Zakon o privatizaciji

Status propisa

van snageOdredba o prestanku važenja

Prikazana Verzija

Opšte Informacije

DonosilacNarodna skupština Republike Srbije

Zakon o privatizaciji

van snage•Starija verzija

Gledate verziju pravnog akta koja više nije važeća

Ovaj propis je izmenjen ili stavljen van snage.

Nema linka za novu verziju
IIIČl. 25–59

PRIVATIZACIJA KAPITALA

1.Čl. 25–41ž

Prodaja kapitala

Član25
Predmet prodaje je 70% kapitala koji se privatizuje, osim ako propisima kojima se uređuje pravni položaj privrednih subjekata, odnosno uslovi i način obavljanja pojedinih privrednih i drugih delatnosti, nije drugačije uređeno.
Procenat kapitala koji se prodaje u subjektima privatizacije sa većinskim državnim kapitalom čiji pravni položaj, odnosno uslovi i način obavljanja pojedinih privrednih i drugih delatnosti, nije uređen posebnim propisom, određuje Vlada.
U subjektu privatizacije koji se restrukturira u skladu sa ovim zakonom, prodaje se celokupan kapital ili imovina.
Član25a
Ako u toku sprovođenja postupka privatizacije nastupe okolnosti koje onemogućavaju prodaju kapitala, odnosno imovine subjekta privatizacije, Agencija može da odredi prekid postupka koji traje dok postoje razlozi za prekid, a najduže 180 dana od dana donošenja odluke o prekidu postupka. Dok traje prekid postupka prestaju da teku propisani rokovi.
Agencija obustavlja postupak privatizacije u slučaju saznanja za okolnosti za koje se nije znalo u vreme pokretanja postupka, a koje u potpunosti onemogućavaju prodaju kapitala, odnosno imovine, subjekta privatizacije.
Preduzeće koje posluje većinskim društvenim kapitalom može u toku postupka privatizacije da menja odredbe pojedinačnog kolektivnog ugovora koje se odnose na visinu zarada zaposlenih, samo uz prethodnu saglasnost Agencije, ako se tim odredbama uvećava zarada zaposlenih u procentu većem od projektovanog rasta cena na malo ili ako je preduzeće prethodnu poslovnu godinu završilo sa gubitkom.
1.1.Čl. 26–33
Javni tender
Član26
Prodaja kapitala, odnosno imovine javnim tenderom jeste metod privatizacije javnim prikupljanjem ponuda potencijalnih kupaca u skladu sa utvrđenim uslovima prodaje.
Javni tender organizuje i sprovodi Agencija.
Član27
Postupak javnog tendera obuhvata: pripremu javnog tendera, javni poziv za podnošenje ponuda, podnošenje i prijem ponuda, otvaranje i ocenu ponuda, zaključivanje ugovora i druge radnje od značaja za sprovođenje javnog tendera.
Član28
Agencija objavljuje javni poziv za učešće na javnom tenderu.
Javni poziv iz sadrži: naziv i druge podatke o subjektu privatizacije, vlasničku strukturu kapitala, procenat kapitala koji se prodaje i druge podatke od značaja za obaveštavanje učesnika na javnom tenderu.
Član29
Ministar nadležan za poslove privatizacije obrazuje komisiju koja prati sprovođenje javnog tendera (u daljem tekstu: tenderska komisija).
Tenderska komisija ima predsednika i četiri člana.
Tenderska komisija na predlog Agencije odobrava rezultate javnog tendera u roku od 15 dana od dana prijema predloga.
Tenderska komisija sastavlja izveštaj o svom radu, koji dostavlja Agenciji u roku od 15 dana od dana završetka prodaje javnim tenderom.
Izveštaj iz dostavlja se ministarstvu nadležnom za poslove privatizacije, koje je dužno da u roku od 15 dana od dana njegovog dostavljanja, izvesti Vladu Republike Srbije.
Član30
Podnosilac ponude uplaćuje depozit za učešće na javnom tenderu.
