Porodični zakon

Status Propisa

Na snazi

Prikazana Verzija

Opšte Informacije

DonosilacNarodna skupština Republike Srbije

Porodični zakon

2.Čl. 209–246

Postupak u bračnom sporu

Član209

Mesna nadležnost

U bračnom sporu mesno je nadležan sud određen zakonom kojim se uređuje parnični postupak.
Član210

Pokretanje postupka

(1) Postupak radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, kao i za poništenje i razvod braka (bračni spor), pokreće se tužbom.
(2) Postupak za razvod braka pokreće se i predlogom za sporazumni razvod braka.
Član211

Tužba za utvrđenje postojanja ili nepostojanja braka

Tužbu za utvrđenje postojanja ili nepostojanja braka mogu podneti supružnici, lica koja imaju pravni interes da bude utvrđeno postojanje ili nepostojanje braka i javni tužilac.
Član212

Tužba za poništenje ništavog braka

(1) Tužbu za poništenje braka iz uzroka navedenih , i i mogu podneti supružnici, lica koja imaju pravni interes da brak bude poništen i javni tužilac.
(2) U slučajevima iz brak se može poništiti i posle njegovog prestanka.
(3) Pravo na podizanje tužbe za poništenje ništavog braka ne zastareva.
Član213

Dokazivanje ništavosti (bračnost)

(1) U postupku za poništenje braka koji je sklopljen za vreme trajanja ranijeg braka jednog supružnika, postojanje ranijeg braka dokazuje se izvodom iz matične knjige venčanih.
(2) Ako tužilac postojanje ranijeg braka ne može dokazati izvodom iz matične knjige venčanih, sud će mu naložiti da u određenom roku pokrene parnicu radi utvrđivanja da raniji brak postoji, a ako on to ne učini, smatraće se da je tužba povučena.
(3) Ako tuženi osporava punovažnost ranijeg braka koji je upisan u matičnu knjigu venčanih, sud će mu naložiti da u određenom roku pokrene parnicu za poništenje ranijeg braka, a ako on to ne učini, smatraće se da je od svoje tvrdnje odustao.
Član214

Naknadni nestanak uzroka ništavosti (bračnost)

Sud će odbiti tužbeni zahtev za poništenje braka ako je raniji brak prestao do zaključenja glavne rasprave.
Član215

Tužba za poništenje rušljivog braka (maloletstvo)

(1) Supružnik koji je u vreme sklapanja braka bio maloletan može podneti tužbu za poništenje braka sklopljenog bez dozvole suda u roku od godinu dana od dana sticanja punoletstva.
(2) Roditelji maloletnog supružnika, odnosno njegov staratelj, mogu podneti tužbu za poništenje braka sklopljenog bez dozvole suda do punoletstva maloletnog supružnika.
Član216

Tužba za poništenje rušljivog braka (prinuda i zabluda)

Supružnik koji je brak sklopio pod prinudom ili u zabludi može podneti tužbu za poništenje braka u roku od godinu dana od dana kada je prinuda prestala ili je zabluda uočena.
Član217

Tužba za poništenje rušljivog braka (nesposobnost za rasuđivanje)

Supružnik koji nije bio sposoban za rasuđivanje u trenutku sklapanja braka, a naknadno postane sposoban za rasuđivanje, može podneti tužbu za poništenje braka u roku od godinu dana od dana prestanka nesposobnosti za rasuđivanje, odnosno od dana pravnosnažnosti sudske odluke o vraćanju poslovne sposobnosti.
Član218

Naslednici i staratelj

(1) Pravo na tužbu za poništenje braka ne prelazi na naslednike supružnika.
(2) Naslednici supružnika mogu nastaviti već započeti postupak radi utvrđivanja da je postojao osnov za poništenje braka.
(3) Staratelj maloletnog ili poslovno nesposobnog supružnika može podneti tužbu za poništenje braka samo uz prethodnu saglasnost organa starateljstva.
Član219

Tužba za razvod braka

Tužbu za razvod braka mogu podneti oba supružnika.
Član220

Naslednici i staratelj

(1) Pravo na tužbu za razvod braka ne prelazi na naslednike supružnika.
(2) Naslednici supružnika mogu nastaviti već započeti postupak radi utvrđivanja da je postojao osnov za razvod braka.
(3) Naslednici supružnika koji su pokrenuli bračni spor predlogom za sporazumni razvod braka mogu nastaviti već započeti postupak radi utvrđivanja da je postojao osnov za razvod braka.
(4) Staratelj poslovno nesposobnog supružnika može podneti tužbu za razvod braka samo uz prethodnu saglasnost organa starateljstva.
Član221

Punomoćnik

(1) Ako tužbu u bračnom sporu podnosi punomoćnik stranke, punomoćje mora biti overeno i izdato samo radi zastupanja u bračnom sporu.
(2) Punomoćje mora da sadrži navode u pogledu vrste tužbe i osnova za podnošenje tužbe.
(3) U bračnom sporu koji je pokrenut predlogom za sporazumni razvod braka supružnike ne može zastupati isti punomoćnik.
Član222

