Obveznik poreza na dohodak građana je rezident Republike Srbije (u daljem tekstu: rezident), za dohodak ostvaren na teritoriji Republike Srbije (u daljem tekstu: Republika) i u drugoj državi.
Rezident Republike, u smislu ovog zakona, jeste fizičko lice koje:
1)
na teritoriji Republike ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa, ili
2)
na teritoriji Republike, neprekidno ili sa prekidima, boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini.
ovog člana, punim danom boravka u Republici smatraće se i boravak u delu dana, u bilo kom periodu između 00 i 24 časa, osim dela dana koji fizičko lice provede u tranzitu kroz Republiku.
Fizičko lice koje u određenoj poreskoj godini nije boravilo na teritoriji Republike i koje u njoj ne ispunjava uslov da se smatra poreskim rezidentom po osnovu kriterijuma predviđenih u
ovog člana, neće se smatrati rezidentom Republike za tu poresku godinu.
Fizičko lice koje nije bilo rezident u godini koja prethodi godini dolaska u Republiku, neće se smatrati rezidentom za period pre dana kada je ono prvi put ušlo na teritoriju Republike, pod uslovom da u periodu godine koji prethodi danu prvog ulaska na teritoriju Republike ne ispunjava uslov da se smatra rezidentom po osnovu kriterijuma predviđenih u
Fizičko lice koje nije rezident u godini koja sledi godini u kojoj je ono konačno napustilo Republiku neće se smatrati rezidentom za period godine koji sledi danu konačnog napuštanja teritorije Republike pod uslovom da se u tom periodu ne može smatrati rezidentom Republike po osnovu kriterijuma predviđenih u
Fizičko lice koje u momentu prvog ulaska na teritoriju Republike zna da će ispuniti uslove iz ovog člana, smatraće se rezidentom počev od momenta kada je prvi put ušlo na teritoriju Republike.
, rezident Republike je i fizičko lice koje je iz Republike upućeno u drugu državu radi obavljanja poslova u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike, odnosno obavljanja poslova za Republiku u međunarodnim organizacijama, u periodu obavljanja delatnosti u tom ili bilo kom drugom diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike, odnosno međunarodnoj organizaciji.
Ne plaća se porez na dohodak građana na primanja ostvarena po osnovu:
1)
propisa o pravima ratnih invalida;
2)
primanja, osim naknade zarade (plate), koja se ostvaruju u skladu sa zakonom kojim se uređuje finansijska podrška porodici sa decom;
3)
naknada za pomoć i negu drugog lica i naknada za telesno oštećenje;
4)
naknada za vreme nezaposlenosti i druge vrste naknada koje, u okviru programa i mera aktivne politike zapošljavanja, plaća Nacionalna služba za zapošljavanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje zapošljavanje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti;
5)
usluga socijalne zaštite i materijalne podrške u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna zaštita;
6)
naknada iz zdravstvenog osiguranja, osim naknade zarade (plate);
7)
naknada iz osiguranja imovine, izuzev naknada iz osiguranja za izmaklu korist, kao i naknada iz osiguranja lica kojima se nadoknađuje pretrpljena šteta, ukoliko ona nije nadoknađena od štetnika;
8)
naknada materijalne i nematerijalne štete, izuzev naknade za izmaklu korist i naknade zarade (plate), odnosno naknade za izgubljenu zaradu (platu);
9)
pomoći koju u slučaju smrti zaposlenog ili penzionisanog zaposlenog, poslodavac isplaćuje članu njegove porodice - do 101.194 dinara;
10)
pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine usled elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih događaja;
11)
organizovane socijalne i humanitarne pomoći;
12)
stipendija i kredita učenika i studenata - u mesečnom iznosu do 44.325 dinara;
13)
naknade za ishranu - hranarine koju sportistima amaterima isplaćuju amaterski sportski klubovi, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sport - u mesečnom iznosu do 14.457 dinara;
14)
naknada i nagrada za rad osuđenih lica i maloletnih učinilaca krivičnih dela, saglasno zakonu kojim se uređuje izvršenje krivičnih sankcija;
15)
naknada i nagrada za rad pacijenata u psihijatrijskim ustanovama;
16)
uplate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje koje je privredno društvo dužno da plati za osnivača, odnosno svog člana u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje;
17)
penzija, naknada uz penziju i invalidnina koje se ostvaruju po osnovu prava iz obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja, odnosno vojnog osiguranja;
18)
otpremnine kod odlaska u penziju - do iznosa koji je kao najniži utvrđen zakonom kojim se uređuje rad, odnosno radni odnosi;
19)
otpremnine, odnosno novčane naknade koje poslodavac isplaćuje zaposlenom za čijim je radom prestala potreba u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad, odnosno radni odnosi, odnosno zaposlenom koji radi na poslovima za koje više ne postoji potreba ili postoji potreba smanjenja broja izvršilaca u skladu sa zakonom kojim se uređuje način određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru - do iznosa koji je kao najniži utvrđen tim zakonima;
20)
otpremnine koja se isplaćuje licu kome prestaje radni odnos u procesu rešavanja viška zaposlenih u postupku privatizacije u skladu sa aktom Vlade kojim se utvrđuje program za rešavanje viška zaposlenih u postupku privatizacije - do iznosa utvrđenog tim programom;
21)
naknada za rad hranitelja i naknada za izdržavanje korisnika u hraniteljskoj porodici;
22)
naknada koje se, u skladu sa propisima kojima se uređuje Vojska Srbije, isplaćuju vojnicima na služenju vojnog roka, učenicima i kadetima vojnoškolske ustanove i licima na drugom stručnom osposobljavanju za oficire i podoficire;
23)
naknada koje se, u skladu sa propisima kojima se uređuju unutrašnji poslovi, isplaćuju studentima visokoškolske ustanove osnovane za ostvarivanje studijskih programa za potrebe policijskog obrazovanja;
23a)
naknada koje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje dualno obrazovanje, odnosno zakonom kojim se uređuje dualni model studija, kao materijalno i finansijsko obezbeđenje ostvaruju učenici, odnosno studenti koji obavljaju učenje kroz rad;
24)
premija, subvencija, regresa i drugih sredstava koja se u svrhu podsticanja razvoja poljoprivrede, iz budžeta Republike, autonomne pokrajine i lokalne samouprave plaćaju, odnosno isplaćuju na poseban namenski račun nosiocu porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koji je upisan u registar poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa propisima koji uređuju tu oblast;
25)
PDV nadoknade, u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost;
26)
nagrada učenicima i studentima ostvarenim za postignute rezultate tokom školovanja i obrazovanja, kao i osvojenih na međunarodnim takmičenjima i takmičenjima u okviru obrazovnog sistema;
27)
naknade troškova volontiranja koju ostvaruje volonter, u skladu sa zakonom kojim se uređuje volontiranje;
28)
novčane pomoći fizičkim licima koja nisu u radnom odnosu kod davaoca koja služi za lečenje u zemlji ili inostranstvu, u visini stvarnih troškova lečenja, dokumentovano računima zdravstvene ustanove koja je lečenje izvršila, kao i dokumentovani troškovi prevoza i smeštaja za potrebe lečenja tog lica;
29)
naknade za rad članova izbornih komisija, osim članova Republičke izborne komisije, biračkih i glasačkih odbora za sprovođenje neposrednih izbora i drugih oblika neposrednog izjašnjavanja građana, kao i naknada za rad na popisu stanovništva - do 7.763 dinara u okviru istog izbornog ciklusa, odnosno popisa stanovništva;
30)
novčane pomoći fizičkim licima koja nisu zaposlena kod davaoca, a koja ne predstavlja ekvivalent za neki njihov rad, odnosno protivuslugu ili protivčinidbu za neku njihovu aktivnost u odnosu na davaoca - u iznosu do 19.209 dinara godišnje, ostvarene od jednog isplatioca;
31)
naknade troškova boravka fizičkim licima koja učestvuju u programima Evropske unije i drugih međunarodnih organizacija u oblasti obrazovanja, obuka, sporta, rada sa mladima, nauke, istraživanja i inovacija, isplaćene u skladu sa navedenim programima, a najviše do iznosa od 147.757 dinara za troškove na mesečnom nivou;
32)
primanja koja se ostvaruju u skladu sa zakonom kojim se uređuju utvrđivanje garantne šeme i subvencionisanje dela kamate kao mera podrške mladima u kupovini prve stambene nepokretnosti.
Ostvarivanje prava na poresko oslobođenje za primanja iz ovog člana bliže uređuje ministar nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: ministar).
Izuzima se od oporezivanja dohodak nerezidentnog obveznika koji na teritoriji Republike provede najviše do 90 dana u periodu od 12 meseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini, ukoliko je takav dohodak ostvaren od nerezidentnog nalogodavca koji ne obavlja delatnost, odnosno aktivnosti na teritoriji Republike.
ostvari od nerezidentnog nalogodavca koji obavlja poslovnu delatnost na teritoriji Republike, pod uslovom da sama usluga pružena nerezidentnom nalogodavcu ne služi njegovoj delatnosti, odnosno aktivnosti koju obavlja na teritoriji Republike.
Ako obveznik - rezident Republike ostvari dohodak u drugoj državi, na koji je plaćen porez u toj državi, na račun poreza na dohodak građana utvrđenog prema odredbama ovog zakona odobrava mu se poreski kredit u visini poreza na dohodak plaćenog u toj državi.
ovog zakona usklađuju se godišnjim indeksom potrošačkih cena u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj se usklađivanje vrši, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike.
Dinarski iznosi mesečnih zarada iz . ovog zakona predstavljaju iznos dve, odnosno tri prosečne mesečne zarade u Republici isplaćene, odnosno ostvarene u periodu za prethodnih 12 meseci počev od meseca septembra u tekućoj godini, za koji period su objavljeni podaci republičkog organa nadležnog za poslove statistike.
ovog zakona po osnovu prihoda koji fizičko lice ostvari u kvartalu, priznaju se u visini od 66.733 dinara.
Obvezniku koji u istom kvartalu ostvari i prihode od autorskih i srodnih prava i prihode po osnovu ugovorene naknade za izvršeni rad, na koje se porez plaća samooporezivanjem, po osnovu ukupnog iznosa tih prihoda priznaju se normirani troškovi u visini iz .
Pod zaradom u smislu ovog zakona, smatra se zarada koja se ostvaruje po osnovu radnog odnosa, definisana zakonom kojim se uređuju radni odnosi i druga primanja zaposlenog.
Zaradom, u smislu ovog zakona, smatraju se i ugovorena naknada i druga primanja koja se ostvaruju obavljanjem privremenih i povremenih poslova na osnovu ugovora zaključenog neposredno sa poslodavcem, kao i na osnovu ugovora zaključenog preko omladinske ili studentske zadruge, osim sa licem do navršenih 26 godina života, ako je na školovanju u ustanovama srednjeg, višeg i visokog obrazovanja.
Zaradom, u smislu ovog zakona, smatra se i isplaćena lična zarada preduzetnika i preduzetnika poljoprivrednika utvrđena u skladu sa ovim zakonom.
Zaradom, u smislu ovog zakona, smatraju se i primanja koja zaposleni u vezi sa radom kod domaćeg poslodavca ostvari od lica, koje se u smislu zakona koji uređuje porez na dobit pravnih lica, smatra povezanim licem s poslodavcem (u daljem tekstu: povezano lice).
Zaradom, u smislu ovog zakona, smatraju se i primanja u vezi sa radom kod poslodavca koja po osnovu prava iz radnog odnosa lice ostvari po prestanku radnog odnosa.
Zaradom, u smislu ovog zakona, smatraju se i primanja u obliku bonova, hartija od vrednosti, osim akcija stečenih u postupku svojinske transformacije, novčanih potvrda, robe, kao i primanja ostvarena činjenjem ili pružanjem pogodnosti, opraštanjem duga, kao i pokrivanjem rashoda obveznika novčanom nadoknadom ili neposrednim plaćanjem.
Hartije od vrednosti, osim akcija stečenih u postupku svojinske transformacije, koje zaposleni dobije od poslodavca ili od s poslodavcem povezanog lica smatraju se zaradom u momentu sticanja prava raspolaganja na tim hartijama od vrednosti, odnosno u momentu u kojem se te hartije od vrednosti smatraju oporezivom zaradom zaposlenog u skladu sa
, koja zaposleni dobije od s poslodavcem povezanog lica, pri čemu trošak snosi poslodavac, smatraju se zaradom u momentu u kojem zaposleni stekne pravo raspolaganja na tim hartijama od vrednosti, odnosno u momentu u kojem se te hartije od vrednosti smatraju oporezivom zaradom zaposlenog u skladu sa
cena koja bi se postigla prodajom robe na tržištu,
3)
naknada koja bi se postigla na tržištu za uslugu, odnosno pogodnost koja se čini obvezniku,
4)
novčana vrednost pokrivenih rashoda,
Ako je zaposleni po osnovu primanja iz izvršio novčana plaćanja isplatiocu zarade, osnovicu poreza na zaradu čini razlika između vrednosti tih primanja i novčanih plaćanja koja zaposleni vrši isplatiocu zarade, uvećana za pripadajuće obaveze iz zarade, odnosno kod samooporezivanja razlika između prihoda koji je primio, odnosno iz koga je dužan da plati pripadajuće obaveze iz zarade i novčanih plaćanja koja je izvršio.
Osnovicu poreza na zaradu iz čini tržišna vrednost hartija od vrednosti uvećana za pripadajuće obaveze iz zarade, odnosno, kod samooporezivanja, tržišna vrednost hartija od vrednosti u momentu sticanja prava raspolaganja na tim hartijama od vrednosti, odnosno u momentu u kojem se te hartije od vrednosti smatraju oporezivom zaradom zaposlenog u skladu sa
Ako je hartije od vrednosti iz zaposleni stekao kupovinom po ceni koja je niža od tržišne, osnovicu poreza na zaradu čini razlika između tržišne cene tih hartija od vrednosti u momentu sticanja prava raspolaganja na tim hartijama od vrednosti, odnosno u momentu u kojem se te hartije od vrednosti smatraju oporezivom zaradom zaposlenog u skladu sa
ovog zakona i iznosa koji je zaposleni platio, uvećana za pripadajuće obaveze iz zarade, odnosno kod samooporezivanja razlika između tržišne cene tih hartija od vrednosti u momentu sticanja prava raspolaganja na tim hartijama od vrednosti, odnosno u momentu u kojem se te hartije od vrednosti smatraju oporezivom zaradom zaposlenog u skladu sa
Ako je tržišna vrednost hartija od vrednosti izražena u stranoj valuti, osnovicu poreza na zarade predstavlja njena dinarska protivvrednost po zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan sticanja prava raspolaganja na tim hartijama od vrednosti, odnosno na dan u kojem se te hartije od vrednosti smatraju oporezivom zaradom zaposlenog u skladu sa
Cenu, visinu naknade, odnosno novčanu vrednost iz utvrđuje isplatilac zarade u momentu kada se davanje vrši.