Ako učesnik na tenderu čija je ponuda proglašena najpovoljnijom ne zaključi ugovor ili ne plati ugovorenu cenu, gubi pravo na vraćanje depozita, a Agencija poziva drugorangiranog učesnika na tenderu radi potpisivanja ugovora.
Ministar nadležan za poslove privatizacije utvrđuje visinu i način uplate depozita iz .
Član31
Obrisana odredba — član 7. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji („Sl. glasnik RS”, br. 18/2003).
Član32
Po sprovedenom postupku javnog tendera Agencija obaveštava sve učesnike javnog tendera o rezultatima postupka, odnosno o određivanju najpovoljnijeg ponuđača.
Učesnik javnog tendera ima pravo prigovora na zakonitost sprovedenog postupka.
Prigovor se podnosi ministarstvu nadležnom za poslove privatizacije u roku od osam dana od dana prijema obaveštenja o rezultatima javnog tendera.
Po podnetom prigovoru odlučuje se u roku od osam dana od dana prijema prigovora.
Akt organa donet po prijemu prigovora konačan je.
Član33
Vlada Republike Srbije bliže propisuje postupak i način prodaje kapitala i imovine metodom javnog tendera.
1.2.Čl. 34–40
Javna aukcija
Član34
Prodaja kapitala, odnosno imovine javnom aukcijom, jeste metod privatizacije javnim nadmetanjem potencijalnih kupaca, u skladu sa utvrđenim uslovima prodaje.
Javnu aukciju organizuje Agencija.
Član35
Postupak prodaje kapitala, odnosno imovine metodom javne aukcije obuhvata: pripremu javne aukcije, prijavu za učešće i registraciju učesnika, sprovođenje javne aukcije, zaključivanje ugovora i druge radnje od značaja za sprovođenje javne aukcije.
Član36
Prodaju putem metoda javne aukcije sprovodi komisija za aukciju, koju obrazuje Agencija.
Komisija za aukciju ima predsednika i dva člana.
Član37
Komisija za aukciju sprovodi prodaju putem javne aukcije, registruje lica koja imaju pravo učešća na javnoj aukciji, proglašava javnu aukciju neuspelom, potpisuje zapisnik i vrši druge poslove od značaja za sprovođenje javne aukcije.
Komisija za aukciju sastavlja zapisnik o svom radu i izveštaj o rezultatima javne aukcije, koje dostavlja Agenciji, ministarstvu nadležnom za poslove privatizacije i Vladi Republike Srbije, u roku od 15 dana od dana završetka postupka prodaje putem javne aukcije.
Član38
Za učešće na javnoj aukciji objavljuje se javni poziv.
Javni poziv objavljuje Agencija najranije 30 dana pre dana održavanja javne aukcije.
Javni poziv iz sadrži: naziv subjekta privatizacije, mesto, adresu, datum i vreme održavanja javne aukcije, iznos i način uplate depozita za učešće na javnoj aukciji i druge podatke od značaja za sprovođenje javne aukcije.
Javni poziv iz može da sadrži i obavezu za ulaganje sredstava u subjekt privatizacije, rešavanje pitanja zaposlenih, obezbeđenje kontinuiteta poslovanja i zaštite životne sredine.
Javni poziv se objavljuje putem interneta na posebnom veb sajtu Vlade Republike Srbije, u domaćim i inostranim sredstvima informisanja, čiju listu utvrđuje ministar nadležan za poslove privatizacije.
Član39
Učesnici na javnoj aukciji dužni su da uplate depozit.
Ministar nadležan za poslove privatizacije utvrđuje visinu i način uplate depozita iz .
Član39a
Učesnik na javnoj aukciji ima pravo prigovora na zakonitost sprovedenog postupka u roku od osam dana od dana održavanja javne aukcije.
Prigovor se podnosi ministarstvu nadležnom za poslove privatizacije, koje je dužno da o prigovoru odluči u roku od osam dana od dana prijema prigovora.
Akt kojim se odlučuje o prigovoru konačan je.
Član40
Vlada Republike Srbije bliže propisuje postupak i način prodaje kapitala i imovine metodom javne aukcije.