Odricanje od tužbenog zahteva

U bračnom sporu odricanje od tužbenog zahteva ima isto pravno dejstvo kao povlačenje tužbe.
Član223

Povlačenje tužbe

(1) U bračnom sporu tužilac može tužbu povući do zaključenja glavne rasprave bez pristanka tuženog, a sa pristankom tuženog dok postupak nije pravnosnažno završen.
(2) Predlog za sporazumni razvod braka mogu povući jedan ili oba supružnika dok postupak nije pravnosnažno završen.
(3) Ako je do povlačenja tužbe ili predloga u skladu sa došlo posle donošenja prvostepene presude, sud će rešenjem utvrditi da je presuda bez pravnog dejstva i da se postupak obustavlja.
Član224

Presuda i sudsko poravnanje

(1) U bračnom sporu ne može se izreći presuda zbog propuštanja niti presuda na osnovu priznanja ili odricanja.
(2) U bračnom sporu stranke ne mogu da zaključe sudsko poravnanje.
Član225

Presuda o razvodu braka na osnovu sporazuma o razvodu

(1) Sporazum supružnika o vršenju roditeljskog prava unosi se u izreku presude o razvodu braka ukoliko sud proceni da je taj sporazum u najboljem interesu deteta.
(2) Sporazum supružnika o deobi zajedničke imovine unosi se u izreku presude kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma o razvodu braka.
Član226

Presuda u bračnom sporu

(1) Sud je dužan da presudom u bračnom sporu odluči o vršenju roditeljskog prava.
(2) Sud može presudom u bračnom sporu odlučiti o potpunom ili delimičnom lišenju roditeljskog prava.
(3) Sud može presudom u bračnom sporu odrediti jednu ili više mera zaštite od nasilja u porodici.
Član227

Pobijanje presude

(1) Presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma o razvodu može se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je sporazum o razvodu zaključen pod prinudom ili u zabludi.
(2) Pravnosnažna presuda u bračnom sporu ne može se pobijati vanrednim pravnim lekovima u pogledu dela u kome je doneta odluka o poništenju ili razvodu braka.
Član228

Smrt stranaka

(1) Ako u toku bračnog spora umre jedan ili umru oba supružnika, prvostepeni sud će rešenjem utvrditi da se postupak obustavlja.
(2) Odredba ne dira u pravo naslednika da nastave postupak u skladu sa i .
Čl. 229–232
Postupak posredovanja
Član229

Sadržina postupka posredovanja

Postupak posredovanja (u daljem tekstu: posredovanje) obuhvata postupak za pokušaj mirenja (u daljem tekstu: mirenje) i postupak za pokušaj sporazumnog okončanja spora (u daljem tekstu: nagodba).
Član230

Kada se sprovodi posredovanje

(1) Posredovanje se redovno sprovodi uz postupak u bračnom sporu koji je pokrenut tužbom jednog od supružnika.
(2) Posredovanje u bračnom sporu se ne sprovodi:
1)
ako jedan od supružnika ne pristane na posredovanje;
2)
ako je jedan od supružnika nesposoban za rasuđivanje;
3)
ako je boravište jednog od supružnika nepoznato;
4)
ako jedan ili oba supružnika žive u inostranstvu.
Član231

Ko sprovodi posredovanje

(1) Posredovanje, po pravilu, sprovodi sud.
(2) Uz poziv na ročište za posredovanje dostavlja se i tužba za poništenje ili razvod braka.
(3) Sudija koji rukovodi posredovanjem ne može učestvovati u donošenju odluke u nekoj kasnijoj fazi postupka, osim ako je posredovanje uspelo.
Član232

Kako se sprovodi posredovanje

(1) Po prijemu tužbe za poništenje ili razvod braka, sud zakazuje ročište za posredovanje koje se održava samo pred sudijom pojedincem.
(2) Sudija koji rukovodi posredovanjem dužan je da preporuči supružnicima da se podvrgnu i psiho-socijalnom savetovanju.
(3) Ako supružnici pristanu na psiho-socijalno savetovanje, sud će na njihov predlog, ili uz njihovu saglasnost, poveriti posredovanje nadležnom organu starateljstva, bračnom ili porodičnom savetovalištu, odnosno drugoj ustanovi koja je specijalizovana za posredovanje u porodičnim odnosima.
(4) Poveravanje se vrši dostavljanjem tužbe za poništenje ili razvod braka.
Čl. 233–239
Mirenje
Član233

Kada se sprovodi mirenje

Mirenje se sprovodi samo u bračnom sporu koji je pokrenut tužbom za razvod braka.
Član234

Svrha mirenja

Svrha mirenja jeste da se poremećeni odnos supružnika razreši bez konflikta i bez razvoda braka.
Član235

Poziv na mirenje

(1) Na mirenje se pozivaju oba supružnika.
(2) Punomoćnici ne mogu zastupati supružnike niti mogu prisustvovati mirenju.
Član236

