Kapitalni dobitak, odnosno gubitak u smislu ovog zakona predstavlja razliku između prodajne cene prava, udela i hartija od vrednosti i njihove nabavne cene, ostvarenu prenosom:
1)
stvarnih prava na nepokretnostima;
2)
autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine;
3)
udela u kapitalu pravnih lica, akcija i ostalih hartija od vrednosti;
4)
investicione jedinice, osim investicionih jedinica dobrovoljnih penzijskih fondova, otkupljene od strane otvorenog investicionog fonda, u skladu sa zakonom kojim se uređuju otvoreni investicioni fondovi;
5)
investicione jedinice alternativnog investicionog fonda, u skladu sa zakonom kojim se uređuju alternativni investicioni fondovi;
Kapitalnim dobitkom, odnosno gubitkom u smislu ovog zakona ne smatra se razlika nastala prenosom prava, udela ili hartija od vrednosti, kada:
1)
su stečeni nasleđem u prvom naslednom redu;
2)
se prenos vrši između bračnih drugova i krvnih srodnika u pravoj liniji;
3)
se prenos vrši između razvedenih bračnih drugova, a u neposrednoj je vezi sa razvodom braka;
4)
se vrši prenos dužničkih hartija od vrednosti čiji je izdavalac Republika, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili Narodna banka Srbije;
5)
je obveznik izvršio prenos prava, udela ili hartija od vrednosti koje je pre prenosa imao u svom vlasništvu neprekidno najmanje deset godina;
6)
se u statusnoj promeni vrši zamena akcija, odnosno udela koje obveznik ima u privrednom društvu prenosiocu, isključivo za akcije, odnosno udele u privrednom društvu sticaocu u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva.
Pravo na poresko izuzimanje kod prodaje prava, odnosno udela iz
, u slučaju kada je tokom perioda vlasništva dolazilo do promene procenta prava, odnosno učešća u kapitalu, obveznik može da ostvari u odnosu na procentualni deo prava koji je neprekidno najmanje deset godina imao u vlasništvu, odnosno deo udela po osnovu koga je neprekidno najmanje deset godina imao pravo učešća u kapitalu, u procentu koji je jednak procentu koji je inicijalno stečen najmanje deset godina pre prodaje prava, odnosno udela.
, pravo na poresko izuzimanje ne ostvaruje se u slučaju kada član društva prenese udeo ili akcije, odnosno deo udela ili akcija koje ima u društvu, a po osnovu tog prenosa društvo stiče sopstvene udele, odnosno akcije u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva.
Promena nominalne vrednosti prava, odnosno udela iz
Prenos računa iz postojećeg u drugi dobrovoljni penzijski fond, koji izvrši fond po nalogu i za račun člana dobrovoljnog penzijskog fonda, u skladu sa zakonom koji uređuje dobrovoljne penzijske fondove i penzijske planove, ne smatra se kapitalnim dobitkom.
Za svrhu određivanja kapitalnog dobitka, u smislu ovog zakona, prodajnom cenom se smatra ugovorena cena, odnosno tržišna cena koju utvrđuje nadležni poreski organ ako oceni da je ugovorena cena niža od tržišne.
uzima se cena bez poreza na prenos apsolutnih prava.
Kod prenosa prava putem razmene za drugo pravo, prodajnom cenom se smatra tržišna cena prava koje se daje u razmenu.
Prodajnom cenom investicione jedinice smatra se otkupna cena investicione jedinice koja se sastoji od neto vrednosti imovine otvorenog društva po investicionoj jedinici na dan podnošenja zahteva člana fonda za otkup investicionih jedinica, uvećane za naknadu za kupovinu ukoliko je društvo za upravljanje naplaćuje, saglasno zakonu koji uređuje investicione fondove.
Za svrhu određivanja kapitalnog dobitka, u smislu ovog zakona, nabavnom cenom se smatra cena po kojoj je obveznik stekao pravo, udeo ili hartiju od vrednosti.
Kod prenosa nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio, nabavnu cenu iz
čini iznos troškova izgradnje, a ako obveznik ne dokaže iznos troškova izgradnje, osnovica poreza na imovinu u godini nastanka obaveze po osnovu poreza na imovinu.
Kod prenosa nepokretnosti u izgradnji, nabavnu cenu iz
čini iznos troškova izgradnje koje je obveznik imao do dana prenosa i koje može da dokumentuje.
