (u daljem tekstu: subjekt nadzora) sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona.
Predmet nadzora je i provera usklađenosti poslovanja pružalaca usluga povezanih s digitalnom imovinom i izdavalaca sa zakonom i drugim propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, zakonom kojim se uređuje ograničavanje raspolaganja imovinom u cilju sprečavanja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje, propisima kojima se uređuje devizno poslovanje, propisima kojima se uređuje računovodstvo, propisima kojima se uređuje upravljanje informacionim sistemom i drugim odgovarajućim propisima.
Nadzorni organ može propisom utvrditi obavezu pružalaca usluga povezanih s digitalnom imovinom da plaćaju naknadu za vršenje nadzora iz ovog člana, kao i način obračuna, rokove plaćanja i druga pitanja u vezi sa ovom naknadom.
posredno - prikupljanjem i analizom izveštaja i druge dokumentacije i podataka koje subjekt nadzora dostavlja nadzornom organu u skladu sa ovim zakonom, kao i druge dokumentacije, odnosno drugih podataka o poslovanju subjekta nadzora kojima nadzorni organ raspolaže;
2)
neposredno - uvidom u poslovne knjige i drugu dokumentaciju i podatke subjekta nadzora.
Nadzorni organ može u toku vršenja nadzora, na način utvrđen
, izvršiti nadzor i kod lica kome je subjekt nadzora poverio obavljanje pojedinih operativnih poslova u skladu sa ovim zakonom, kao i kod drugih lica koja su sa subjektom nadzora povezana imovinskim, upravljačkim i poslovnim odnosima.
Lica kod kojih se vrši nadzor iz ovog člana dužna su da ovlašćenim licima nadzornog organa omoguće nesmetano vršenje nadzora i da sarađuju s njima.
Dostavljanjem subjektu nadzora rešenja, zapisnika i drugih akata, kao i obaveštenja, zahteva i drugih pismena nadzornog organa koji su povezani s nadzorom - smatra se da su oni dostavljeni i članovima uprave i rukovodiocima subjekta nadzora i ne može se dokazivati suprotno.
Nadzorni organ bliže propisuje uslove i način vršenja nadzora shodno svojim zakonskim nadležnostima, a može propisati i obavezu subjekata nadzora da obezbede uslove za prijem rešenja, zapisnika i drugih akata, obaveštenja, zahteva i pismena nadzornog organa u obliku elektronskih dokumenata.
sačinjeni na jeziku koji nije srpski, nadzorni organ može zahtevati od subjekta nadzora, odnosno lica iz tog stava da o njihovom trošku obezbede prevod tih podataka i dokumentacije na srpski jezik.
Nadzorni organ prikuplja, obrađuje i analizira podatke povezane s pružanjem usluga povezanih s digitalnom imovinom koje mu u statističke svrhe i radi obavljanja nadzora dostavljaju pružaoci tih usluga.
Nadzorni organ bliže propisuje sadržinu, rokove i način dostavljanja podataka iz
na bilo koji način saznaju, a odnose se na nadzor nad poslovanjem subjekta nadzora, kao i dokumenti koji sadrže takve podatke, uključujući i mere iz - određuju se i štite kao tajni podaci sa oznakom stepena tajnosti "POVERLJIVO" ili "INTERNO", u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka.
dužna su da čuvaju podatke i dokumente iz tog stava kao tajne podatke, odnosno ne mogu ih učiniti dostupnim trećim licima, osim u slučajevima propisanim zakonom.
ne prestaje ni nakon prestanka radnog odnosa, odnosno angažovanja u nadzornom organu kao ni nakon prestanka drugog svojstva na osnovu kog su ta lica ostvarila pristup podacima iz tog stava.
izraženih u zbirnom obliku, tako da se na osnovu njih ne može utvrditi identitet subjekta nadzora, odnosno fizičkih i pravnih lica - ne smatra se povredom obaveze čuvanja tajnosti podataka.