1.3.Čl. 41–41g
Ugovor o prodaji
Član41
Ugovor o prodaji kapitala, odnosno imovine sadrži odredbe o: ugovornim stranama, predmetu prodaje, ugovorenoj ceni, roku plaćanja, korišćenju zemljišta, načinu, oblicima i roku investiranja kupca u subjekt privatizacije radi obavljanja registrovane delatnosti, načinu rešavanja pitanja zaposlenih i druge odredbe o kojima se sporazumeju ugovorne strane.
Akcije koje stiče kupac iz novih emisija po osnovu povećanja kapitala subjekta privatizacije za vreme izvršenja ugovorenih obaveza, smatraju se sopstvenim akcijama subjekta privatizacije koje su u potpunosti plaćene.
Kada kupac kapitala, odnosno imovine, izvrši obaveze iz ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine, što se dokazuje potvrdom Agencije, subjekt privatizacije koji je stekao sopstvene akcije dužan je da ih bez naknade prenese kupcu kapitala, odnosno imovine, od koga ih je stekao.
Agencija dostavlja registru nadležnom za vođenje računa hartija od vrednosti rešenje na osnovu kojeg se vrši upis sopstvenih akcija na subjekt privatizacije, kao i rešenje na osnovu kojeg se vrši prenos sopstvenih akcija na kupca.
U slučaju raskida ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine, akcije iz prenose se Akcijskom fondu koji ih prodaje zajedno sa akcijama subjekta privatizacije koje su mu prenete u skladu sa zakonom. Sredstva ostvarena od prodaje sopstvenih akcija stečenih po osnovu povećanja kapitala novim ulozima, po odbitku troškova prodaje, Akcijski fond prenosi kupcu sa kojim je ugovor o prodaji kapitala, odnosno imovine, raskinut.
Na otuđenje, režim i druge pravne poslove koji se odnose na sopstvene akcije shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva.
Ugovor iz smatra se zaključenim kad ga potpišu kupac i Agencija i overava se u sudu.
Ugovor o prodaji kapitala, odnosno imovine Agencija dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove finansija, radi evidentiranja, a zaposlenima i manjinskim akcionarima u subjektu privatizacije na njihov zahtev, radi upoznavanja.
Član41a
Ugovor o prodaji kapitala, odnosno imovine smatra se raskinutim zbog neispunjenja ako, ni u naknadno ostavljenom roku za ispunjenje, kupac:
1)
ne plati ugovorenu cenu, odnosno bilo koju od dospelih rata;
2)
ne investira u subjekt privatizacije na način, u obliku i roku utvrđen ugovorom;
3)
raspolaže imovinom subjekta privatizacije suprotno odredbama ugovora;
4)
ne obezbedi kontinuitet u obavljanju registrovane delatnosti radi čijeg je obavljanja subjekt privatizacije osnovan;
5)
ne dostavi garanciju za investiciono ulaganje na način utvrđen ugovorom;
6)
ne izvršava odredbe o načinu rešavanja pitanja zaposlenih;
6a)
ne isplati u celini minimalne zarade zaposlenima u subjektu privatizacije i pripadajuće doprinose, za period od najmanje devet meseci u toku kalendarske godine;
7)
u drugim slučajevima predviđenim ugovorom.
Raskidom ugovora iz zaposleni u subjektu privatizacije zadržavaju vlasnička prava na kapitalu stečena u skladu sa odredbama Zakona, a kapital koji je bio predmet prodaje prenosi se Akcijskom fondu.
U slučaju raskida ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine zbog neispunjenja ugovorenih obaveza od strane kupca kapitala, kupac kapitala kao nesavesna strana, nema pravo na povraćaj plaćenog iznosa na ime ugovorene cene, radi zaštite opšteg interesa.
Član41b
Sredstva ostvarena od prodaje kapitala u postupku privatizacije uplaćuju se na račun Agencije.