Nabavna cena investicione jedinice sastoji se od neto vrednosti imovine fonda po investicionoj jedinici na dan uplate, uvećane za naknadu za kupovinu ukoliko je društvo za upravljanje naplaćuje, saglasno zakonima kojima se uređuju investicioni fondovi.
Kod hartija od vrednosti koje je obveznik stekao kupovinom, a kojima se trguje na regulisanom tržištu kapitala u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala (u daljem tekstu: hartije od vrednosti kojima se trguje na tržištu kapitala), nabavnom cenom iz
smatra se cena koju obveznik dokumentuje kao stvarno plaćenu, odnosno, ako to ne učini, najniža zabeležena cena po kojoj se trgovalo u periodu od godinu dana od dana koji prethodi prodaji hartije od vrednosti.
smatra se cena koju obveznik dokumentuje kao stvarno plaćenu, odnosno, ako to ne učini, njena nominalna vrednost, a ako je reč o akcijama bez nominalne vrednosti, srazmerni deo neto imovine društva u momentu sticanja.
Izuzetno od , ukoliko je obveznik stekao hartije od vrednosti koje su bile predmet oporezivanja u skladu sa
, nabavnu cenu čini zbir iznosa dokumentovane povlašćene cene po kojoj je obveznik stekao takve akcije i osnovice na koju je plaćen porez na zaradu u smislu
umanjene za pripadajuće obaveze iz zarade, odnosno kod samooporezivanja zbir iznosa dokumentovane povlašćene cene po kojoj je obveznik stekao takve akcije i osnovice na koju je plaćen porez na zaradu u smislu
, u slučaju prenosa uz naknadu akcija ili udela nerezidentnih privrednih društava, odnosno hartija od vrednosti čiji izdavalac nije poreski rezident Republike, ukoliko rezidentni obveznik u vreme sticanja tih akcija, udela, odnosno hartija od vrednosti, kao i najmanje šest meseci po njihovom sticanju nije bio rezident Republike, nabavnom cenom smatra se njihova tržišna vrednost na dan kada je postao poreski rezident Republike.
Kod prenosa digitalne imovine nabavnom cenom smatra se cena koju obveznik dokumentuje kao stvarno plaćenu, a u slučaju prenosa digitalne imovine koju je obveznik stekao učestvovanjem u pružanju usluga računarskog potvrđivanja transakcija u informacionim sistemima koji se odnose na određenu digitalnu imovinu (tzv. rudarenje digitalne imovine), nabavnom cenom smatra se iznos troškova koje je obveznik imao u vezi sa sticanjem predmetne digitalne imovine i koje može da dokumentuje.
, u slučaju prenosa digitalne imovine koju je obveznik stekao učestvovanjem u pružanju usluga računarskog potvrđivanja transakcija u informacionim sistemima koji se odnose na određenu digitalnu imovinu (tzv. rudarenje digitalne imovine), koja je bila predmet oporezivanja u skladu sa
, u slučaju prenosa digitalne imovine koju je obveznik stekao od poslodavca ili od povezanog lica sa poslodavcem bez naknade ili po povlašćenoj ceni, a koje primanje je bilo predmet oporezivanja u skladu sa
, je jednaka nabavnoj ceni akcija, odnosno udela u privrednom društvu prenosiocu, koje su zamenjene za stečene akcije, odnosno udele u privrednom društvu sticaocu.
Nabavnom cenom akcija ili udela stečenih po osnovu prenosa imovinskih prava na koje se odnosi poresko oslobođenje iz
, smatra se tržišna vrednost tih prava utvrđena od strane ovlašćenog procenitelja za potrebe njihovog unosa kao nenovčanog uloga u kapital privrednog društva rezidenta Republike.
kod prenosa nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio, nabavna cena revalorizuje se za svaku godinu počevši od 1. januara godine koja sledi godini u kojoj je izvršeno ulaganje do dana prenosa.
Za hartije od vrednosti kojima se trguje na tržištu kapitala čija je nabavna cena utvrđena kao najniža zabeležena cena iz
smatra se cena po kojoj je poklonodavac, odnosno ostavilac stekao to pravo, udeo ili hartiju od vrednosti, a ako ne može da se utvrdi ta cena onda njihova tržišna vrednost u momentu sticanja tog prava, udela ili hartije od vrednosti od strane poklonodavca, odnosno ostavioca, utvrđena od strane nadležnog poreskog organa.
, ako je obveznik pravo, udeo ili hartiju od vrednosti stekao od poklonodavca, odnosno ostavioca koji je to pravo, udeo ili hartiju od vrednosti stekao pre 24. januara 1994. godine, nabavnu cenu utvrdiće nadležni poreski organ prema tržišnoj vrednosti tog prava, udela ili hartije od vrednosti na dan 24. januara 1994. godine.