Tržišnu vrednost hartija od vrednosti iz utvrđuje isplatilac zarade, odnosno zaposleni na osnovu dostupnih podataka ukoliko su hartije od vrednosti dobijene od s poslodavcem povezanog lica koje nije obveznik obračunavanja i plaćanja poreza po odbitku.
korišćenje službenog vozila i drugog prevoznog sredstva u privatne svrhe;
2)
korišćenje stambenih zgrada i stanova koji su u vlasništvu poslodavca ili na raspolaganju poslodavca po osnovu zakupa ili po drugom osnovu, uz plaćanje zakupnine ili bez plaćanja zakupnine.
mesečno, za svaki započeti kalendarski mesec korišćenja vozila, predstavlja iznos u visini 1% tržišne vrednosti službenog vozila i drugog prevoznog sredstva, prema podacima nadležne organizacije sa stanjem na dan 31. decembra godine koja prethodi godini korišćenja vozila, umanjena za iznos koji je zaposleni platio za to korišćenje.
čini iznos zakupnine koju poslodavac plati za zaposlenog, odnosno u slučaju u kojem poslodavac ne plaća zakupninu iznos zakupnine prema tržišnim cenama u mestu u kome se stambena zgrada ili stan nalaze, umanjena za iznos koji je zaposleni platio kao zakupninu.
Kod utvrđivanja osnovice poreza na zaradu primanja iz ovog člana uvećavaju se za pripadajuće obaveze iz zarade.
Zaradom, u smislu ovog zakona, smatraju se i premije svih vidova dobrovoljnog osiguranja, kao i penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond, koje poslodavac plaća za zaposlene - osiguranike uključene u dobrovoljno osiguranje, odnosno za zaposlene - članove dobrovoljnog penzijskog fonda, u skladu sa zakonom koji uređuje dobrovoljno osiguranje, odnosno dobrovoljne penzijske fondove i penzijske planove.
premija osiguranja koju poslodavac plaća za sve zaposlene kod neživotnog kolektivnog osiguranja od posledica nezgode, uključujući osiguranje od povreda na radu i profesionalnih oboljenja i kolektivnog osiguranja za slučaj težih bolesti i hirurških intervencija, kao i premija kolektivnog osiguranja života za slučaj smrti zaposlenog usled bolesti koju poslodavac plaća za sve zaposlene;
2)
premija dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, odnosno penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond, koje poslodavac plaća za zaposlene - osiguranike, odnosno članove dobrovoljnog penzijskog fonda, u skladu sa posebnim propisima koji uređuju navedene oblasti, do iznosa koji je oslobođen od plaćanja doprinosa saglasno zakonu koji uređuje doprinose za obavezno socijalno osiguranje.
vrši svaki poslodavac srazmerno radnom vremenu kod poslodavca u odnosu na puno radno vreme, s tim što ukupno umanjenje iznosi 34.221 dinara mesečno.
Kad lice ostvaruje nepuno radno vreme kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac vrši umanjenje srazmerno radnom vremenu kod poslodavca u odnosu na ukupno radno vreme, s tim što zbir umanjenja mora biti manji od 34.221 dinara mesečno, odnosno srazmerno ukupnom radnom vremenu lica u odnosu na puno radno vreme.
Izuzetno od , osnovicu poreza na zarade lica za koje domaće pravno lice plaća porez saglasno
ovog zakona, čini iznos koji je domaće pravno lice isplatilo poslodavcu iz druge države kao naknadu troškova za rad lica koje je upućeno, odnosno poslato na rad kod domaćeg pravnog lica.
Način i postupak obračunavanja poreza na zarade iz i dostavljanje podataka Poreskoj upravi bliže uređuje ministar.
Za fizička lica - rezidente Republike koji su upućeni u inostranstvo radi obavljanja poslova za pravna lica - rezidente Republike, osnovicu poreza na zarade čini iznos zarade koju bi, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu ostvarili u Republici na istim ili sličnim poslovima.
smatraju se i rezidenti Republike koji su upućeni u inostranstvo na stručno osposobljavanje i usavršavanje za potrebe poslodavca u smislu zakona kojim se uređuje upućivanje zaposlenih na privremeni rad u inostranstvo.
Osnovicu poreza na zarade za novonastanjenog obveznika, za zaradu koju ostvaruje po osnovu radnog odnosa na neodređeno vreme sa kvalifikovanim poslodavcem, pri čemu zasniva radni odnos na radnom mestu za koje postoji potreba da lice ima posebno stručno obrazovanje i za kojim postoji potreba koja se ne može lako zadovoljiti na domaćem tržištu rada, čini osnovica iz
je poslodavac koji je rezident Republike i koji se, u smislu odredaba zakona kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, ne može smatrati povezanim licem sa poslodavcem kod koga je novonastanjeni obveznik prethodno bio zaposlen.
, kvalifikovanim poslodavcem smatra se bilo koji poslodavac rezident Republike, koji zasnuje radni odnos sa novonastanjenim obveznikom koji je od 1990. godine barem tri godine ispunjavao uslove iz
u periodu od 24 meseca koji prethode danu zaključenja ugovora o radu sa kvalifikovanim poslodavcem, nije pretežno boravio na teritoriji Republike, ili
2)
u momentu zaključenja ugovora o radu sa kvalifikovanim poslodavcem ima manje od 40 godina života, a koji je u periodu od 12 meseci koji prethode zaključenju ugovora o radu sa kvalifikovanim poslodavcem pretežno boravio van teritorije Republike radi daljeg školovanja, odnosno stručnog usavršavanja.
Smatra se da su uslovi u pogledu radnog mesta i posebnog stručnog obrazovanja iz
ima onaj novonastanjeni obveznik koji se istovremeno sa zasnivanjem radnog odnosa ili u razumnom roku po zasnivanju radnog odnosa, nastanjuje na teritoriji Republike i koji ispunjava uslov da se smatra njenim poreskim rezidentom po osnovu centra poslovnih i životnih interesa na teritoriji Republike, kao i njenim poreskim rezidentom za potrebe primene ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja koje Republika primenjuje sa drugim državama.
ostvaruje se za period od pet godina od dana zaključenja ugovora o radu, ukoliko su ispunjeni uslovi iz koji se odnose na radno mesto, odnosno na novonastanjenog obveznika tokom tog perioda, nezavisno od promene poslodavaca.
novonastanjeni obveznik ostvaruje počevši od prve zarade isplaćene za mesec u kome su od nadležnog organa pribavljeni dokazi o ispunjenosti uslova utvrđenih ovim članom.
Iznos umanjenja u visini od 70% za potrebe utvrđivanja osnovice na koju se plaća porez na zaradu iz
, predstavlja deo zarade koju novonastanjeni obveznik ostvari od kvalifikovanog poslodavca a na koji se ne plaća porez na zarade na način utvrđen ovim članom.
Ministar nadležan za poslove finansija bliže uređuje način ostvarivanja prava iz ovog člana.
Ne plaća se porez na zarade na primanja zaposlenog od poslodavca po osnovu:
1)
naknade dokumentovanih troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada - do visine cene mesečne prevozne karte u javnom saobraćaju, odnosno do visine stvarnih troškova prevoza, a najviše do 5.782 dinara mesečno;
2)
dnevnice za službeno putovanje u zemlji - do 3.471 dinara po osnovu cele dnevnice, odnosno do pripadajućeg iznosa za polovinu dnevnice, utvrđene na način i u skladu sa propisima nadležnog državnog organa;
3)
dnevnice za službeno putovanje u inostranstvo - do iznosa propisanog od strane nadležnog državnog organa, a najviše do 90 evra dnevno, utvrđene na način i u skladu sa uslovima propisanim od strane nadležnog državnog organa;
4)
naknade troškova smeštaja na službenom putovanju, prema priloženom račun;
5)
naknade prevoza na službenom putovanju, prema priloženim računima prevoznika u javnom saobraćaju, a kada je, saglasno zakonu, drugim propisima, odnosno aktima odobreno korišćenje sopstvenog automobila za službeno putovanje ili u druge službene svrhe - do iznosa 30% cene po osnovnoj jedinici mere pogonskog goriva pomnoženog s brojem jedinica mere pogonskog goriva koje je potrošeno, a najviše do 10.121 dinara mesečno;
6)
dnevne naknade koju ostvaruju pripadnici Vojske Srbije u vezi sa vršenjem službe, saglasno propisima koji uređuju Vojsku Srbije;
7)
solidarne pomoći za slučaj bolesti, zdravstvene rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili člana njegove porodice - do 57.827 dinara;
8)
poklona deci zaposlenih, starosti do 15 godina, povodom Nove godine i Božića - do 14.457 dinara godišnje po jednom detetu;
9)
jubilarne nagrade zaposlenima, u skladu sa zakonom koji uređuje rad - do 28.912 dinara godišnje;
9a)
pomoći u slučaju smrti člana porodice zaposlenog - do 101.194 dinara;
10)
novčane pomoći koja služi za lečenje zaposlenog u zemlji ili inostranstvu, u visini stvarnih troškova lečenja, dokumentovano računima zdravstvene ustanove koja je lečenje izvršila, kao i dokumentovani troškovi prevoza i smeštaja za potrebe lečenja tog lica;
11)
sopstvenih akcija, opcija na sopstvene akcije ili sopstvenih udela poslodavca ili akcija, opcija na akcije ili udela sa poslodavcem povezanog lica (u daljem tekstu: sopstvene akcije) koje zaposleni stekne bez naknade ili po povlašćenoj ceni od poslodavca;
12)
solidarne pomoći za slučaj rođenja deteta do visine prosečne zarade isplaćene u Republici prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike, po novorođenom detetu.
ukoliko zaposleni otuđi sopstvene akcije pre isteka dve godine od dana sticanja prava raspolaganja na tim sopstvenim akcijama, takve sopstvene akcije smatraće se oporezivom zaradom zaposlenog u smislu
ukoliko poslodavac ili povezano lice poslodavca otkupe od zaposlenog sopstvene akcije, te sopstvene akcije smatraće se oporezivom zaradom zaposlenog u smislu
ukoliko zaposlenom prestane radni odnos kod poslodavca pre isteka dve godine od dana sticanja prava raspolaganja nad sopstvenim akcijama osim u slučaju prestanka radnog odnosa nezavisno od njegove volje i volje poslodavca u skladu sa zakonom koji uređuje rad, prestanka radnog odnosa usled sticanja prava na starosnu penziju u skladu sa zakonom koji uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje i prestanka radnog odnosa radi zasnivanja radnog odnosa kod povezanog lica poslodavca, te sopstvene akcije smatraće se oporezivom zaradom zaposlenog u smislu
ovog zakona isplaćenom na poslednji dan trajanja radnog odnosa zaposlenog kod poslodavca.
Ne plaća se porez na zarade na primanja iz koja ostvaruju lica koja nisu u radnom odnosu, ali za svoj rad ostvaruju prihode za koje su obveznici poreza na zaradu u smislu ovog zakona.
Za utvrđivanje poreza na zarade po osnovu dnevnice za službeno putovanje u inostranstvo, primanja iznad iznosa propisanog od strane nadležnog državnog organa, odnosno iznad neoporezivog iznosa od 90 evra iz
ovog zakona, ne plaća se porez na zarade na primanja zaposlenog po osnovu pogodnosti za čije pružanje, u cilju stvaranja uslova za rekreaciju zaposlenih na radnom mestu, poslodavac ima izdatke za izgradnju prostorija i/ili nabavku opreme za rekreaciju, po osnovu naknade troškova kolektivne rekreacije zaposlenih, odnosno organizovanja sportskih događaja i aktivnosti zaposlenih koje se sprovode u cilju poboljšanja zdravlja zaposlenih i/ili izgradnji boljih odnosa između samih zaposlenih, odnosno zaposlenih i poslodavca.
može se ostvariti i ukoliko svi zaposleni nemaju pravo na rekreaciju iste vrste, kvaliteta i obima, pod uslovom da se razlika u ostvarivanju prava može obrazložiti odgovarajućom ekspertizom medicine rada.
postoji u slučaju organizovanja sportskih događaja, odnosno aktivnosti zaposlenih, pod uslovom da se oni sprovode na osnovu obrazložene odluke poslodavca, pri čemu pravo učešća na njima ima i koristi ga značajan broj zaposlenih kod poslodavca.
Ministar finansija bliže uređuje primenu odredaba .
Obaveze plaćanja poreza na zarade ostvarene za rad u stranim diplomatskim i konzularnim predstavništvima ili međunarodnim organizacijama, odnosno kod predstavnika ili službenika takvih predstavništava ili organizacija, oslobođeni su:
1)
šefovi stranih diplomatskih misija akreditovanih u Srbiji, osoblje stranih diplomatskih misija u Srbiji, kao i članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi domaćinstava nisu državljani ili rezidenti Republike;
2)
šefovi stranih konzulata u Srbiji i konzularni funkcioneri ovlašćeni da obavljaju konzularne funkcije, kao i članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi domaćinstava nisu državljani ili rezidenti Republike;
3)
funkcioneri Organizacije ujedinjenih nacija i njenih specijalizovanih agencija, stručnjaci tehničke pomoći Organizacije ujedinjenih nacija i njenih specijalizovanih agencija;
3a)
funkcioneri, stručnjaci i administrativno osoblje međunarodnih organizacija, ako nisu državljani ili rezidenti Republike;
4)
zaposleni u stranim diplomatskim ili konzularnim predstavništvima i međunarodnim organizacijama, ako nisu državljani ili rezidenti Republike;
5)
počasni konzuli stranih država, za primanja koja dobijaju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih funkcija;
6)
zaposleni kod lica iz , ako nisu državljani ili rezidenti Republike.
, obaveze plaćanja poreza na zarade ostvarene po osnovu radnog angažovanja u Organizaciji ujedinjenih nacija i njenim specijalizovanim agencijama, oslobođena su fizička lica koja su državljani ili rezidenti Republike.
premiju za dobrovoljno zdravstveno osiguranje koju poslodavac obustavlja i plaća iz zarade zaposlenog - osiguranika uključenog u dobrovoljno zdravstveno osiguranje u zemlji, u skladu sa zakonima koji uređuju dobrovoljno zdravstveno osiguranje i aktima donetim za sprovođenje zakona;
2)
penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond koji poslodavac obustavlja i plaća iz zarade zaposlenog - člana dobrovoljnog penzijskog fonda, po zakonu koji uređuje dobrovoljne penzijske fondove i penzijske planove.