Sredstva iz , posle namirenja poverilaca subjekata privatizacije u kojima je sprovedeno restrukturiranje uplaćuju se na uplatni račun budžeta Republike Srbije.
Član41v
Vlada Republike Srbije bliže propisuje način i uslove pod kojima se mogu izmiriti obaveze pravnih lica koja su započela postupak privatizacije, kao i pravnih lica koja se restrukturiraju u postupku privatizacije, prema bankama i drugim poveriocima.
Član41g
Sredstva za otklanjanje štete koju je subjekt privatizacije naneo životnoj sredini pre zaključenja ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine, obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije.
Vlada Republike Srbije bliže propisuje način i uslove korišćenja sredstava iz .
Član41d
Danom raskida ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine, prestaju sva vlasnička i upravljačka prava kupca, a Akcijski fond imenuje privremenog zastupnika kapitala (u daljem tekstu: zastupnik kapitala), radi upravljanja subjektom privatizacije do prodaje kapitala subjekta privatizacije.
Organ upravljanja subjekta privatizacije dužan je da privremenom zastupniku kapitala omogući upravljanje subjektom privatizacije, kao i da sprovede sve radnje neophodne za upis promena u Registar privrednih subjekata i drugi odgovarajući registar.
Organ upravljanja subjekta privatizacije ne može, do izbora novog organa upravljanja, da donosi odluke o:
1)
smanjenju, odnosno povećanju kapitala privrednog društva;
2)
sticanju, odnosno raspolaganju nepokretnom imovinom ili imovinom velike vrednosti;
3)
reorganizaciji privrednog društva;
4)
zalaganju stvari, uspostavljanju hipoteke i drugom načinu opterećivanja imovine;
5)
davanju ili uzimanju imovine u dugoročan zakup;
6)
poravnanju sa poveriocima.
Odluka doneta suprotno ništava je.
Za zastupnika kapitala može biti imenovano lice iz reda akcionara u subjektu privatizacije, kao i iz reda lica izvan subjekta privatizacije.
Zastupnik kapitala upravlja subjektom privatizacije srazmerno učešću kapitala koji je bio predmet prodaje u ukupnom kapitalu subjekta privatizacije u vreme raskida ugovora o prodaji.
Zastupnik kapitala ima pravo na nagradu za rad i naknadu stvarnih troškova (u daljem tekstu: nagrada i naknada). Troškove za nagradu i naknadu zastupnika snosi subjekt privatizacije u visini koju određuje ministar nadležan za poslove privatizacije.
Registracija podatka o privremenom zastupniku kapitala i objavljivanje registracije vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija privrednih subjekata.
Član41đ
Zastupnik kapitala dužan je naročito, da:
1)
preduzima neophodne mere za zaštitu imovine subjekta privatizacije;
2)
se kao dobar privrednik stara o završetku započetih a nezavršenih poslova subjekta privatizacije, kao i poslova koji su potrebni da bi se sprečilo nastupanje štete nad sredstvima subjekta privatizacije;
3)
obavlja, po potrebi, druge poslove.
Zastupnik kapitala obavlja poverene poslove samostalno i sa pažnjom dobrog privrednika, u skladu sa ovim zakonom.
Zastupnik kapitala podnosi Akcijskom fondu mesečne pismene izveštaje o stanju imovine i poslovanju subjekta privatizacije. Zastupnik podnosi i druge izveštaje, na zahtev Akcijskog fonda, uključujući i finansijske izveštaje.
Član41e
Zastupnik kapitala odgovara neposredno svojom ličnom imovinom za štetu nanetu subjektu privatizacije, ako je do štete došlo namerno ili krajnjom nepažnjom.
Potraživanje naknade prouzrokovane štete zastareva za pet godina od kad je šteta nastala.