Nadzorni organ i drugi nadležni organi u Republici sarađuju i razmenjuju podatke radi vršenja i unapređenja nadzora, odlučivanja u upravnim postupcima i obavljanja drugih poslova utvrđenih ovim zakonom.
Narodna banka Srbije i Komisija sporazumom bliže uređuju način saradnje i razmene podataka radi vršenja i unapređenja nadzora, odlučivanja u upravnim postupcima i obavljanja drugih poslova utvrđenih ovim zakonom.
Nadzorni organ ima pravo da u svakom trenutku od nadležnog organa koji vodi evidenciju o osuđivanosti za kaznena dela zahteva podatke o osuđivanosti lica, njegovih saradnika, kao i stvarnog vlasnika tog lica u smislu zakona kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, na koje se odnose zahtevi i obaveštenja koji se nadzornom organu dostavljaju u skladu sa ovim zakonom, odnosno čija je poslovna reputacija značajna za postupanje i odlučivanje po tim zahtevima, odnosno obaveštenjima.
Nadzorni organ sarađuje s nadležnim organima stranih država i može s njima u svrhe iz
razmenjivati podatke koji se odnose na nadzor nad subjektima nadzora i neovlašćeno pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom, u skladu sa odredbama ovog zakona, a može zaključiti i sporazum s tim organima.
Subjekt nadzora je dužan da nadzornom organu omogući vršenje neposrednog nadzora nad poslovanjem, odnosno obavljanjem pojedinih poslova u njegovom sedištu, ograncima i drugim organizacionim delovima.
(u daljem tekstu: ovlašćena lica) stavi na uvid poslovne knjige, dokumentaciju i podatke koje ta lica budu zahtevala u pismenoj, odnosno u elektronskoj formi, kao i da im omogući pristup svim resursima informacionog sistema, uključujući opremu, baze podataka i računarske programe koje koristi.
Ovlašćena lica vrše neposredan nadzor radnim danom u toku redovnog radnog vremena subjekta nadzora, a kada je to neophodno zbog obima ili prirode ovog nadzora - subjekt nadzora dužan je da ovlašćenim licima omogući obavljanje tog nadzora i neradnim danima, odnosno izvan radnog vremena.
Ovlašćena lica u toku vršenja neposrednog nadzora mogu da:
1)
pristupaju svim prostorijama subjekta nadzora;
2)
zahtevaju da im se stavi na raspolaganje zasebna prostorija za obavljanje poslova neposrednog nadzora;
3)
zahtevaju da im se dostave podaci, odnosno obezbede kopije dokumenata koji su povezani s predmetom neposrednog nadzora, kao i obezbedi pristup resursima informacionog sistema;
4)
neposredno komuniciraju s članovima uprave, rukovodiocima i odgovornim zaposlenima subjekta nadzora radi dobijanja neophodnih pojašnjenja.
Ako podatke obrađuje ili poslovne knjige i drugu dokumentaciju vodi u elektronskom obliku, subjekt nadzora dužan je da ovlašćenim licima pruži neophodnu tehničku podršku tokom uvida u te podatke, odnosno poslovne knjige i dokumentaciju.
Subjekt nadzora dužan je da imenuje svog predstavnika koji će ovlašćenim licima pružiti svu neophodnu pomoć za nesmetano vršenje neposrednog nadzora.
Nadzorni organ može angažovati druga lica koja će prisustvovati neposrednom nadzoru radi pružanja odgovarajuće stručne podrške ovlašćenim licima pri vršenju ovog nadzora.
Odredbe ovog člana shodno se primenjuju i u slučaju kada nadzorni organ vrši neposredni nadzor kod lica kome je subjekt nadzora poverio obavljanje pojedinih operativnih poslova, kao i kod drugih lica koja su sa subjektom nadzora povezana imovinskim, upravljačkim i poslovnim odnosima.
Ovlašćena lica dužna su da o izvršenom nadzoru sačine zapisnik (u daljem tekstu: zapisnik o nadzoru).