Kada je mirenje uspelo

Ako se supružnici pomire, smatraće se da je tužba za razvod braka povučena.
Član237

Kada mirenje nije uspelo

(1) Ako se jedan ili oba supružnika, iako su uredno pozvani, ne odazovu pozivu za mirenje, smatraće se da mirenje nije uspelo i nastaviće se postupak nagodbe.
(2) Ako ne dođe do pomirenja, u smislu , ali sud odnosno ustanova kojoj je poveren postupak posredovanja proceni da ima izgleda da do pomirenja dođe, sa mirenjem se može nastaviti.
Član238

Zapisnik o mirenju

(1) O mirenju sud odnosno ustanova kojoj je poveren postupak posredovanja sastavlja zapisnik koji sadrži izjave supružnika o tome da su se pomirili odnosno da mirenje nije uspelo.
(2) Ustanova kojoj je poveren postupak posredovanja dužna je da o rezultatu mirenja obavesti sud kojem je podneta tužba za razvod braka i dostavi mu zapisnik o mirenju.
Član239

Trajanje mirenja

(1) Sud odnosno ustanova kojoj je poveren postupak posredovanja dužni su da mirenje sprovedu u roku od dva meseca od dana dostavljanja tužbe sudu odnosno ustanovi.
(2) Ako ustanova kojoj je poveren postupak posredovanja ne obavesti sud o rezultatima mirenja u roku od tri meseca od dana kada joj je dostavljena tužba za razvod braka, postupak mirenja će sprovesti sud.
(3) Ročište za mirenje sud je dužan da zakaže tako da se održi u roku od 15 dana od dana kada je istekao rok iz .
Čl. 240–246
Nagodba
Član240

Kada se sprovodi nagodba

Nagodba se sprovodi u bračnom sporu koji je pokrenut tužbom za poništenje braka, odnosno tužbom za razvod braka a mirenje supružnika nije uspelo.
Član241

Svrha nagodbe

(1) Svrha nagodbe jeste da se poremećeni odnos supružnika razreši bez konflikta nakon poništenja ili razvoda braka.
(2) Sud odnosno ustanova kojoj je poveren postupak posredovanja nastojaće da supružnici postignu sporazum o vršenju roditeljskog prava i sporazum o deobi zajedničke imovine.
Član242

Poziv na nagodbu

Na nagodbu se pozivaju oba supružnika i njihovi punomoćnici.
Član243

Kada je nagodba uspela

(1) Ako supružnici postignu sporazum o vršenju roditeljskog prava i sporazum o deobi zajedničke imovine, smatraće se da je nagodba uspela.
(2) Ako supružnici postignu samo sporazum o vršenju roditeljskog prava ili samo sporazum o deobi zajedničke imovine, smatraće se da je nagodba delimično uspela.
(3) Ako je nagodba uspela ili je delimično uspela, sporazum supružnika o deobi zajedničke imovine unosi se u izreku presude o poništenju ili razvodu braka.
(4) Ako je nagodba uspela ili je delimično uspela, sporazum supružnika o vršenju roditeljskog prava unosi se u izreku presude o poništenju ili razvodu braka ukoliko sud proceni da je taj sporazum u najboljem interesu deteta.
Član244

Kada nagodba nije uspela

(1) Ako se jedan ili oba supružnika, iako su uredno pozvani, ne odazovu pozivu na nagodbu, smatraće se da nagodba nije uspela i nastaviće se postupak po tužbi za poništenje ili razvod braka.
(2) Ako ne dođe do nagodbe, u smislu , ali sud odnosno ustanova kojoj je poveren postupak posredovanja proceni da ima izgleda da se nagodba postigne, sa nagodbom se može nastaviti.
Član245

Zapisnik o nagodbi

(1) O nagodbi sud odnosno ustanova kojoj je poveren postupak posredovanja sastavlja zapisnik koji sadrži sporazum supružnika o vršenju roditeljskog prava i o deobi zajedničke imovine, odnosno izjave supružnika da nagodba nije uspela.
(2) Ustanova kojoj je poveren postupak posredovanja dužna je da o rezultatu nagodbe obavesti sud kojem je podneta tužba za poništenje ili razvod braka i dostavi mu zapisnik o nagodbi.
Član246

Trajanje nagodbe

(1) Sud je dužan da nagodbu sprovede u roku od dva meseca od dana kada je okončan postupak mirenja odnosno od dana kada je sudu dostavljena tužba za poništenje braka.
(2) Ustanova kojoj je poveren postupak posredovanja dužna je da nagodbu sprovede u roku od dva meseca od dana kada je okončan postupak mirenja odnosno od dana kada joj je dostavljena tužba za poništenje braka.
(3) Ako ustanova kojoj je poveren postupak posredovanja ne obavesti sud o rezultatima nagodbe u roku od tri meseca od dana kada je okončan postupak mirenja odnosno od dana kada joj je dostavljena tužba za poništenje braka, postupak nagodbe će sprovesti sud.
(4) Ročište za nagodbu sud je dužan da zakaže tako da se održi u roku od 15 dana od dana kada je istekao rok iz .