Akcijski fond će razrešiti zastupnika kapitala ako utvrdi da zastupnik ne ispunjava obaveze propisane ovim zakonom. Zastupnik može biti razrešen i na lični zahtev.
Član41ž
Kupac kapitala (u daljem tekstu: ustupilac) može da ustupi ugovor o prodaji kapitala, odnosno imovine trećem licu (u daljem tekstu: prijemnik), pod uslovima propisanim ovim zakonom i zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi, po prethodno pribavljenoj saglasnosti Agencije.
Prijemnik može biti lice koje ispunjava propisane uslove za kupca kapitala ili imovine.
Ustupilac jemči Agenciji da će prijemnik ispuniti svoje obaveze iz ustupljenog ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine.
Ustupanjem ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine prijemnik postaje nosilac svih prava i obaveza iz ugovora o prodaji.
Član42
U subjektu privatizacije deo kapitala prenosi se zaposlenima, bez naknade, u akcijama.
Zaposlenima u smislu smatraju se državljani Republike Srbije koji su:
1)
zaposleni ili su ranije bili zaposleni u subjektu privatizacije;
2)
zaposleni u matičnom, odnosno zavisnom preduzeću ako je subjekt privatizacije zavisno, odnosno matično preduzeće.
Licem koje je ranije bilo zaposleno u smislu smatra se i penzioner.
Član43
Zaposleni imaju pravo na sticanje akcija bez naknade za svaku punu godinu radnog staža u subjektu privatizacije.
Pravo na sticanje akcija bez naknade može se ostvariti najviše za 35 godina radnog staža.
Pravo na sticanje akcija bez naknade ne ostvaruje se:
1)
u subjektu privatizacije u kojem je sprovedeno restrukturiranje;
2)
po osnovu kapitala koji je u subjektima privatizacije nastao konverzijom potraživanja Republike Srbije u trajni ulog.
Zaposleni u subjektu privatizacije u kojem je sprovedeno restrukturiranje imaju pravo na novčanu naknadu iz sredstava ostvarenih od prodaje kapitala u postupku privatizacije koja preostanu posle raspodele iz , a pre uplate na uplatni račun budžeta Republike Srbije.
U slučaju stečaja ili likvidacije subjekta privatizacije u kojem je sprovedeno restrukturiranje, zaposleni imaju pravo na novčanu naknadu iz sredstava ostvarenih prodajom društvene imovine koja predstavlja višak stečajne, odnosno likvidacione mase.
Zaposlenima u smislu smatraju se zaposleni iz .
Vlada bliže propisuje način prodaje preostale društvene imovine, kao i kriterijume i način isplate novčane naknade iz .
Član44
Subjekt privatizacije donosi odluku o izdavanju akcija bez naknade i javnim pozivom obaveštava zaposlene o tome.
Odluku o izdavanju akcija bez naknade subjekt privatizacije dužan je da donese u roku koji odredi Agencija.
Javni poziv iz sadrži podatke o: datumu, vremenu i mestu upisa akcija, broju akcija, nominalnoj vrednosti akcija, kao i druge podatke u skladu sa odlukom o izdavanju akcija bez naknade.
Javni poziv iz objavljuje se na oglasnoj tabli subjekta privatizacije, u "Službenom glasniku Republike Srbije" i jednom dnevnom listu.
Rok za upis akcija bez naknade počinje da teče od dana objavljivanja javnog poziva u dnevnom listu.
Član45
Kapital za sticanje akcija bez naknade u postupku prodaje kapitala javnom aukcijom ne može biti veći od 30% kapitala koji se privatizuje.
Član46
Zaposleni imaju pravo na sticanje akcija bez naknade, u skladu sa Zakona, u postupku prodaje putem javne aukcije, čija je ukupna nominalna vrednost 200 EURO u dinarskoj protivvrednosti po zvaničnom kursu na dan objavljivanja javnog poziva iz Zakona, za svaku punu godinu radnog staža.
Član47
Obrisana odredba — član 16. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji („Sl. glasnik RS”, br. 18/2003).