Ukupan iznos koji može biti predmet oslobođenja iz
Poslodavac - pravno lice, preduzetnik, preduzetnik paušalac ili preduzetnik poljoprivrednik, koji zaposli novo lice ima pravo na povraćaj dela plaćenog poreza na zaradu za novozaposleno lice, isplaćenu zaključno sa 31. decembrom 2026. godine.
smatra se lice sa kojim je poslodavac zaključio ugovor o radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi, koje je prijavio na obavezno socijalno osiguranje u Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja i koje je pre zasnivanja radnog odnosa kod Nacionalne službe za zapošljavanje bilo bez prekida prijavljeno kao nezaposleno najmanje šest meseci, a lice koje se smatra pripravnikom najmanje tri meseca.
u pogledu minimalnog trajanja evidencije kod Nacionalne službe za zapošljavanje pre zasnivanja radnog odnosa, ne primenjuju se na nezaposlena lica do 30 godina starosti koja su registrovana u program Garancija za mlade.
ne smatra se lice koje je pre zasnivanja radnog odnosa bilo zaposleno kod poslodavca koji je povezano lice sa poslodavcem kod koga zasniva radni odnos, odnosno kod poslodavca koji bi, da nije prestao da postoji, bio povezano lice sa poslodavcem kod koga novozaposleno lice zasniva radni odnos, nezavisno od toga da li je postojao prekid radnog odnosa.
može ostvariti poslodavac ako se zasnivanjem radnog odnosa sa novozaposlenim licem poveća broj zaposlenih kod poslodavca u odnosu na broj zaposlenih na dan 31. marta 2014. godine.
vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuju poreski postupak i poreska administracija, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva za povraćaj nadležnom poreskom organu.
Poslodavac koji za određeno lice koristi bilo koju vrstu podsticaja koji su uređeni odgovarajućim zakonom, osim u skladu sa odredbom zakona kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje koja se odnosi na istu vrstu olakšice, po osnovu zasnivanja radnog odnosa sa tim licem nema pravo da za to lice ostvari poresku olakšicu iz ovog člana.
Poresku olakšicu iz ovog člana ne mogu ostvariti državni organi i organizacije, Zaštitnik građana, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, Državna revizorska institucija, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Agencija za borbu protiv korupcije, Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, Komisija za zaštitu konkurencije, Komisija za hartije od vrednosti, Fiskalni savet, Republička radiodifuzna agencija, Agencija za energetiku Republike Srbije i druge javne agencije, javna preduzeća, javne službe i drugi direktni ili indirektni budžetski korisnici, odnosno korisnici javnih sredstava.
Poslodavac koji na neodređeno vreme zaposli lice sa invaliditetom u skladu sa zakonom koji uređuje sprečavanje diskriminacije lica sa invaliditetom, za koje odgovarajućom pravno-medicinski validnom dokumentacijom dokaže invalidnost, oslobađa se obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade tog lica, za period od tri godine od dana zasnivanja radnog odnosa.
smatra se lice sa kojim je poslodavac zaključio ugovor o radu u skladu sa zakonom koji uređuje rad i koje je prijavio na obavezno socijalno osiguranje kod nadležnih organizacija za obavezno socijalno osiguranje.
neće se smatrati lice koje je pre zasnivanja radnog odnosa bilo zaposleno kod poslodavca koji je osnivač ili povezano lice sa poslodavcem kod koga zasniva radni odnos, nezavisno od toga da li je postojao prekid radnog odnosa.
Poresku olakšicu iz ovog člana ne mogu ostvarivati državni organi i organizacije, javna preduzeća, javne službe i drugi direktni ili indirektni budžetski korisnici.
Poslodavci koji za određeno lice koriste ili su koristili olakšicu kod plaćanja poreza na zarade po drugom pravnom osnovu u skladu sa odgovarajućim propisom, ne mogu za isto lice ostvarivati poresku olakšicu iz ovog člana.
Način i postupak primene odredaba ovog člana bliže uređuje ministar.
Poslodavac - pravno lice koje se, u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo, razvrstava u mikro i mala pravna lica, kao i preduzetnik, preduzetnik paušalac ili preduzetnik poljoprivrednik, koji zasnuje radni odnos sa najmanje dva nova lica, ima pravo na povraćaj 75% plaćenog poreza na zaradu za novozaposleno lice, isplaćenu zaključno sa 31. decembrom 2026. godine.
smatra se lice sa kojim je poslodavac zaključio ugovor o radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi, koje je prijavio na obavezno socijalno osiguranje u Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja i koje je pre zasnivanja radnog odnosa kod Nacionalne službe za zapošljavanje bilo bez prekida prijavljeno kao nezaposleno najmanje šest meseci, a lice koje se smatra pripravnikom najmanje tri meseca.
u pogledu minimalnog trajanja evidencije kod Nacionalne službe za zapošljavanje pre zasnivanja radnog odnosa, ne primenjuju se na nezaposlena lica do 30 godina starosti koja su registrovana u program Garancija za mlade.
ne smatra se lice koje je pre zasnivanja radnog odnosa bilo zaposleno kod poslodavca koji je povezano lice sa poslodavcem kod koga zasniva radni odnos, odnosno kod poslodavca koji bi, da nije prestao da postoji, bio povezano lice sa poslodavcem kod koga novozaposleno lice zasniva radni odnos, nezavisno od toga da li je postojao prekid radnog odnosa.
Poslodavac koji od 1. januara 2016. godine zasnuje radni odnos sa jednim novozaposlenim, pa u narednom periodu zasnuje radni odnos i sa drugim novozaposlenim licem, može da koristi poresku olakšicu za prvog novozaposlenog tek po zasnivanju radnog odnosa sa drugim novozaposlenim licem, s tim da pravo na povraćaj plaćenog poreza za prvog novozaposlenog može da ostvari za zaradu koju je tom licu isplatio za mesec u kome je stekao uslov za korišćenje poreske olakšice.
može da ostvari poslodavac ako se zasnivanjem radnog odnosa sa novozaposlenim licem poveća broj zaposlenih najmanje za dva u odnosu na broj zaposlenih koji je poslodavac imao na dan 31. oktobra 2015. godine.
Ako je u periodu od 31. oktobra 2015. godine do 31. decembra 2015. godine poslodavac povećao broj zaposlenih u odnosu na broj zaposlenih na dan 31. oktobra 2015. godine, poresku olakšicu za novozaposlene sa kojima je zasnovao radni odnos od 1. januara 2016. godine može da koristi počev od meseca u kome je stekao uslov za korišćenje poreske olakšice.
Ako je u periodu od 31. oktobra 2015. godine do 31. decembra 2015. godine poslodavac smanjio broj zaposlenih u odnosu na broj zaposlenih na dan 31. oktobra 2015. godine, poresku olakšicu za novozaposlene sa čijim zasnivanjem radnog odnosa poveća broj zaposlenih u odnosu na broj koji bi bio da nije smanjio broj zaposlenih u periodu od 31. oktobra 2015. godine do 31. decembra 2015. godine, može da koristi počev od meseca u kome je stekao uslov za korišćenje poreske olakšice.
vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuju poreski postupak i poreska administracija, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva za povraćaj nadležnom poreskom organu.
Poslodavac koji za određeno lice koristi bilo koju vrstu podsticaja koji su uređeni odgovarajućim zakonom, osim u skladu sa odredbom zakona kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje koja se odnosi na istu vrstu olakšice, po osnovu zasnivanja radnog odnosa sa tim licem nema pravo da za to lice ostvari poresku olakšicu iz ovog člana.
Poresku olakšicu iz ovog člana ne mogu ostvariti državni organi i organizacije, javne agencije, javna preduzeća, javne službe i drugi direktni ili indirektni budžetski korisnici, odnosno korisnici javnih sredstava.
Poslodavac - novoosnovano privredno društvo, novoosnovani preduzetnik i novoosnovani preduzetnik poljoprivrednik, koji je upisan u registar nadležnog organa, odnosno organizacije, može da ostvari pravo na oslobođenje od plaćanja poreza po osnovu zarade osnivača koji su zaposleni u tom privrednom društvu, odnosno po osnovu lične zarade preduzetnika i preduzetnika poljoprivrednika.
, poslodavac može da ostvari za zarade osnivača i lične zarade preduzetnika i preduzetnika poljoprivrednika, isplaćene u periodu od 12 meseci od dana kada je osnovano privredno društvo, odnosno registrovan preduzetnik i preduzetnik poljoprivrednik, čiji mesečni iznos pojedinačno za svako lice u periodu korišćenja oslobođenja nije viši od 37.000 dinara koji iznos u sebi ne sadrži pripadajuće obaveze iz zarade.
Pravo na poresko oslobođenje prestaje po isteku perioda iz
, odnosno na dan kada se izvrši isplata mesečne zarade osnivača, odnosno lične zarade preduzetnika i preduzetnika poljoprivrednika koja je viša od iznosa iz
, i poslodavac je dužan da obračuna i plati porez na zaradu, odnosno ličnu zaradu, na iznos koji je isplatio uvećan za porez i pripadajuće doprinose koji se plaćaju iz zarade, kao i da za naredne zarade isplaćene tim licima obračunava i plaća porez na zaradu u skladu sa zakonom.
da je fizičko lice - osnivač, odnosno svaki od osnivača ako ih je više, zasnovao radni odnos sa novoosnovanim privrednim društvom, zaključio ugovor o radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi i da je prijavljen na obavezno socijalno osiguranje u Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja;
2)
da je fizičko lice - preduzetnik, odnosno preduzetnik poljoprivrednik prijavljen na obavezno socijalno osiguranje u Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja;
3)
da u periodu za koji ostvaruje pravo na poresko oslobođenje to pravo može da ostvari za najviše devet osnivača zaposlenih, koji ispunjavaju uslove;
4)
da su fizička lica - osnivači privrednog društva, preduzetnik i preduzetnik poljoprivrednik, u periodu od najmanje šest meseci neprekidno pre dana osnivanja privrednog društva, odnosno registrovanja preduzetnika ili preduzetnika poljoprivrednika, kod Nacionalne službe za zapošljavanje bili prijavljeni kao nezaposleni ili da su u periodu od 12 meseci pre dana osnivanja, odnosno registrovanja stekli srednje, više ili visoko obrazovanje, u skladu sa zakonom.
Poresko oslobođenje iz ovog člana može da ostvari poslodavac - privredno društvo, preduzetnik i preduzetnik poljoprivrednik, koji je osnovan, odnosno registrovan zaključno sa 31. decembrom 2020. godine.
za koja je jedan novoosnovani poslodavac ostvario poresko oslobođenje iz ovog člana, drugi novoosnovani poslodavac - privredno društvo, preduzetnik i preduzetnik poljoprivrednik, ne može za ta lica da ostvari poresko oslobođenje iz ovog člana.
Poslodavac koji koristi poresko oslobođenje iz ovog člana, osim u skladu sa odredbom zakona kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje koja se odnosi na istu vrstu oslobođenja, po osnovu zasnivanja radnog odnosa sa tim licem nema pravo da za to lice ostvari druge olakšice, uključujući i korišćenje subvencija za zapošljavanje i samozapošljavanje.
Poslodavac - novoosnovano privredno društvo koje obavlja inovacionu delatnost u smislu zakona kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica može da ostvari pravo na oslobođenje od plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade osnivača koji su zaposleni u tom novoosnovanom privrednom društvu.
može da se ostvari za svakog osnivača po osnovu njegove mesečne zarade, i to zarade čiji iznos nije viši od 150.000 dinara mesečno, a ukoliko je viši onda po osnovu dela zarade u visini najviše do 150.000 dinara.
da je fizičko lice - osnivač, odnosno svaki od osnivača ako ih je više, zasnovao radni odnos sa novoosnovanim privrednim društvom, zaključio ugovor o radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi i da je prijavljen na obavezno socijalno osiguranje u Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja;
2)
da u periodu za koji ostvaruje pravo na oslobođenje osnivač ima najmanje 5% akcija ili udela u novoosnovanom privrednom društvu.
može da ostvari poslodavac - privredno društvo koje nije povezano ni sa jednim pravnim licem u smislu zakona kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica i koje ne ostvaruje više od 30% svog ukupnog prihoda od drugih lica koja se smatraju povezanim sa bilo kojim osnivačem poslodavca - privrednog društva.
za koja je jedan novoosnovani poslodavac ostvario poresko oslobođenje iz ovog člana, drugi novoosnovani poslodavac ne može za ta lica da ostvari oslobođenje iz ovoga člana.
Poslodavac koji koristi poresko oslobođenje iz ovog člana, osim kada koristi oslobođenje u skladu sa odredbom zakona kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje koja se odnosi na istu vrstu oslobođenja, po osnovu zasnivanja radnog odnosa sa tim licem nema pravo da za to lice ostvari druge olakšice, uključujući i korišćenje subvencija za zapošljavanje i samozapošljavanje.
Poslodavac koji zasnuje radni odnos sa licem koje se u skladu sa odredbama može smatrati kvalifikovanim novozaposlenim (u daljem tekstu: kvalifikovano novozaposleno lice), oslobađa se obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade kvalifikovanog novozaposlenog lica, za zaradu isplaćenu zaključno sa 31. decembrom 2022. godine.
je poslodavac koji u bilo kom trenutku u periodu od 1. januara 2020. godine do 31. decembra 2022. godine sa kvalifikovanim novozaposlenim licem iz zaključi ugovor o radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi i koji je kvalifikovano novozaposleno lice prijavio na obavezno socijalno osiguranje u Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja.