Nadzorni organ subjektu nadzora dostavlja zapisnik o nadzoru, na koji on može staviti primedbe u roku od 15 radnih dana od dana kada mu je taj zapisnik dostavljen.
utvrdi činjenično stanje bitno različito od stanja navedenog u zapisniku o nadzoru, sačinjava se dopuna tog zapisnika.
Dopuna zapisnika o nadzoru dostavlja se subjektu nadzora u roku od 15 radnih dana od dana dostavljanja primedaba na taj zapisnik.
Ako utvrdi da primedbe subjekta nadzora na zapisnik o nadzoru nisu osnovane, odnosno da ne utiču bitno na utvrđeno činjenično stanje - nadzorni organ o tome sačinjava službenu belešku i dostavlja je subjektu nadzora.
Nadzorni organ doneće rešenje o obustavi postupka nadzora izvršenog kod subjekta nadzora, ako zapisnikom o nadzoru nisu utvrđene nepravilnosti ili nedostaci u poslovanju subjekta nadzora ili ako subjekt nadzora primedbama dostavljenim u roku propisanom ovim zakonom osnovano ospori sve nalaze iz zapisnika o nadzoru.
Ako postoji sumnja da se pružanjem usluga povezanih s digitalnom imovinom bavi pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice koje nema dozvolu nadzornog organa za pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom u skladu s ovim zakonom - nadzorni organ može izvršiti neposrednu i posrednu proveru da li to lice pruža usluge povezane s digitalnom imovinom suprotno odredbama ovog zakona.
na zahtev nadzornog organa ne dostavi sve tražene podatke i dokumentaciju u roku koji je utvrđen u tom zahtevu ili ako ne omogući nadzornom organu obavljanje neposrednog nadzora ili ne sarađuje sa ovlašćenim licima - nadzorni organ može tom licu izreći novčanu kaznu u rasponu:
1)
od 100.000 do 500.000 dinara za pravna lica i od 30.000 do 100.000 dinara za odgovorna lica u pravnom licu;
utvrdi da se lice iz tog stava neovlašćeno bavi pružanjem usluga povezanih s digitalnom imovinom, nadzorni organ donosi rešenje o zabrani obavljanja ovih poslova i dostavlja ga nadležnim organima.
nadzorni organ istovremeno izriče i novčanu kaznu licu iz tog stava, i to u rasponu:
1)
od 100.000 do 5.000.000 dinara, odnosno do 20% ukupnih prihoda ostvarenih u prethodnoj poslovnoj godini ako je taj iznos veći od 5.000.000 dinara za pravna lica i od 30.000 do 1.000.000 dinara za odgovorna lica u pravnom licu;
2)
od 30.000 do 2.000.000 dinara za fizička lica.
Ako nadzorni organ naknadnom proverom utvrdi da privredno društvo, odnosno preduzetnik kojima je izrečena zabrana iz
nisu prestali s neovlašćenim pružanjem usluga iz tog stava, takvo neovlašćeno pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom predstavlja neotklonjiv razlog za pokretanje postupka prinudne likvidacije, odnosno brisanja preduzetnika iz registra privrednih subjekata po sili zakona, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni položaj privrednih društava.
, nadzorni organ donosi rešenje o neovlašćenom pružanju usluga povezanih s digitalnom imovinom i dostavlja ga organu nadležnom za vođenje registra privrednih subjekata radi pokretanja postupka prinudne likvidacije, odnosno brisanja privrednog društva i preduzetnika iz registra.
nadzorni organ izriče meru blokade svih računa privrednog društva i preduzetnika do pokretanja postupka prinudne likvidacije, odnosno brisanja preduzetnika iz registra.
Na izricanje novčanih kazni iz shodno se primenjuju odredbe
Ako se u postupku nadzora utvrde nedostaci ili nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora, odnosno ako se utvrdi da je taj subjekt postupio suprotno ovom zakonu ili propisima donetim na osnovu ovog zakona, nadzorni organ preduzeće prema tom subjektu jednu od sledećih mera:
1)
uputiti preporuku;
2)
uputiti pismenu opomenu;
3)
izreći naloge i mere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti;
4)
doneti rešenje o oduzimanju dozvole za pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom.