Član48
Akcije koje su preostale posle prodaje kapitala metodom javne aukcije i prenosa akcija bez naknade pod uslovima i na način iz i prenose se Akcijskom fondu radi prodaje.
Član49
Kapital za sticanje akcija bez naknade u subjektu privatizacije primenom metoda javnog tendera iznosi najviše 15% kapitala koji se privatizuje.
U slučaju iz zaposleni imaju pravo na sticanje akcija bez naknade čija je ukupna nominalna vrednost 200 EURO u dinarskoj protivvrednosti za svaku punu godinu radnog staža, po zvaničnom kursu na dan objavljivanja javnog poziva iz , ali ne više od 35 godina, bez obzira na rok u kome se sprovede privatizacija.
Akcije koje su preostale posle prodaje putem javnog tendera i prenosa zaposlenima bez naknade evidentiraju se u Privatizacionom registru.
Član50
Ako je vrednost kapitala za sticanje akcija bez naknade manja od ukupne nominalne vrednosti akcija koje zaposleni stiču bez naknade, zaposleni stiču pravo na manji broj akcija, srazmerno odnosu tih vrednosti.
Član51
Akcije koje su prenete zaposlenima bez naknade jesu obične i glase na ime.
Akcije daju pravo na:
1)
upravljanje;
2)
dividendu;
3)
učešće u delu stečajne mase posle isplate poverilaca.
2.2.Čl. 52–54
Prenos akcija građanima
Član52
U Privatizacionom registru evidentiraju se akcije subjekta privatizacije koji se privatizuju primenom metoda javnog tendera u iznosu od najmanje 15% kapitala koji se privatizuje.
Subjekt privatizacije dužan je da u roku od 15 dana od dana sticanja uslova za evidentiranje akcija obavesti ministarstvo nadležno za poslove privatizacije radi evidentiranja akcija u Privatizacionom registru.
Član53
Prestalo da važi — Zakona o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu koju građani ostvaruju u postupku privatizacije („Sl. glasnik RS”, br. 123/2007).
Član54
Prestalo da važi — Zakona o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu koju građani ostvaruju u postupku privatizacije („Sl. glasnik RS”, br. 123/2007).
Član55
Posle izvršene prodaje kapitala i evidentiranja akcija u Privatizacionom registru, subjekt privatizacije koji nije organizovan kao društvo kapitala donosi odluku o promeni oblika organizovanja u društvo kapitala.
Odredba ne odnosi se na subjekt privatizacije čiji je oblik organizovanja zakonom propisan kao obavezan.
Odluka iz , pored odredaba koje sadrži osnivački akt, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni položaj preduzeća, sadrži i odredbe o drugim pitanjima od značaja za organizovanje subjekta privatizacije u društvo kapitala.
Član56
Troškove postupka privatizacije pred Agencijom snosi subjekt privatizacije.
Ministar nadležan za poslove privatizacije utvrđuje visinu troškova iz .
Član57
Odredbe ovog zakona koje se odnose na akcije shodno se primenjuju i na udele.
Agencija vodi evidenciju udela i izdaje potvrde subjektu privatizacije koji je organizovan kao društvo sa ograničenom odgovornošću.
Član58
Centralni registar izdaje isprave subjektu privatizacije na osnovu kojih se vodi knjiga akcionara.
Subjekt privatizacije dužan je da na osnovu isprave centralnog registra upiše novog akcionara u knjigu akcionara.
Prava iz akcija dokazuju se ispravom koju izdaje centralni registar.
Član59
Privredno društvo koje u strukturi kapitala ima akcije u vlasništvu Akcijskog fonda ili akcije koje taj Fond prodaje po zakonu, ne može vršiti promenu pravne forme, niti otvoreno akcionarsko društvo može postati zatvoreno, bez saglasnosti Akcijskog fonda.