Izuzetno od , poslodavac koji je na dan 31. decembra 2020. godine imao najviše 30 zaposlenih i koji u bilo kom trenutku u periodu od 1. januara 2020. godine zaključno sa 31. decembrom 2021. godine je zaključio, odnosno od 1. januara 2022. godine do 31. decembra 2025. godine zaključi sa kvalifikovanim novozaposlenim licem ugovor o radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi i koji to lice prijavi na obavezno socijalno osiguranje u Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja, oslobađa se obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade kvalifikovanog novozaposlenog lica, za zaradu isplaćenu zaključno sa 31. decembrom 2025. godine.
ne može da ostvari poresko oslobođenje po osnovu zarade isplaćene u periodu od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine za kvalifikovano novozaposleno lice iz , sa kojim je zaključio ugovor o radu posle 30. juna 2021. godine, a koje je prethodno u bilo kom trenutku posle 1. januara 2020. godine bilo zaposleno kod poslodavca koji je prema redovnom godišnjem finansijskom izveštaju za 2020. godinu imao prosečno više od 30 zaposlenih.
smatra se lice koje u periodu od 1. januara 2019. godine do 31. decembra 2019. godine nije imalo status osiguranika zaposlenog, odnosno osiguranika samostalnih delatnosti koji je osnivač odnosno član privrednog društva koji je u radnom odnosu u privrednom društvu čiji je osnivač odnosno član, a koje je status osiguranika zaposlenog, odnosno osiguranika samostalnih delatnosti koji je osnivač odnosno član privrednog društva koji je u radnom odnosu u privrednom društvu čiji je osnivač odnosno član steklo u periodu od 1. januara 2020. godine do 30. aprila 2020. godine zasnivanjem radnog odnosa kod poslodavca iz
smatra se i lice koje u periodu od 1. januara 2019. godine do 30. aprila 2020. godine nije imalo status osiguranika zaposlenog, osiguranika samostalnih delatnosti kao preduzetnik, odnosno osiguranika samostalnih delatnosti koji je osnivač odnosno član privrednog društva koji je u radnom odnosu u privrednom društvu čiji je osnivač odnosno član, a koje je status osiguranika zaposlenog, odnosno status osiguranika samostalnih delatnosti koji je osnivač odnosno član privrednog društva koji je u radnom odnosu u privrednom društvu čiji je osnivač odnosno član steklo u periodu od 1. maja 2020. godine do 31. decembra 2020. godine zasnivanjem radnog odnosa kod poslodavca iz
Kvalifikovanim novozaposlenim licem smatra se i lice koje u periodu od 1. januara 2019. godine do 31. decembra 2021. godine nije imalo status osiguranika zaposlenog, odnosno osiguranika samostalnih delatnosti koji je osnivač, odnosno član privrednog društva koji je u radnom odnosu u privrednom društvu čiji je osnivač, odnosno član, a koje je u tom periodu imalo status osiguranika samostalnih delatnosti kao preduzetnik, ukoliko status osiguranika zaposlenog, odnosno osiguranika samostalnih delatnosti koji je osnivač, odnosno član privrednog društva koji je u radnom odnosu u privrednom društvu čiji je osnivač, odnosno član stekne u periodu od 1. januara 2022. godine do 30. aprila 2022. godine zasnivanjem radnog odnosa kod poslodavca iz
ili kod drugog poslodavca koji je na dan 31. decembra 2020. godine imao najviše 30 zaposlenih.
Poresko oslobođenje iz može da ostvari poslodavac ako se zasnivanjem radnog odnosa sa kvalifikovanim novozaposlenim licem poveća broj zaposlenih kod poslodavca u odnosu na broj zaposlenih na dan 31. decembra 2019. godine.
može da ostvari i poslodavac koji započne obavljanje delatnosti posle 31. decembra 2021. godine ukoliko u periodu korišćenja oslobođenja nema povezana pravna lica u smislu zakona kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, a ukoliko u bilo kom momentu u tom periodu bude imao povezana lica počev od tog momenta za naredni period gubi pravo na poresko oslobođenje.
Ako u toku korišćenja poreskog oslobođenja poslodavac smanji broj zaposlenih u odnosu na dan 31. decembar 2019. godine, prestankom radnog odnosa lica koje se ne smatra kvalifikovanim novozaposlenim licem, gubi pravo da koristi poresko oslobođenje za onaj broj kvalifikovanih novozaposlenih lica za koliko je smanjen broj zaposlenih u odnosu na dan 31. decembar 2019. godine, pri čemu, u slučaju kada je poresko oslobođenje ostvareno za više kvalifikovanih novozaposlenih lica, prvo gubi oslobođenje za ono kvalifikovano novozaposleno lice sa kojim je ranije zasnovao radni odnos.
, ako u toku korišćenja poreskog oslobođenja poslodavac iz smanji broj zaposlenih u odnosu na dan 31. decembar godine u kojoj je započeo obavljanje delatnosti, prestankom radnog odnosa lica koje se ne smatra kvalifikovanim novozaposlenim licem, gubi pravo da koristi poresko oslobođenje za onaj broj kvalifikovanih novozaposlenih lica za koliko je smanjen broj zaposlenih u odnosu na dan 31. decembar godine u kojoj je započeo obavljanje delatnosti, pri čemu, u slučaju kada je poresko oslobođenje ostvareno za više kvalifikovanih novozaposlenih lica, prvo gubi oslobođenje za ono kvalifikovano novozaposleno lice sa kojim je ranije zasnovao radni odnos.
oslobađa se obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade, na sledeći način:
1)
60% poreza - za zarade isplaćene u periodu od 1. januara 2022. godine do 31. decembra 2022. godine;
2)
50% poreza - za zarade isplaćene u periodu od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2023. godine;
3)
40% poreza - za zarade isplaćene u periodu od 1. januara 2024. godine do 31. decembra 2024. godine;
4)
30% poreza - za zarade isplaćene u periodu od 1. januara 2025. godine do 31. decembra 2025. godine.
Poslodavac iz , u periodu od 1. januara 2022. godine do 31. decembra 2022. godine može za isto kvalifikovano novozaposleno lice da koristi oslobođenje iz
umanjeno za tri procentna poena za svaku godinu primene.
Poslodavac koji za određeno lice koristi bilo koju vrstu podsticaja koji su uređeni odgovarajućim zakonom, osim kada koristi oslobođenje u skladu sa odredbom zakona kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje koja se odnosi na istu vrstu olakšice, po osnovu zasnivanja radnog odnosa sa tim licem nema pravo da za to lice ostvari poresko oslobođenje iz ovog člana.
Kvalifikovanim novozaposlenim licem u smislu ne smatra se lice koje je u periodu od 1. januara 2019. godine do 30. aprila 2020. godine imalo status korisnika starosne, prevremene starosne ili invalidske penzije.
ne smatra se lice koje je u periodu od 1. januara 2019. godine do 30. aprila 2022. godine imalo status korisnika starosne, prevremene starosne ili invalidske penzije.
Oslobođenje iz ovog člana ne mogu ostvariti državni organi i organizacije, javne agencije, javna preduzeća, javne službe i drugi direktni ili indirektni budžetski korisnici, odnosno korisnici javnih sredstava.
Poslodavcem u smislu smatra se pravno lice, preduzetnik, preduzetnik paušalac, preduzetnik poljoprivrednik, predstavništvo, ogranak stranog pravnog lica i fizičko lice.
Poslodavac koji zasnuje radni odnos sa novozaposlenim licem, oslobađa se obaveze plaćanja 70% obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade novozaposlenog lica, za zaradu isplaćenu zaključno sa 31. decembrom 2024. godine.
smatra se lice koje u periodu od 1. januara 2019. godine do 28. februara 2022. godine nije imalo status osiguranika zaposlenog, osiguranika samostalnih delatnosti kao preduzetnik, odnosno osiguranika samostalnih delatnosti koji je osnivač odnosno član privrednog društva koji je u radnom odnosu u privrednom društvu čiji je osnivač odnosno član, a koje je status osiguranika zaposlenog, odnosno status osiguranika samostalnih delatnosti koji je osnivač odnosno član privrednog društva koji je u radnom odnosu u privrednom društvu čiji je osnivač odnosno član steklo u periodu od 1. marta 2022. godine do 31. decembra 2022. godine zasnivanjem radnog odnosa kod poslodavca iz
ili kod drugog poslodavca i koje ostvaruje mesečnu zaradu veću od 76.500 dinara.
Poslodavac koji za određeno lice koristi bilo koju vrstu podsticaja koji su uređeni odgovarajućim zakonom, uključujući naknade koje, u okviru programa i mera aktivne politike zapošljavanja, plaća Nacionalna služba za zapošljavanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje zapošljavanje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, osim kada koristi oslobođenje u skladu sa odredbom zakona kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje koja se odnosi na istu vrstu olakšice, po osnovu zasnivanja radnog odnosa sa tim licem nema pravo da za to lice ostvari poresko oslobođenje iz ovog člana.
Poslodavac - pravno lice, koji u okviru svoje delatnosti na teritoriji Republike obavlja istraživanje i razvoj, oslobađa se obaveze plaćanja 70% obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade lica koja su neposredno angažovana na poslovima istraživanja i razvoja, srazmerno vremenu koje takva lica provedu na poslovima istraživanja i razvoja u odnosu na puno radno vreme.
Licem koje je neposredno angažovano na poslovima istraživanja i razvoja smatra se lice koje radi na sprovođenju projekta na način da je neposredno uključeno u identifikovanje i rešavanje odgovarajućih procesnih ili tehničkih problema ili zadataka povezanih sa konkretnim projektom.
Angažovanjem na poslovima istraživanja i razvoja u smislu
ne smatraju se aktivnosti povezane sa direktnim ili indirektnim nadzorom nad sprovođenjem projekta ili aktivnosti podrške u vezi sa sprovođenjem projekta.
smatra se originalno i planirano istraživanje preduzeto u cilju sticanja novog naučnog ili tehničkog znanja i razumevanja, a razvojem primena rezultata istraživanja ili primena drugog naučnog dostignuća ili dizajna u cilju proizvodnje novih ili značajno poboljšanih materijala, uređaja, proizvoda, procesa, sistema ili usluga pre pristupanja komercijalnoj proizvodnji ili korišćenju.
mogu da koriste pravna lica, koja istraživanje i razvoj sprovode za svoj račun i zadržavaju vlasništvo na nematerijalnoj imovini koja može nastati istraživanjem i razvojem.
ne primenjuje se na zarade isplaćene zaposlenima angažovanim na aktivnostima istraživanja u cilju pronalaženja i razvoja nafte, gasa ili mineralnih zaliha u ekstraktivnoj industriji.
Poslodavac koji za određeno lice koristi bilo koju vrstu podsticaja koji su uređeni odgovarajućim zakonom, osim kada koristi oslobođenje u skladu sa odredbom zakona kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje koja se odnosi na istu vrstu olakšice, po osnovu zasnivanja radnog odnosa sa tim licem nema pravo da za to lice ostvari poresko oslobođenje iz ovog člana.
Ograničenje u pravu na korišćenje podsticaja u smislu
ne odnosi se na poslodavca koji koristi pravo na dvostruko priznavanje troškova koji su neposredno povezani sa istraživanjem i razvojem u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica.
Ministar bliže uređuje uslove i način ostvarivanja prava iz ovog člana.
Prihodom od samostalne delatnosti smatra se prihod ostvaren od privrednih delatnosti, uključujući i delatnosti poljoprivrede i šumarstva, pružanjem profesionalnih i drugih intelektualnih usluga, kao i prihod od drugih delatnosti, ukoliko se na taj prihod po ovom zakonu porez ne plaća po drugom osnovu.
Prihodom od samostalne delatnosti smatra se i prihod ostvaren trajnim ili sezonskim iskorišćavanjem zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (vađenje peska, šljunka i kamenja, proizvodnja kreča, cigle, crepa, ćumura i sl.), inkubatorskom proizvodnjom živine, kao i drugim sličnim delatnostima, nezavisno od toga da li su kao samostalne delatnosti registrovane kod nadležnog organa.
je fizičko lice koje je upisano u registar kod nadležnog organa, odnosno organizacije, a porez na prihode od samostalne delatnosti plaća na oporezivu dobit (u daljem tekstu: preduzetnik), odnosno na paušalno utvrđeni prihod (u daljem tekstu: preduzetnik paušalac).
, smatra se i obveznik poreza po osnovu prihoda od poljoprivrede i šumarstva - fizičko lice koje je nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva upisano u registar poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa propisima kojima se uređuje ta oblast, koje vodi poslovne knjige u skladu sa ovim zakonom i porez na prihode od samostalne delatnosti plaća na oporezivu dobit (u daljem tekstu: preduzetnik poljoprivrednik).
, smatra se i fizičko lice koje je obveznik poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, kao i svako drugo fizičko lice koje obavlja delatnost nezavisno od toga da li je ta delatnost registrovana i porez na prihode od samostalne delatnosti plaća na oporezivu dobit (u daljem tekstu: preduzetnik drugo lice).
Oporezivi prihod od samostalne delatnosti je oporeziva dobit, a za preduzetnika paušalca to je paušalno utvrđen prihod, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Oporeziva dobit utvrđuje se u poreskom bilansu usklađivanjem dobiti iskazane u bilansu uspeha, sačinjenom u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo za obveznika koji je dužan da vodi dvojno knjigovodstvo, odnosno u skladu sa propisom iz
koji se opredeli za isplatu lične zarade, dužan je da u elektronskom obliku, preko portala Poreske uprave dostavi obaveštenje o svom opredeljenju da vrši isplatu lične zarade.
Lice koje započne obavljanje delatnosti, obaveštenje o opredeljenju da vrši isplatu lične zarade podnosi isključivo u momentu registracije nadležnoj organizaciji koja vodi registar privrednih subjekata, koja će taj zahtev proslediti Poreskoj upravi.
, lica koja se ne registruju kod organizacije koja vodi registar privrednih subjekata, obaveštenje o opredeljenju da vrše isplatu lične zarade podnose u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave, u roku od pet dana od dana registracije u Poreskoj upravi, odnosno dana dodele poreskog identifikacionog broja (u daljem tekstu: PIB) a najkasnije do 31. decembra tekuće godine.
opredeli da prestane sa isplatom lične zarade, dužan je da o tome u elektronskom obliku, preko portala Poreske uprave dostavi obaveštenje do 15. decembra tekuće godine.
Usklađivanje prihoda i rashoda, utvrđivanje kapitalnih dobitaka i gubitaka, utvrđivanje iznosa kapitalnih dobitaka koji se uključuju u oporezivi prihod od samostalne delatnosti i poreski tretman gubitaka iz ranijih godina iskazuju se u poreskom bilansu preduzetnika u skladu sa odgovarajućim odredbama zakona kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Amortizacija stalnih sredstava iskazanih u poslovnim knjigama priznaje se kao rashod u iznosu i na način utvrđen zakonom kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica i podzakonskim aktom donetim na osnovu tog zakona.
Kod duga prema poveriocu sa statusom povezanog lica ili kredita koji obveznik uzima od poverioca sa statusom povezanog lica, kamata koja se priznaje u rashode u poreskom bilansu ne može biti veća od one koja bi nastala da je na tržištu bilo moguće zadužiti se, odnosno uzeti kredit u obračunskom periodu.