Kad utvrdi da li je subjekt nadzora postupio u skladu s merama iz ovog člana i u kojoj meri, nadzorni organ će ili obustaviti postupak nadzora ili preduzeti novu meru prema tom subjektu.
Ako se u postupku nadzora utvrde manje značajne nepravilnosti ili nedostaci u poslovanju subjekta nadzora koji ne predstavljaju značajan rizik u njegovom poslovanju, nadzorni organ uputiće tom subjektu odgovarajuću preporuku.
Preporuka sadrži rok za otklanjanje nepravilnosti, odnosno nedostataka iz
, kao i rok u kome je subjekt nadzora dužan da nadzornom organu dostavi izveštaj o otklonjenim nepravilnostima, odnosno nedostacima, sa odgovarajućim dokazima.
Ako se u postupku nadzora utvrde nepravilnosti koje ne utiču bitno i neposredno na poslovanje subjekta nadzora, ali bi mogle predstavljati značajan rizik u poslovanju ako se ne otklone, ili ako subjekt nadzora nije postupio u skladu s preporukom - nadzorni organ upućuje mu pismenu opomenu.
Pismena opomena sadrži rok za otklanjanje nepravilnosti iz
Ako se u postupku nadzora utvrdi da subjekt nadzora nije postupio u skladu sa ovim zakonom ili propisima donetim na osnovu ovog zakona, odnosno u skladu s pismenom opomenom - nadzorni organ donosi rešenje kojim tom subjektu izriče naloge i mere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, u roku koji ne može biti duži od 60 dana od dana prijema tog rešenja.
subjektu nadzora nalaže se da sprovede jednu ili više sledećih aktivnosti:
1)
da svoje poslovanje uskladi sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona;
2)
da privremeno obustavi pružanje pojedinih usluga povezanih s digitalnom imovinom;
3)
da preduzme odgovarajuće mere za zaštitu korisnika digitalne imovine, u skladu sa ovim zakonom;
4)
da razreši članove uprave i/ili rukovodioce subjekta nadzora, ako više ne ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom, odnosno ako postupaju suprotno odredbama ovog zakona;
Ako u postupku nadzora utvrdi da subjekt nadzora nije postupio u skladu sa ovim zakonom ili propisima donetim na osnovu ovog zakona, a naročito ako su istovrsne povrede činjene u određenom periodu korišćenjem iste situacije ili trajnog odnosa s korisnicima digitalne imovine - nadzorni organ rešenjem iz
koja se izriče subjektu nadzora ne može biti manja od 100.000 dinara ni veća od 5.000.000 dinara, a novčana kazna iz tog stava koja se izriče članu uprave i rukovodiocu subjekta nadzora ne može biti manja od 30.000 dinara ni veća od 1.000.000 dinara.
Ako je 10% ukupnog prihoda subjekta nadzora ostvarenog u prethodnoj godini veće od 5.000.000 dinara, novčana kazna iz
koja se izriče subjektu nadzora može biti i veća od 5.000.000 dinara ali ne veća od 10% ukupnog prihoda subjekta nadzora ostvarenog u prethodnoj godini.
Novčane kazne iz ovog člana mogu se izreći i fizičkom licu koje u vreme izricanja novčane kazne više nema svojstvo člana uprave ili rukovodioca subjekta nadzora - za nepostupanja, odnosno povrede iz
, ocenjuje i stepen odgovornosti ovog lica uzimajući u obzir podelu odgovornosti za poslove iz delokruga tog organa utvrđene zakonom i unutrašnjim aktima subjekta nadzora, kao i ovlašćenja i odgovornosti u upravljanju subjektom nadzora.