Ako je pravo, udeo ili hartiju od vrednosti obveznik stekao ugovorom o doživotnom izdržavanju, nabavnom cenom iz
smatra se tržišna cena prava, udela ili hartije od vrednosti koja je uzeta ili mogla biti uzeta kao osnovica poreza na prenos apsolutnih prava u momentu njihovog sticanja od strane obveznika.
Nabavna cena prava, udela ili hartije od vrednosti koje je obveznik stekao saglasno , uvećava se u skladu sa .
Nabavna cena hartija od vrednosti koje zaposleni dobije bez naknade od poslodavca ili od s poslodavcem povezanog lica u smislu
Kapitalni gubitak ostvaren prodajom jednog prava, udela ili hartije od vrednosti, može se prebiti sa kapitalnim dobitkom ostvarenim prodajom drugog prava, udela ili hartije od vrednosti.
Prebijanje kapitalnog gubitka sa kapitalnim dobitkom iz
iskaže kapitalni gubitak, dopušteno je njegovo prebijanje u narednih pet godina u koje se uračunava i godina u kojoj je ostvaren prvobitni kapitalni gubitak u vezi sa kojim se vrši prebijanje sa kapitalnim dobitkom, na račun budućih kapitalnih dobitaka.
Obveznik, koji sredstva ostvarena prodajom nepokretnosti u roku od 90 dana od dana prodaje uloži u rešavanje svog stambenog pitanja i stambenog pitanja članova svoje porodice, odnosno domaćinstva, u Republici, oslobađa se poreza na ostvareni kapitalni dobitak.
Obvezniku koji u roku od 12 meseci od dana prodaje nepokretnosti, sredstva ostvarena prodajom nepokretnosti uloži za namene iz
Obveznik koji novčana sredstva ostvarena prodajom digitalne imovine u roku od 90 dana od dana prodaje uloži u osnovni kapital privrednog društva rezidenta Republike u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, odnosno u kapital investicionog fonda osnovanog u skladu sa zakonima kojima se uređuju investicioni fondovi, a čiji se centar poslovnih i investicionih aktivnosti nalazi na teritoriji Republike, oslobađa se 50% poreza na kapitalni dobitak.
Obvezniku koji u roku od 12 meseci od dana prodaje digitalne imovine, novčana sredstva ostvarena prodajom digitalne imovine uloži za namene iz
, izvršiće se povraćaj 50% plaćenog poreza na kapitalni dobitak.
Izuzetno od , u slučaju da privredno društvo u čiji osnovni kapital su uložena novčana sredstva od prodaje digitalne imovine, u kalendarskoj godini u kojoj je registrovano ulaganje i u naredne dve kalendarske godine sprovede postupak smanjenja osnovnog kapitala, danom donošenja odluke o smanjenju osnovnog kapitala obveznik gubi pravo na prethodno ostvareno oslobođenje i dužan je da o gubitku prava obavesti nadležni poreski organ u roku od 30 dana od dana gubitka prava.
Ministar bliže uređuje ostvarivanje prava na poresko oslobođenje i gubitak prava iz ovog člana.
u celosti unese kao nenovčani ulog u kapital privrednog društva rezidenta Republike, gde je tržišna vrednost tih prava za potrebe tog unosa utvrđena procenom od strane ovlašćenog procenitelja, oslobađa se poreza na kapitalni dobitak ostvaren tim prenosom.
, to pravo u celini otuđi u roku od dve godine od dana njegovog sticanja, odnosno u istom periodu to pravo ustupi na korišćenje u celini ili delimično po ceni koja je niža od cene u skladu sa principom "van dohvata ruke" ukoliko je ustupanje izvršilo povezanom licu ili licu čiji je vlasnik njegovo povezano lice u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, obveznik gubi pravo na prethodno ostvareno oslobođenje i dužan je da o gubitku prava obavesti nadležni poreski organ u roku od 30 dana od dana gubitka prava, pri čemu će se smatrati da je poreska obaveza dospela u momentu unosa ovih prava u kapital tog privrednog društva.
Ministar bliže uređuje ostvarivanje prava na poresko oslobođenje i gubitak prava iz ovog člana.
uloži samo deo sredstava ostvarenih prodajom nepokretnosti, odnosno ako u osnovni kapital privrednog društva, odnosno u kapital investicionog fonda u smislu