Kod potraživanja od dužnika sa statusom povezanog lica ili kredita koji obveznik daje dužniku sa statusom povezanog lica, kamata koja ulazi u prihode u poreskom bilansu ne može biti manja od one koja bi se ostvarila da je na tržištu bilo moguće ugovoriti ta potraživanja, odnosno odobriti kredit u obračunskom periodu.
Razlika između tržišne kamate i obračunate kamate po kreditu između povezanih lica iz ulazi u oporezivu dobit.
Obvezniku koji plaća porez na stvarni prihod od samostalne delatnosti u rashode u poreskom bilansu priznaju se:
1)
isplaćena lična zarada;
2)
troškovi službenog putovanja do iznosa iz ;
3)
obračunati i plaćeni doprinosi za lično obavezno socijalno osiguranje po osnovu samostalne delatnosti ako se obveznik nije opredelio za isplatu lične zarade.
Tretman poslovnog prihoda ima uzimanje iz poslovne imovine koje za privatne potrebe i ličnu potrošnju vrši obveznik koji plaća porez na stvarni prihod od samostalne delatnosti.
Tretman poslovnog rashoda ima ulaganje lične imovine obveznika koji plaća porez na stvarni prihod od samostalne delatnosti, u poslovnu imovinu, osim ulaganja u stalnu imovinu.
Uzimanje, odnosno ulaganje imovine iz koje nije u novčanom obliku, procenjuje se prema uporedivoj tržišnoj vrednosti, u skladu sa načelom stalnosti.
Poreski podsticaji po osnovu ulaganja u osnovna sredstva u sopstvenu registrovanu delatnost i po osnovu ulaganja u skladu sa propisima kojima se uređuje podsticanje ulaganja u privredu Republike, priznaju se preduzetnicima pod uslovima i na način kako se priznaju pravnim licima po zakonu kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica.
Obveznik poreza na prihode od samostalne delatnosti upisan u registar kod nadležnog organa, odnosno organizacije ima pravo da podnese zahtev da porez na prihode od samostalne delatnosti plaća na paušalno utvrđen prihod (u daljem tekstu: paušalno oporezivanje).
Pravo na paušalno oporezivanje ne može se priznati obvezniku iz
koji obavlja delatnost iz oblasti reklamiranja i istraživanja tržišta;
2)
koji obavlja delatnost iz oblasti: trgovine na veliko i trgovine na malo, hotela i restorana, finansijskog posredovanja i aktivnosti u vezi s nekretninama;
3)
u čiju delatnost ulažu i druga lica;
4)
čiji je ukupan promet u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez, odnosno čiji je planirani promet kada počinje obavljanje delatnosti - veći od 6.000.000 dinara;
5)
koji je evidentiran kao obveznik poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost.
, obvezniku koji trgovinsku ili ugostiteljsku delatnost obavlja u kiosku, prikolici ili sličnom montažnom ili pokretnom objektu može se, na njegov zahtev, odobriti da porez plaća na paušalno utvrđen prihod.
Pravo na paušalno oporezivanje saglasno može da ostvari obveznik koji vrši proizvodnju i prodaju isključivo sopstvenih proizvoda u okviru obavljanja delatnosti.
, preduzetnici paušalci se, radi utvrđivanja visine paušalnog prihoda kao osnovice poreza na prihode od samostalne delatnosti, razvrstavaju u grupe i to tako da jednu grupu čine svi preduzetnici paušalci koji obavljaju istu pretežnu delatnost.
je delatnost koja je kao takva registrovana u registru privrednih subjekata, odnosno delatnost od čijeg obavljanja je u poreskom periodu preduzetnik paušalac ostvario viši iznos prihoda u odnosu na onu koju je registrovao kao pretežnu delatnost.
Polazna osnovica za utvrđivanje visine paušalnog prihoda po grupama određuje se u odnosu na prosečnu mesečnu zaradu po zaposlenom ostvarenu u Republici, gradu, opštini, odnosno gradskoj opštini, prema objavljenim podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike za poslednjih 12 meseci (u daljem tekstu: prosečna mesečna zarada), koja se pomnoži sa brojem zaposlenih u Republici, gradu, opštini, odnosno gradskoj opštini i sa koeficijentom delatnosti, a zatim podeli sa brojem stanovnika u Republici, gradu, opštini, odnosno gradskoj opštini.
Zahtev za paušalno oporezivanje može se podneti do 31. oktobra tekuće godine za narednu godinu, odnosno u roku od 15 dana od dana prijema akta nadležnog poreskog organa kojim se potvrđuje brisanje iz evidencije za porez na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost a najkasnije do 31. decembra tekuće godine za narednu godinu, u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave.
Lice koje započne obavljanje delatnosti, zahtev za paušalno oporezivanje podnosi isključivo u momentu registracije nadležnoj organizaciji koja vodi registar privrednih subjekata, koja će taj zahtev proslediti Poreskoj upravi.
, lica koja se ne registruju kod organizacije koja vodi registar privrednih subjekata, zahtev za paušalno oporezivanje podnose u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave, u roku od pet dana od dana registracije u Poreskoj upravi, odnosno dana dodele PIB a najkasnije do 31. decembra tekuće godine.
Obveznik poreza na prihode od samostalne delatnosti kome je utvrđeno pravo na paušalno oporezivanje, ovaj način oporezivanja koristi dok se ne utvrdi da su prestali razlozi za paušalno oporezivanje, odnosno da izmenjeni uslovi isključuju pravo na paušalno oporezivanje.
, dužan je da vodi poslovne knjige najkasnije od dana kada postane obveznik poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, bez utvrđivanja obaveze vođenja poslovnih knjiga rešenjem nadležnog poreskog organa.
dužni su da vode poslovne knjige i da u njima iskazuju poslovne promene u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, odnosno na način određen ovim zakonom.
U poslovnim knjigama po sistemu prostog knjigovodstva obezbeđuju se podaci o prihodima, rashodima, osnovnim sredstvima, alatu i inventaru sa kalkulativnim otpisom, u skladu sa ovim zakonom i propisom iz
vodi ažurno i uredno, tako da one obezbeđuju kontrolu ispravnosti knjiženja, čuvanja i korišćenja podataka, kao i uvid u hronologiju poslovnih promena.
Preduzetnik poljoprivrednik i preduzetnik drugo lice dužan je da knjiženje prihoda vrši najkasnije narednog dana od dana kada je prihod ostvaren, knjiženje troškova u roku od sedam dana od dana njihovog nastanka, a ostala knjiženja u rokovima i na način određen ovim zakonom i propisima koji su doneti na osnovu njega, odnosno u skladu sa propisima koji uređuju računovodstvo.
Preduzetnik koji je dužan da vodi knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva iskazuje poslovne promene u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.
Knjiženje svake poslovne promene na sredstvima, prihodima i troškovima poslovanja vrši se na osnovu verodostojnih knjigovodstvenih isprava, koje moraju biti takve da pokazuju nastalu poslovnu promenu i sadrže odgovarajuće podatke za knjiženje.
je dužan da poslovne knjige i druge knjigovodstvene isprave drži u poslovnoj prostoriji.
Kad je vođenje knjigovodstva povereno profesionalnoj računovodstvenoj firmi, knjige i druge isprave o finansijskom poslovanju mogu se čuvati u prostorijama te firme.
Poslovne knjige i knjigovodstvene isprave čuvaju se najmanje pet godina od poslednjeg dana poslovne godine na koju se odnose, ako zakonom nije drukčije određeno.
Ministar bliže propisuje vrste i sadržinu poslovnih knjiga i drugih evidencija koje se vode po sistemu prostog knjigovodstva, način njihovog vođenja i iskazivanja finansijskog rezultata.
Obveznici koji plaćaju porez na stvarni prihod od samostalne delatnosti koji vode poslovne knjige po sistemu prostog ili dvojnog knjigovodstva sastavljaju godišnji poreski bilans.
Bliže propise o sadržini poreskog bilansa i načinu njegovog sastavljanja donosi ministar.
je dužan, nezavisno od načina na koji se oporezuje, da sva plaćanja vrši preko tekućeg računa kod banke i da vodi sredstva na tom računu, uključujući i uplatu primljenog gotovog novca, u skladu sa zakonom kojim se uređuje obavljanje plaćanja pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica koja ne obavljaju delatnost.
Prihodom od autorskih prava smatra se naknada koju obveznik ostvari po osnovu:
1)
pisanih dela (književna, naučna, stručna, publicistička i druga dela, studije, recenzije i slično);
2)
govornih dela;
3)
dramskih i dramsko-muzičkih dela;
4)
pantomimskih i koreografskih dela čije je predstavljanje utvrđeno pismeno ili na neki drugi način;
5)
muzičkih dela sa rečima ili bez njih;
6)
kinematografskih dela i dela stvorenih na način sličan kinematografiji;
7)
dela likovne umetnosti;
8)
kartografskih dela;
9)
idejnih projekata, skica, crteža i plastičnih dela koja se odnose na arhitekturu, geografiju, topografiju ili koju drugu oblast nauke ili umetnosti;
10)
stripova, ukrštenica i slično;
11)
redakcijskih dela koja s obzirom na izbor i raspored građe, predstavljaju samostalnu duhovnu tvorevinu;
12)
prevoda, lekture, aranžmana muzičke obrade i druge prerade autorskih dela;
13)
nagrada na konkursima za izradu umetničkih, naučnih, stručnih i ostalih autorskih dela, nagrada na konkursima za izradu idejnih projekata, kao i nagrada za postignuti uspeh u nauci i umetnosti, ako ovim zakonom nije drukčije određeno;
14)
izvođenja muzičkih, književnih i drugih dela;
15)
korišćenja izvedenih muzičkih materijala;
16)
izrada prototipa umetničkih predmeta koji se ustupaju preduzećima kao modeli za umnožavanje (proizvodnju) takvih predmeta;
17)
likovnih dela iz oblasti primenjenih umetnosti;
18)
ostalih autorskih dela.
Likovnim delom iz oblasti primenjenih umetnosti iz
smatraju se unikati koje je autor sam izradio po sopstvenoj zamisli - u nacrtu ili u materijalu - u granama primenjenih umetnosti, kao što su:
1)
plastična dela od raznih materijala (kamen, drago kamenje, drvo, metal, plemeniti metali, staklo, plastika i drugo);
2)
umetnička keramika;
3)
radovi iz oblasti unutrašnje arhitekture, fasadne arhitekture, oblikovanja prostora, kao i obavljanje nadzora nad izvođenjem tih radova;
4)
umetnička rešenja iz oblasti hortikulture;
5)
zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru (u tehnikama: freska, grafika, mozaik, intarzija, vitraž, emajl i sl.) kao i intarzirani predmeti i predmeti od emajla;
6)
umetnička grafička rešenja (plakati, prigodna grafika, serigrafija, oprema knjiga, časopisa i listova, ambalaža, godišnjaci, katalozi, prospekti, almanasi i sl.);
7)
umetnička fotografija i dela proizvedena postupkom sličnim fotografiji;
8)
umetnička obrada tekstila (tapiserija, tkani tekstil i sl.);
9)
umetnička rešenja za scenografiju i kostimografiju;
10)
modno kreatorstvo;
11)
rešenja za industrijsko oblikovanje;
12)
restauratorska i konzervatorska dela iz oblasti kulture i umetnosti;
13)
idejne skice i crteži u primenjenoj umetnosti, kao i prodati prototipovi primenjene umetnosti, ako su po postojećim običajima zadržali karakter originala.
Obveznik poreza na prihode od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine (u daljem tekstu: autorska i srodna prava i prava industrijske svojine) je fizičko lice koje kao autor, nosilac srodnih prava, odnosno vlasnik prava industrijske svojine ostvaruje naknadu po osnovu autorskog i srodnog prava, odnosno prava industrijske svojine.
Obveznik poreza na prihode od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine je i naslednik imovinskog autorskog i srodnog prava i prava industrijske svojine i svako drugo fizičko lice koje ostvaruje naknadu po tim osnovama.
Oporezivi prihod od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine čini razlika između bruto prihoda i troškova koje je obveznik imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
, oporezivi prihod od autorskih i srodnih prava na koje se porez plaća samooporezivanjem, izuzev tih prihoda koje ostvaruje obveznik koji ima status samostalnog umetnika u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast kulture, čini bruto prihod ostvaren u kvartalu umanjen za normirane troškove u dinarskom iznosu:
Obvezniku - autoru, odnosno nosiocu srodnog prava priznaju se sledeći normirani troškovi:
1)
za vajarska dela, tapiserije, umetničku keramiku, keramoplastiku, mozaik i vitraž, za umetničku fotografiju, zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru u tehnikama: freska, grafika, intarzija, emajl, intarzirane i emajlirane predmete, kostimografiju, modno kreatorstvo i umetničku obradu tekstila (tkani tekstil, štampani tekstil i sl.) - 50% od bruto prihoda;
2)
za slikarska dela, grafička dela, industrijsko oblikovanje sa izradom modela i maketa, sitnu plastiku, radove vizuelnih komunikacija, radove u oblasti unutrašnje arhitekture i obrade fasada, oblikovanje prostora, radove na području hortikulture, vršenje umetničkog nadzora nad izvođenjem radova u oblasti unutrašnje i fasadne arhitekture, oblikovanja prostora i hortikulture sa izradom modela i maketa, umetnička rešenja za scenografiju, naučna, stručna, književna i publicistička dela, prevođenje, odnosno prevodi, muzička i kinematografska dela i restauratorska i konzervatorska dela u oblasti kulture i umetnosti, za izvođenje umetničkih dela (sviranje i pevanje, pozorišna i filmska gluma, recitovanje), snimanje filmova i idejne skice za tapiseriju i kostimografiju kad se ne izvode u materijalu - 43% od bruto prihoda;
3)
za interpretaciju, odnosno izvođenje estradnih programa zabavne i narodne muzike, proizvodnju fonograma, proizvodnju videograma, proizvodnju emisije, proizvodnju baze podataka i za druga autorska i srodna prava koja nisu navedena u - 34% od bruto prihoda;
, za prihode od autorskih i srodnih prava na koje se porez plaća samooporezivanjem, izuzev tih prihoda koje ostvaruje obveznik koji ima status samostalnog umetnika u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast kulture, priznaju se normirani troškovi u dinarskom iznosu:
, priznaje se kao trošak u punom iznosu naknada koju plaćaju za usluge odgovarajućoj autorskoj agenciji, organizaciji za zaštitu muzičkog autorskog prava i preduzećima i drugim pravnim licima ovlašćenim za prodaju i naplatu prihoda od autorskih dela.