Ako se novčana kazna izriče u postupku nadzora, rešenje iz
donosi se bez prethodnog posebnog izjašnjenja subjekta nadzora, odnosno člana uprave i rukovodioca tog subjekta o činjenicama i okolnostima koje su od značaja za donošenje rešenja o izricanju ove kazne, osim ako je u pitanju lice kome je prestala ta funkcija u subjektu nadzora.
Subjekt nadzora je dužan da zapisnik o nadzoru i rešenje o izricanju novčane kazne dostavi licu koje je funkciju člana uprave i rukovodioca subjekta nadzora obavljalo u periodu na koji se odnosi zapisnik o nadzoru. Po proteku 30 dana od dana dostavljanja subjektu nadzora - smatra se da su zapisnik o nadzoru i rešenje o izricanju novčane kazne dostavljeni ovim licima.
Rešenje o izricanju novčane kazne je izvršno nakon dostavljanja licu iz
Ako član uprave i rukovodilac subjekta nadzora, uključujući i lica koja su obavljala ove funkcije u subjektu nadzora, ne plati novčanu kaznu u roku utvrđenom rešenjem o izricanju novčane kazne - subjekt nadzora je dužan da ovu kaznu plati u roku od osam dana od isteka roka utvrđenog ovim rešenjem.
Novčane kazne iz ovog člana uplaćuju se na račun nadzornog organa.
Subjekt nadzora je dužan da nadzornom organu dostavi dokaz o uplati na račun nadzornog organa novčanih kazni iz ovog člana najkasnije u roku određenom rešenjem o izricanju novčane kazne, odnosno u roku od osam dana od isteka tog roka ako subjekt nadzora plaća kaznu umesto lica iz
Ako se obaveza po osnovu novčane kazne iz ovog člana ne plati u roku utvrđenom rešenjem o izricanju novčane kazne, nadzorni organ ima pravo da obračunava zateznu kamatu na iznos tog duga.
Izvršna rešenja o izricanju novčane kazne iz ovog člana predstavljaju osnov za prinudnu naplatu s računa subjekta nadzora u skladu sa zakonom kojim se uređuje platni promet.
Nadzorni organ donosi rešenje o oduzimanju dozvole za pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom, u sledećim slučajevima:
1)
ako utvrdi da pružalac usluga povezanih s digitalnom imovinom nije otpočeo s pružanjem tih usluga u roku od šest meseci od dana donošenja rešenja o davanju dozvole za pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom ili da ne pruža te usluge u periodu dužem od šest meseci;
2)
ako pružalac usluga povezanih s digitalnom imovinom pismeno obavesti nadzorni organ da više ne namerava da pruža te usluge ili da namerava da sprovede postupak likvidacije;
3)
ako utvrdi teže povrede propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma;
4)
ako mu pružalac usluga povezanih s digitalnom imovinom ne omogući da vrši nadzor nad njegovim poslovanjem.
Nadzorni organ može doneti rešenje o oduzimanju dozvole za pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom, u sledećim slučajevima:
1)
ako utvrdi da pružalac usluga povezanih s digitalnom imovinom više ne ispunjava uslove iz
ovog člana dostavi nadzornom organu najkasnije 30 dana pre dana prestanka pružanja usluga povezanih s digitalnom imovinom, odnosno pokretanja postupka likvidacije, kao i da na zahtev nadzornog organa dostavi dokumentaciju utvrđenu u tom zahtevu i dokaze da ima dovoljno sredstava da izmiri sve svoje obaveze u vezi s pružanjem usluga povezanih s digitalnom imovinom. Rok iz ovog stava računa se od dana dostavljanja uredne dokumentacije iz tog stava.
Obaveštenje o oduzimanju dozvole za pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom objavljuje se na internet prezentaciji nadzornog organa.
Nadzorni organ može da javno, na svojoj internet prezentaciji i/ili na drugi odgovarajući način, informiše javnost o izrečenim merama i/ili kaznama u vezi sa kršenjem odredaba ovog zakona, nakon što je subjekt nadzora obavešten o toj meri i/ili kazni.