Obvezniku - autoru i nosiocu srodnih prava, na njegov zahtev, umesto normiranih priznaće se stvarni troškovi koje je imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda, ako za to podnese dokaze.
Obvezniku - vlasniku prava industrijske svojine, priznaju se kao trošak kod utvrđivanja oporezivog prihoda sledeći stvarni troškovi:
1)
takse i troškovi koji se plaćaju za zaštitu patenata, malih patenata, žigova, modela, uzoraka i tehničkih unapređenja, prema potvrdi nadležnog organa za njihovu zaštitu;
2)
troškovi izrade nacrta i tehničkog opisa patenata, malih patenata, žigova, modela, uzoraka i tehničkih unapređenja, koji su bili sastavni deo prijave kojom se od nadležnog organa traži njihova zaštita, prema potvrdi stručnog lica koje je izradilo te nacrte i tehničke opise i uz mišljenje o realnosti ovih troškova koje izdaje odgovarajuća strukovna organizacija pronalazača;
3)
troškovi za izradu prototipa, potrebnog da bi se patent, mali patent, žig, model, uzorak ili tehničko unapređenje proverili, pod uslovom da su prijavljeni, odnosno zaštićeni. Ako je prototip izrađen u preduzeću, odnosno ustanovi, potvrdu o troškovima izrade izdaje izrađivač. Ako je prototip izradio pronalazač u sopstvenoj režiji, priznaju se stvarni troškovi koje je imao, a mišljenje o realnosti troškova izdaje odgovarajuća strukovna organizacija pronalazača.
, stopa poreza na prihode od ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava na koje se porez plaća samooporezivanjem, za koje se normirani troškovi priznaju u skladu sa
Prihodi od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine koje je obveznik - autor, nosilac srodnih prava ili vlasnik prava industrijske svojine ostvario za delo koje je stvarao duže od jedne godine, prilikom utvrđivanja prihoda, dele se, na zahtev obveznika, na onoliko jednakih delova koliko je godina delo stvarano, a ne duže od pet.
Ako Poreska uprava utvrdi da je interpretator, menadžer ili drugo angažovano lice po osnovu estradnog programa zabavne i narodne muzike ili drugog zabavnog programa ostvarilo prihod, a nije zaključilo ugovor sa organizatorom takvog programa, ili oceni da je ostvareni prihod veći od ugovorenog prihoda, bruto prihod se utvrđuje procenom u skladu sa zakonom koji uređuje poreski postupak i poresku administraciju, a oporezuje bez priznavanja normiranih, odnosno stvarnih troškova.
smatra se i likvidacioni ostatak, odnosno višak deobne mase u novcu, odnosno nenovčanoj imovini, iznad vrednosti uloženog kapitala utvrđen u skladu sa zakonom koji uređuje oporezivanje dobiti pravnih lica.
smatra se i preostala neto vrednost imovine otvorenog investicionog fonda, odnosno alternativnog investicionog fonda koji nema svojstvo pravnog lica, koja se nakon raspuštanja tog investicionog fonda raspodeljuje članovima srazmerno njihovim investicionim jedinicama, a koja je iznad dokumentovane nabavne vrednosti tih investicionih jedinica.
Prihod od dividende umanjuje se, pre utvrđivanja poreske osnovice, za iznos godišnje rate prodajne cene po osnovu kupovine društvenog i državnog kapitala, odnosno imovine javnom aukcijom, u smislu propisa kojima se uređuju uslovi i postupak promene vlasništva društvenog, odnosno državnog kapitala, uplaćene pre isplate dividende, a najviše do iznosa isplaćene dividende.
Oporezivi prihod od kapitala čini novčani ili nenovčani iznos ostvarenog prihoda.
Ako su prihodi od kapitala ostvareni u nenovčanom obliku, vrednost tih prihoda se utvrđuje prema tržišnoj vrednosti prava, dobara, odnosno usluga na dan ostvarivanja prihoda.
je ostvarena zakupnina u koju se uračunava i vrednost svih izvršenih obaveza i usluga na koje se obavezao zakupac, osim obaveza plaćanja troškova nastalih tokom zakupa, a koji zavise od obima potrošnje zakupca (npr. električne energije, telefona i slično).
Izuzetno od , prihodi koje od izdavanja nepokretnosti ostvari obveznik iz
smatra se i fizičko lice koje ostvaruje prihod od iznajmljivanja stanova i soba za period duži od 30 dana, a koje saglasno zakonima kojima se uređuju ugostiteljstvo i turizam ne pruža ugostiteljske usluge.
Obvezniku poreza na prihode od nepokretnosti, na njegov zahtev, umesto normiranih troškova priznaće se stvarni troškovi koje je imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda, ako za to podnese dokaze.
Oporezivi prihod od nepokretnosti koji ostvari obveznik zakupac koji nepokretnost izdaje u podzakup, čini razlika između zakupnine koju ostvaruje i zakupnine koju plaća zakupodavcu.
Kapitalni dobitak, odnosno gubitak u smislu ovog zakona predstavlja razliku između prodajne cene prava, udela i hartija od vrednosti i njihove nabavne cene, ostvarenu prenosom:
1)
stvarnih prava na nepokretnostima;
2)
autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine;
3)
udela u kapitalu pravnih lica, akcija i ostalih hartija od vrednosti;
4)
investicione jedinice, osim investicionih jedinica dobrovoljnih penzijskih fondova, otkupljene od strane otvorenog investicionog fonda, u skladu sa zakonom kojim se uređuju otvoreni investicioni fondovi;
5)
investicione jedinice alternativnog investicionog fonda, u skladu sa zakonom kojim se uređuju alternativni investicioni fondovi;
Kapitalnim dobitkom, odnosno gubitkom u smislu ovog zakona ne smatra se razlika nastala prenosom prava, udela ili hartija od vrednosti, kada:
1)
su stečeni nasleđem u prvom naslednom redu;
2)
se prenos vrši između bračnih drugova i krvnih srodnika u pravoj liniji;
3)
se prenos vrši između razvedenih bračnih drugova, a u neposrednoj je vezi sa razvodom braka;
4)
se vrši prenos dužničkih hartija od vrednosti čiji je izdavalac Republika, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili Narodna banka Srbije;
5)
je obveznik izvršio prenos prava, udela ili hartija od vrednosti koje je pre prenosa imao u svom vlasništvu neprekidno najmanje deset godina;
6)
se u statusnoj promeni vrši zamena akcija, odnosno udela koje obveznik ima u privrednom društvu prenosiocu, isključivo za akcije, odnosno udele u privrednom društvu sticaocu u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva.
Pravo na poresko izuzimanje kod prodaje prava, odnosno udela iz
, u slučaju kada je tokom perioda vlasništva dolazilo do promene procenta prava, odnosno učešća u kapitalu, obveznik može da ostvari u odnosu na procentualni deo prava koji je neprekidno najmanje deset godina imao u vlasništvu, odnosno deo udela po osnovu koga je neprekidno najmanje deset godina imao pravo učešća u kapitalu, u procentu koji je jednak procentu koji je inicijalno stečen najmanje deset godina pre prodaje prava, odnosno udela.
, pravo na poresko izuzimanje ne ostvaruje se u slučaju kada član društva prenese udeo ili akcije, odnosno deo udela ili akcija koje ima u društvu, a po osnovu tog prenosa društvo stiče sopstvene udele, odnosno akcije u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva.
Promena nominalne vrednosti prava, odnosno udela iz
Prenos računa iz postojećeg u drugi dobrovoljni penzijski fond, koji izvrši fond po nalogu i za račun člana dobrovoljnog penzijskog fonda, u skladu sa zakonom koji uređuje dobrovoljne penzijske fondove i penzijske planove, ne smatra se kapitalnim dobitkom.
Za svrhu određivanja kapitalnog dobitka, u smislu ovog zakona, prodajnom cenom se smatra ugovorena cena, odnosno tržišna cena koju utvrđuje nadležni poreski organ ako oceni da je ugovorena cena niža od tržišne.
uzima se cena bez poreza na prenos apsolutnih prava.
Kod prenosa prava putem razmene za drugo pravo, prodajnom cenom se smatra tržišna cena prava koje se daje u razmenu.
Prodajnom cenom investicione jedinice smatra se otkupna cena investicione jedinice koja se sastoji od neto vrednosti imovine otvorenog društva po investicionoj jedinici na dan podnošenja zahteva člana fonda za otkup investicionih jedinica, uvećane za naknadu za kupovinu ukoliko je društvo za upravljanje naplaćuje, saglasno zakonu koji uređuje investicione fondove.
Za svrhu određivanja kapitalnog dobitka, u smislu ovog zakona, nabavnom cenom se smatra cena po kojoj je obveznik stekao pravo, udeo ili hartiju od vrednosti.
Kod prenosa nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio, nabavnu cenu iz
čini iznos troškova izgradnje, a ako obveznik ne dokaže iznos troškova izgradnje, osnovica poreza na imovinu u godini nastanka obaveze po osnovu poreza na imovinu.
Kod prenosa nepokretnosti u izgradnji, nabavnu cenu iz
čini iznos troškova izgradnje koje je obveznik imao do dana prenosa i koje može da dokumentuje.
Nabavna cena investicione jedinice sastoji se od neto vrednosti imovine fonda po investicionoj jedinici na dan uplate, uvećane za naknadu za kupovinu ukoliko je društvo za upravljanje naplaćuje, saglasno zakonima kojima se uređuju investicioni fondovi.
Kod hartija od vrednosti koje je obveznik stekao kupovinom, a kojima se trguje na regulisanom tržištu kapitala u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala (u daljem tekstu: hartije od vrednosti kojima se trguje na tržištu kapitala), nabavnom cenom iz
smatra se cena koju obveznik dokumentuje kao stvarno plaćenu, odnosno, ako to ne učini, najniža zabeležena cena po kojoj se trgovalo u periodu od godinu dana od dana koji prethodi prodaji hartije od vrednosti.
smatra se cena koju obveznik dokumentuje kao stvarno plaćenu, odnosno, ako to ne učini, njena nominalna vrednost, a ako je reč o akcijama bez nominalne vrednosti, srazmerni deo neto imovine društva u momentu sticanja.
Izuzetno od , ukoliko je obveznik stekao hartije od vrednosti koje su bile predmet oporezivanja u skladu sa
, nabavnu cenu čini zbir iznosa dokumentovane povlašćene cene po kojoj je obveznik stekao takve akcije i osnovice na koju je plaćen porez na zaradu u smislu
umanjene za pripadajuće obaveze iz zarade, odnosno kod samooporezivanja zbir iznosa dokumentovane povlašćene cene po kojoj je obveznik stekao takve akcije i osnovice na koju je plaćen porez na zaradu u smislu
, u slučaju prenosa uz naknadu akcija ili udela nerezidentnih privrednih društava, odnosno hartija od vrednosti čiji izdavalac nije poreski rezident Republike, ukoliko rezidentni obveznik u vreme sticanja tih akcija, udela, odnosno hartija od vrednosti, kao i najmanje šest meseci po njihovom sticanju nije bio rezident Republike, nabavnom cenom smatra se njihova tržišna vrednost na dan kada je postao poreski rezident Republike.
Kod prenosa digitalne imovine nabavnom cenom smatra se cena koju obveznik dokumentuje kao stvarno plaćenu, a u slučaju prenosa digitalne imovine koju je obveznik stekao učestvovanjem u pružanju usluga računarskog potvrđivanja transakcija u informacionim sistemima koji se odnose na određenu digitalnu imovinu (tzv. rudarenje digitalne imovine), nabavnom cenom smatra se iznos troškova koje je obveznik imao u vezi sa sticanjem predmetne digitalne imovine i koje može da dokumentuje.
, u slučaju prenosa digitalne imovine koju je obveznik stekao učestvovanjem u pružanju usluga računarskog potvrđivanja transakcija u informacionim sistemima koji se odnose na određenu digitalnu imovinu (tzv. rudarenje digitalne imovine), koja je bila predmet oporezivanja u skladu sa
, u slučaju prenosa digitalne imovine koju je obveznik stekao od poslodavca ili od povezanog lica sa poslodavcem bez naknade ili po povlašćenoj ceni, a koje primanje je bilo predmet oporezivanja u skladu sa
, je jednaka nabavnoj ceni akcija, odnosno udela u privrednom društvu prenosiocu, koje su zamenjene za stečene akcije, odnosno udele u privrednom društvu sticaocu.
Nabavnom cenom akcija ili udela stečenih po osnovu prenosa imovinskih prava na koje se odnosi poresko oslobođenje iz
, smatra se tržišna vrednost tih prava utvrđena od strane ovlašćenog procenitelja za potrebe njihovog unosa kao nenovčanog uloga u kapital privrednog društva rezidenta Republike.
kod prenosa nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio, nabavna cena revalorizuje se za svaku godinu počevši od 1. januara godine koja sledi godini u kojoj je izvršeno ulaganje do dana prenosa.
Za hartije od vrednosti kojima se trguje na tržištu kapitala čija je nabavna cena utvrđena kao najniža zabeležena cena iz
smatra se cena po kojoj je poklonodavac, odnosno ostavilac stekao to pravo, udeo ili hartiju od vrednosti, a ako ne može da se utvrdi ta cena onda njihova tržišna vrednost u momentu sticanja tog prava, udela ili hartije od vrednosti od strane poklonodavca, odnosno ostavioca, utvrđena od strane nadležnog poreskog organa.
, ako je obveznik pravo, udeo ili hartiju od vrednosti stekao od poklonodavca, odnosno ostavioca koji je to pravo, udeo ili hartiju od vrednosti stekao pre 24. januara 1994. godine, nabavnu cenu utvrdiće nadležni poreski organ prema tržišnoj vrednosti tog prava, udela ili hartije od vrednosti na dan 24. januara 1994. godine.
Ako je pravo, udeo ili hartiju od vrednosti obveznik stekao ugovorom o doživotnom izdržavanju, nabavnom cenom iz
smatra se tržišna cena prava, udela ili hartije od vrednosti koja je uzeta ili mogla biti uzeta kao osnovica poreza na prenos apsolutnih prava u momentu njihovog sticanja od strane obveznika.
Nabavna cena prava, udela ili hartije od vrednosti koje je obveznik stekao saglasno , uvećava se u skladu sa .
Nabavna cena hartija od vrednosti koje zaposleni dobije bez naknade od poslodavca ili od s poslodavcem povezanog lica u smislu
Kapitalni gubitak ostvaren prodajom jednog prava, udela ili hartije od vrednosti, može se prebiti sa kapitalnim dobitkom ostvarenim prodajom drugog prava, udela ili hartije od vrednosti.
Prebijanje kapitalnog gubitka sa kapitalnim dobitkom iz
iskaže kapitalni gubitak, dopušteno je njegovo prebijanje u narednih pet godina u koje se uračunava i godina u kojoj je ostvaren prvobitni kapitalni gubitak u vezi sa kojim se vrši prebijanje sa kapitalnim dobitkom, na račun budućih kapitalnih dobitaka.
Obveznik, koji sredstva ostvarena prodajom nepokretnosti u roku od 90 dana od dana prodaje uloži u rešavanje svog stambenog pitanja i stambenog pitanja članova svoje porodice, odnosno domaćinstva, u Republici, oslobađa se poreza na ostvareni kapitalni dobitak.
Obvezniku koji u roku od 12 meseci od dana prodaje nepokretnosti, sredstva ostvarena prodajom nepokretnosti uloži za namene iz
Obveznik koji novčana sredstva ostvarena prodajom digitalne imovine u roku od 90 dana od dana prodaje uloži u osnovni kapital privrednog društva rezidenta Republike u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, odnosno u kapital investicionog fonda osnovanog u skladu sa zakonima kojima se uređuju investicioni fondovi, a čiji se centar poslovnih i investicionih aktivnosti nalazi na teritoriji Republike, oslobađa se 50% poreza na kapitalni dobitak.
Obvezniku koji u roku od 12 meseci od dana prodaje digitalne imovine, novčana sredstva ostvarena prodajom digitalne imovine uloži za namene iz
, izvršiće se povraćaj 50% plaćenog poreza na kapitalni dobitak.
Izuzetno od , u slučaju da privredno društvo u čiji osnovni kapital su uložena novčana sredstva od prodaje digitalne imovine, u kalendarskoj godini u kojoj je registrovano ulaganje i u naredne dve kalendarske godine sprovede postupak smanjenja osnovnog kapitala, danom donošenja odluke o smanjenju osnovnog kapitala obveznik gubi pravo na prethodno ostvareno oslobođenje i dužan je da o gubitku prava obavesti nadležni poreski organ u roku od 30 dana od dana gubitka prava.
Ministar bliže uređuje ostvarivanje prava na poresko oslobođenje i gubitak prava iz ovog člana.
u celosti unese kao nenovčani ulog u kapital privrednog društva rezidenta Republike, gde je tržišna vrednost tih prava za potrebe tog unosa utvrđena procenom od strane ovlašćenog procenitelja, oslobađa se poreza na kapitalni dobitak ostvaren tim prenosom.
, to pravo u celini otuđi u roku od dve godine od dana njegovog sticanja, odnosno u istom periodu to pravo ustupi na korišćenje u celini ili delimično po ceni koja je niža od cene u skladu sa principom "van dohvata ruke" ukoliko je ustupanje izvršilo povezanom licu ili licu čiji je vlasnik njegovo povezano lice u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, obveznik gubi pravo na prethodno ostvareno oslobođenje i dužan je da o gubitku prava obavesti nadležni poreski organ u roku od 30 dana od dana gubitka prava, pri čemu će se smatrati da je poreska obaveza dospela u momentu unosa ovih prava u kapital tog privrednog društva.
Ministar bliže uređuje ostvarivanje prava na poresko oslobođenje i gubitak prava iz ovog člana.
uloži samo deo sredstava ostvarenih prodajom nepokretnosti, odnosno ako u osnovni kapital privrednog društva, odnosno u kapital investicionog fonda u smislu
Ostalim prihodima smatraju se: prihodi koje obveznik ostvari davanjem u zakup opreme, transportnih sredstava i drugih pokretnih stvari, dobici od igara na sreću, prihodi od osiguranja lica, prihodi sportista i sportskih stručnjaka, prihodi po osnovu pružanja ugostiteljskih usluga u skladu sa zakonima kojima se uređuju turizam i ugostiteljstvo, prihodi pomoraca i drugi prihodi, osim onih koji su posebno izuzeti ovim zakonom.
Obveznik poreza na prihode od davanja u zakup opreme, transportnih sredstava i drugih pokretnih stvari je fizičko lice koje te stvari daje u zakup.
Bruto prihodi od davanja u zakup opreme, transportnih sredstava i drugih pokretnih stvari obuhvataju ostvarenu zakupninu i vrednost svih realizovanih obaveza i usluga na koje se obavezao zakupac.
Oporezivi prihod od izdavanja u zakup pokretnih stvari utvrđuje se odbijanjem normiranih troškova od bruto prihoda u visini od 20%.
Obvezniku koji to zahteva i dokumentuje, poreski organ će umesto normiranih troškova priznati troškove koje je imao u vezi sa stvarima koje je dao u zakup.
Obveznik poreza na dobitke od igara na sreću je fizičko lice koje ostvari dobitak od igara koje se smatraju igrama na sreću u smislu zakona kojim se uređuju igre na sreću.
Oporezivi prihod za dobitke od igara na sreću predstavlja svaki pojedinačni dobitak od igara na sreću, osim onih koji su oslobođeni ovim zakonom.
Ako se dobitak sastoji od stvari i prava, oporezivi prihod iz
predstavlja tržišna vrednost stvari ili prava u momentu kada je dobitak ostvaren.
Porez na dobitke od igara na sreću ne plaća se na:
1)
pojedinačno ostvaren dobitak iz , do iznosa od 147.757 dinara;
2)
ostvaren dobitak od posebnih igara na sreću uključujući i posebne igre na sreću kada se priređuju preko sredstava elektronske komunikacije, u smislu zakona kojim se uređuju igre na sreću.
Obveznik poreza na prihode od osiguranja lica je fizičko lice koje ostvari naknadu iz osiguranja lica.
Oporezivi prihod od osiguranja lica predstavlja vrednost isplaćene naknade iz osiguranja lica umanjenu za iznos novčanih sredstava uplaćenih po osnovu premija osiguranja, ako nije izuzeta od oporezivanja u skladu sa
, oporezivi prihod od osiguranja lica, u slučaju kad se povučena akumulirana sredstva po osnovu udela člana u neto imovini dobrovoljnog penzijskog fonda, po nalogu i za račun člana fonda, ulože u kupovinu anuiteta u društvu za osiguranje saglasno zakonu koji uređuje dobrovoljne penzijske fondove i penzijske planove, predstavlja vrednost isplaćene naknade iz osiguranja lica umanjenu za iznos povučenih akumuliranih sredstava uloženih u kupovinu anuiteta.
Prihodi sportista i sportskih stručnjaka obuhvataju primanja koja ostvare profesionalni sportisti, sportisti amateri, sportski stručnjaci i stručnjaci u sportu, od sportske organizacije, odnosno organizacije za obavljanje sportske delatnosti, sportskih društava i saveza, koja nemaju karakter zarade u smislu propisa kojima se uređuje sport.
Prihodima od ugostiteljskih usluga smatraju se prihodi koje fizičko lice saglasno zakonima kojima se uređuju ugostiteljstvo i turizam ostvari od pružanja ugostiteljskih usluga u ugostiteljskom objektu domaće radinosti i objektu seoskog turističkog domaćinstva.
smatraju se prihodi koje fizičko lice saglasno zakonima kojima se uređuju ugostiteljstvo i turizam ostvari od usluga smeštaja u ugostiteljskom objektu domaće radinosti i objektu seoskog turističkog domaćinstva u periodu do 30 dana.
Ugostiteljskim objektom domaće radinosti i objektom seoskog turističkog domaćinstva u smislu smatra se ugostiteljski objekat domaće radinosti (kuća, apartman i soba) i objekat seoskog turističkog domaćinstva, u smislu zakona kojima se uređuju ugostiteljstvo i turizam.
Obveznik poreza je fizičko lice koje ostvaruje prihode iz .
Oporezivi prihod za kalendarsku godinu čini iznos 5% prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez, pomnožen brojem pojedinačnih ležajeva, odnosno kamp parcela i odgovarajućim koeficijentom prema kategoriji turističkog mesta saglasno zakonima kojima se uređuju ugostiteljstvo i turizam.
Ministar nadležan za poslove finansija i ministar nadležan za poslove turizma sporazumno uređuju bliže uslove, kriterijume i elemente za oporezivanje prihoda iz
Prihodima pomoraca, u smislu ovog zakona, smatraju se prihodi koje, od stranog nalogodavca, ostvari fizičko lice po osnovu obavljanja poslova na brodovima i drugim plovilima koji viju zastavu strane države.
Obveznik poreza je fizičko lice koje ostvaruje prihode iz
, radeći kao član posade ili obavljajući druge poslove kao pomoćno osoblje na brodovima i drugim plovilima koji viju zastavu strane države.
Broj dana provedenih na brodovima i drugim plovilima iz , kao i vrsta poslova koje je obveznik obavljao, dokazuju se na osnovu podataka iz pomorske knjižice, koju overava nadležni organ ili drugih dokumenata koje izdaje nadležni organ za poslove saobraćaja, u skladu sa propisima kojim se uređuje pomorska plovidba.
, po vrsti poslova koje obavljaju utvrđuje se na dnevnom nivou, podzakonskim aktom koji donosi ministar nadležan za poslove saobraćaja, imajući u vidu prihvaćene međunarodne standarde.
koji obavljaju poslove na brodovima i drugim plovilima iz , duže od 174 dana u kalendarskoj godini za koju se utvrđuje i plaća porez, oslobođeni su od plaćanja poreza na prihode iz ovog člana.
Ostalim prihodima, u smislu ovog zakona, smatraju se i drugi prihodi koji po svojoj prirodi čine dohodak fizičkog lica, a naročito:
1)
prihodi po osnovu ugovora o delu;
2)
prihodi po osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova zaključenih preko omladinske ili studentske zadruge sa licem do navršenih 26 godina života ako je na školovanju u ustanovama srednjeg, višeg ili visokog obrazovanja;
3)
prihodi po osnovu dopunskog rada;
4)
prihodi po osnovu trgovinskog zastupanja;
5)
primanja članova organa uprave pravnog lica;
6)
naknada poslanicima i odbornicima;
7)
naknada u vezi sa izvršavanjem poslova odbrane, civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda;
8)
primanja stečajnih upravnika, sudskih veštaka, sudija porotnika i sudskih tumača;
9)
prihodi po osnovu prikupljanja i prodaje sekundarnih sirovina;
10)
prihodi po osnovu prodaje dobara ostvarenih obavljanjem privremenih ili povremenih poslova, ako nisu oporezovani po drugom osnovu u smislu ovog zakona;
11)
nagrade i druga slična davanja fizičkim licima koja nisu zaposlena kod isplatioca, a koja proizlaze iz rada ili druge vrste doprinosa delatnosti isplatioca, u iznosu preko 19.209 dinara godišnje, ostvarena od jednog isplatioca;
primanja koja, saglasno zakonu kojim se uređuje rad, ostvari zaposleni po osnovu učešća u dobiti ostvarenoj u poslovnoj godini;
15)
prihodi od prodaje poljoprivrednih i šumskih proizvoda i usluga, uključujući i prihod po osnovu prikupljanja i prodaje šumskih plodova i lekovitog bilja, kao i uzgajanja i prodaje pečuraka, pčelinjeg roja (pčela) i puževa;
16)
svi drugi prihodi koji nisu oporezovani po drugom osnovu ili nisu izuzeti od oporezivanja ili oslobođeni plaćanja poreza po ovom zakonu;
17)
naknada isplaćena preduzetniku ili preduzetniku paušalcu koji obavlja aktivnosti uz naknadu za istog nalogodavca ili za lice koje se u smislu zakona kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica smatra povezanim licem s nalogodavcem (u daljem tekstu: povezano lice s nalogodavcem), i koji dodatno ispunjava najmanje pet od navedenih devet kriterijuma, ili je prema okolnostima slučaja prilikom otpočinjanja poslovne saradnje moglo da se zaključi da će ispuniti najmanje pet od devet navedenih kriterijuma koji su naknadno i ispunjeni:
(1)
nalogodavac ili povezano lice s nalogodavcem određuje radno vreme preduzetniku ili preduzetniku paušalcu ili su odmor i odsustva preduzetnika ili preduzetnika paušalca zavisni od odluke nalogodavca ili povezanog lica s nalogodavcem i naknada preduzetniku ili preduzetniku paušalcu se ne umanjuje srazmerno vremenu provedenom na odmoru;
(2)
preduzetnik ili preduzetnik paušalac uobičajeno koristi prostorije koje obezbedi ili obavlja poslove u mestu koje odredi nalogodavac ili povezano lice s nalogodavcem za potrebe obavljanja poslova koji su mu povereni;
(3)
nalogodavac ili povezano lice s nalogodavcem vrši ili organizuje stručno osposobljavanje ili usavršavanje preduzetnika ili preduzetnika paušalca;
(4)
nalogodavac je angažovao preduzetnika ili preduzetnika paušalca nakon oglašavanja u sredstvima informisanja potrebe za angažovanjem fizičkih lica ili angažujući treće lice koje se uobičajeno bavi pronalaženjem lica podobnih za radno angažovanje, a čija je usluga rezultirala angažovanjem tog preduzetnika ili preduzetnika paušalca;
(5)
nalogodavac ili povezano lice s nalogodavcem obezbeđuje sopstveni osnovni alat, opremu ili druga osnovna materijalna ili nematerijalna sredstva potrebna za redovan rad preduzetnika ili preduzetnika paušalca ili finansira njihovu nabavku, osim specijalizovanih alata, opreme ili drugih specijalizovanih materijalnih ili nematerijalnih sredstava koji mogu biti neophodni u cilju izvršavanja specifičnog posla ili naloga, ili nalogodavac ili povezano lice s nalogodavcem uobičajeno rukovodi procesom rada preduzetnika ili preduzetnika paušalca, osim takvog rukovođenja koje podrazumeva davanje osnovnog naloga u vezi sa naručenim poslom i razumnu kontrolu rezultata rada ili nadzor nalogodavca, kao dobrog privrednika, nad obavljanjem posla koji je naručio;
(6)
najmanje 70% od ukupno ostvarenih prihoda preduzetnika ili preduzetnika paušalca u periodu od 12 meseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini je ostvareno od jednog nalogodavca ili od povezanog lica s nalogodavcem;
(7)
preduzetnik ili preduzetnik paušalac obavlja poslove iz delatnosti nalogodavca ili povezanog lica s nalogodavcem, a za tako obavljene poslove njegov ugovor o angažovanju ne sadrži klauzulu po kojoj preduzetnik ili preduzetnik paušalac snosi uobičajeni poslovni rizik za posao isporučen klijentu nalogodavca ili povezanog lica s nalogodavcem, ukoliko takav klijent postoji;
(8)
ugovor o angažovanju preduzetnika ili preduzetnika paušalca sadrži delimičnu ili potpunu zabranu preduzetniku ili preduzetniku paušalcu da pruža usluge po osnovu ugovora sa drugim nalogodavcima, izuzev delimične zabrane koja obuhvata pružanje usluga ograničenom broju direktnih konkurenata nalogodavcu;
(9)
preduzetnik ili preduzetnik paušalac obavlja aktivnosti uz naknadu za istog nalogodavca ili za povezano lice s nalogodavcem, neprekidno ili sa prekidima 130 ili više radnih dana u periodu od 12 meseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini, pri čemu se obavljanjem aktivnosti u jednom radnom danu smatra obavljanje aktivnosti u bilo kom periodu tokom tog radnog dana između 00 i 24 časa;
18)
prihodi po osnovu ugovorene naknade za izvršeni rad na koje se porez plaća samooporezivanjem.
Obveznik poreza na druge prihode je fizičko lice koje ostvari prihode iz
, koji fizičko lice ostvari od prodaje poljoprivrednih i šumskih proizvoda i usluga, uključujući i prihod po osnovu prikupljanja i prodaje šumskih plodova i lekovitog bilja, kao i uzgajanja i prodaje pečuraka, pčelinjeg roja (pčela) i puževa, čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 90%.
, koji fizičko lice ostvari po osnovu ugovorene naknade za izvršeni rad, na koji se porez plaća samooporezivanjem, čini bruto prihod ostvaren u kvartalu umanjen za normirane troškove u dinarskom iznosu:
, porez na druge prihode ne plaća se na dokumentovane naknade troškova po osnovu službenih putovanja u svrhu obavljanja poslova za domaćeg isplatioca, odnosno za lice koje upućuje na put, najviše do iznosa tih troškova koji su izuzeti od plaćanja poreza na zarade za zaposlene po članu 18. stav 1. tač. 2) do 5) ovog zakona, ako se isplata vrši fizičkim licima, odnosno za fizička lica koja nisu zaposlena kod isplatioca, i to:
1)
upućenim, odnosno pozvanim od strane državnog organa ili organizacije, sa pravom naknade troškova, nezavisno od toga iz kojih sredstava se vrši isplata;
2)
članovima predstavničkih i izvršnih tela Republike, teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, u vezi sa vršenjem funkcije;
3)
upućenim na rad u Republiku, po nalogu inostranog poslodavca, a u vezi sa delatnošću domaćeg isplatioca;
4)
upućenim kod isplatioca po nalogu poslodavca, a u vezi sa delatnošću poslodavca;
5)
ako ta lica dobrovoljno, odnosno po pozivu sarađuju u humanitarne, zdravstvene, vaspitno-obrazovne, kulturne, sportske, naučno-istraživačke, verske i druge svrhe, uključujući i za potrebe predstavljanja u ime državnih organa ili organizacija, odnosno sarađuju u sindikalnim organizacijama, privrednim komorama, političkim strankama, savezima i udruženjima, nevladinim i u drugim nedobitnim organizacijama, pri čemu ne ostvaruju bilo koju drugu naknadu po osnovu te saradnje;
6)
licima koja su članovi organa uprave pravnih lica u vezi sa delatnošću tih lica koja ih upućuju na put.
, porez na druge prihode ne plaća se na primanje fizičkog lica - klijenta banke (u daljem tekstu: dužnik) kada banka otpiše potraživanje prema dužniku pod uslovima pod kojima se na teret rashoda banke priznaje otpis vrednosti pojedinačnih potraživanja po osnovu kredita saglasno odredbama zakona kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica.
Porez na druge prihode ne plaća se ni u slučaju otpisa preostalog dela potraživanja banke od dužnika, koji nije naplaćen iz sredstava ostvarenih prodajom nepokretnosti koja se sprovodi u skladu sa zakonom.
Porez na druge prihode ne plaća se ni u slučaju otpisa dela potraživanja koji banka ima prema dužniku po osnovu kredita kada, saglasno međusobnom vansudskom poravnanju, dužnik isplati deo potraživanja koji banka ima prema njemu a preostali deo tog potraživanja banka otpiše.
Na druge prihode koje ostvari član učeničke zadruge, član omladinske ili studentske zadruge do navršenih 26 godina života ako je na školovanju u institucijama za srednje, više i visoko obrazovanje, kao i fizičko lice po osnovu prikupljanja i prodaje sekundarnih sirovina, obračunati porez umanjuje se za 40%.
koji fizičko lice ostvari po osnovu nagrade i drugih davanja fizičkim licima, čini razlika između ostvarenog prihoda i neoporezivog iznosa, uvećana za pripadajuće obaveze koje se plaćaju na teret primaoca prihoda.
koji fizičko lice ostvari po osnovu primanja iz člana 9. ovog zakona iznad propisanih neoporezivih iznosa, čini razlika između ostvarenog primanja i neoporezivog iznosa, uvećana za pripadajuće obaveze koje se plaćaju na teret primaoca prihoda.
, ne oporezuju se prihodi od prodaje poljoprivrednih i šumskih proizvoda i usluga, uključujući i prihod po osnovu prikupljanja i prodaje šumskih plodova i lekovitog bilja, kao i uzgajanja i prodaje pečuraka, pčelinjeg roja (pčela) i puževa, koje ostvare fizička lica:
1)
nosioci poljoprivrednog gazdinstva;
2)
koja doprinose za obavezno socijalno osiguranje plaćaju po rešenju kao osiguranici po osnovu poljoprivredne delatnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje;
smatra se domaće, odnosno strano pravno lice, preduzetnik ili preduzetnik paušalac koje je direktno ili indirektno angažovalo preduzetnika ili preduzetnika paušalca za obavljanje poslova.
ne smatra se domaće ili strano pravno lice, preduzetnik ili preduzetnik paušalac koje je direktni isplatilac naknade preduzetniku ili preduzetniku paušalcu, a koje takvu naknadu isplaćuje u vezi sa izvršavanjem poslova zastupanja ili posredovanja za račun drugog lica i za takav posao ne naplaćuje od tog drugog lica ili od preduzetnika ili preduzetnika paušalca ništa osim uobičajene zastupničke ili posredničke provizije.
, naknada koju ostvari preduzetnik ili preduzetnik paušalac koji prema zakonu koji uređuje relevantnu delatnost koju on obavlja ne može da bude u radnom odnosu kod nalogodavca, ne smatra se drugim prihodom u smislu ovog člana.
Godišnjim porezom na dohodak građana oporezuje se dohodak fizičkih lica koja su u kalendarskoj godini ostvarila dohodak veći od trostrukog iznosa prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici u godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike, i to:
1)
rezidenata - dohodak ostvaren na teritoriji Republike i u drugoj državi;
2)
nerezidenata - dohodak ostvaren na teritoriji Republike.
i umanjuju se za porez i doprinose za obavezno socijalno osiguranje plaćene na te prihode u Republici na teret lica koje je ostvarilo zaradu, odnosno oporezive prihode, a oporezivi prihodi iz
i umanjuju se za porez plaćen na te prihode u Republici. Za preduzetnike koji su se opredelili za ličnu zaradu, zarada se umanjuje za porez i doprinose za obavezno socijalno osiguranje plaćene na te prihode u Republici na teret preduzetnika koji se opredelio za zaradu, a oporezivi prihod iz
koji ostvari od samostalne delatnosti umanjuje se za porez plaćen na te prihode u Republici.
Obveznicima koji poslednjeg dana kalendarske godine za koju se utvrđuje godišnji porez na dohodak građana imaju manje od navršenih 40 godina života, godišnji zbir zarada i oporezivih prihoda iz , prethodno umanjenih u skladu sa odredbom
, dodatno se umanjuje za iznos tri prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici u godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike.
uvećava se za iznos koji se, u kalendarskoj godini za koju se utvrđuje godišnji porez, obvezniku isplati po osnovu povraćaja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.
za poreskog obveznika - 40% od prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici u godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike;
2)
za izdržavanog člana porodice - 15% od prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici u godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike, po članu.
Ako su dva ili više članova porodice obveznici godišnjeg poreza na dohodak građana, odbitak za izdržavane članove porodice može ostvariti samo jedan obveznik.
, po sledećim stopama:
- na iznos do šestostruke prosečne godišnje zarade - 10%;
- na iznos preko šestostruke prosečne godišnje zarade - 10% na iznos do šestostruke prosečne godišnje zarade + 15% na iznos preko šestostruke prosečne godišnje zarade.
Obvezniku koji izvrši ulaganje u alternativni investicioni fond, odnosno u kupovinu investicione jedinice alternativnog investicionog fonda, priznaje se pravo na poreski kredit na račun godišnjeg poreza na dohodak građana najviše do 50% ulaganja izvršenog u kalendarskoj godini za koju se utvrđuje godišnji porez na dohodak građana.
može se ostvariti samo po osnovu u potpunosti uplaćenih novčanih uloga kojima se stiču akcije ili udeli u alternativnom investicionom fondu, odnosno investicione jedinice alternativnog investicionog fonda.
, ukoliko obveznik u kalendarskoj godini u kojoj je izvršio ulaganje u alternativni investicioni fond, odnosno u kupovinu investicione jedinice alternativnog investicionog fonda, kao i u naredne dve kalendarske godine otuđi akcije ili udele u alternativnom investicionom fondu, odnosno investicione jedinice alternativnog investicionog fonda, gubi pravo na prethodno ostvaren poreski kredit po osnovu tog ulaganja.
dužan je da o gubitku prava na poreski kredit obavesti nadležni poreski organ u roku od 30 dana od dana gubitka prava i plati obavezu na ime prethodno priznatog prava na poreski kredit, sa pripadajućom kamatom od dana dospelosti za plaćanje godišnjeg poreza na dohodak građana za godinu za koju je izgubio pravo na poreski kredit.
Obveznik godišnjeg poreza na dohodak građana dužan je da za ostvareni dohodak u godini za koju se vrši utvrđivanje poreza podnese poresku prijavu sa tačnim podacima nadležnom poreskom organu po isteku te godine, a najkasnije do 15. maja naredne godine.
Na osnovu podataka iz službenih evidencija poreski organ unosi podatke u poresku prijavu iz
, osim preduzetnika paušalca, koji vodi poslovne knjige u skladu sa dužan je da poresku prijavu i poreski bilans podnese nadležnom poreskom organu najkasnije do 15. aprila godine koja sledi godinu za koju se utvrđuje porez.
Preduzetnik koji porez plaća na paušalni prihod, kome se u godini koja prethodi godini za koju se vrši utvrđivanje poreza značajnije izmeni obim poslovanja, odnosno prometa i drugi uslovi od uticaja na ostvarivanje prava na paušalno oporezivanje i visinu poreske obaveze, dužan je da podnese poresku prijavu najkasnije do 31. januara godine za koju se utvrđuje porez.
, osim preduzetnika paušalca, koji u toku godine započne obavljanje samostalne delatnosti, dužan je da podnese poresku prijavu u kojoj će dati procenu prihoda i rashoda do kraja prve poslovne godine, kao i procenu mesečne akontacije poreza, najkasnije u roku od 15 dana od dana upisa u registar nadležnog organa, odnosno od dana početka obavljanja delatnosti.
Obveznik poreza na prihode od samostalne delatnosti koji u toku godine započne obavljanje samostalne delatnosti, opredeljuje se za paušalno oporezivanje u prijavi za registraciju nadležnoj organizaciji koja vodi registar privrednih subjekata, u kom slučaju se smatra da je podneo poresku prijavu za paušalno oporezivanje.
, osim preduzetnika paušalca, koji u toku godine prestane, odnosno prekine obavljanje samostalne delatnosti, dužan je da podnese poresku prijavu za utvrđivanje poreza u roku od 30 dana od dana prestanka, odnosno prekida obavljanja delatnosti, za period od početka poreskog perioda do dana prestanka, odnosno prekida obavljanja samostalne delatnosti.
Obveznik u smislu dužan je da u poreskoj prijavi iz
iskaže i iznos obračunatog i plaćenog poreza u poreskom periodu do dana prekida, odnosno prestanka obavljanja samostalne delatnosti, kao i da uz poresku prijavu podnese i poreski bilans.
Preduzetnik drugo lice kome prestane status obveznika poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, uz zahtev za paušalno oporezivanje iz , dužan je da podnese i poresku prijavu u roku od 15 dana od dana prijema akta nadležnog poreskog organa kojim se potvrđuje brisanje iz evidencije za porez na dodatu vrednost.
Obveznik koji u toku godine izvrši prenos prava po osnovu kojeg može nastati kapitalni dobitak ili gubitak u skladu sa ovim zakonom, dužan je da podnese poresku prijavu najkasnije u roku od 30 dana od:
1)
dana kada je ostvario ili započeo ostvarivanje prihoda po osnovu prenosa stvarnih prava na nepokretnostima, autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine i udela u kapitalu pravnih lica;
2)
isteka svakog kalendarskog polugodišta u kojem je izvršen prenos hartija od vrednosti i investicionih jedinica.
Obveznik koji u toku godine izvrši prenos digitalne imovine po osnovu kojeg može nastati kapitalni dobitak ili gubitak u skladu sa ovim zakonom, dužan je da podnese poresku prijavu najkasnije u roku od 120 dana od isteka kvartala u kojem je ostvaren prihod po osnovu prenosa digitalne imovine.
, rok za podnošenje poreske prijave je 120 dana od dana prodaje nepokretnosti po osnovu koje obveznik može da ostvari pravo na poresko oslobođenje saglasno
, za prenos prava koje je preduzetnik, preduzetnik poljoprivrednik i preduzetnik drugo lice evidentirao u poslovnim knjigama ne podnosi se poreska prijava iz
, poreska prijava za prihode od ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za izvršeni rad na koje se porez plaća samooporezivanjem, u kojoj se iskazuju opredeljeni normirani troškovi saglasno
, podnosi se najkasnije u roku od 30 dana od isteka trećeg kvartala tekuće godine za prihode ostvarene u prethodnoj godini.
Organizator tržišta kapitala u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala dužan je da u roku od 30 dana od isteka svakog kalendarskog polugodišta Poreskoj upravi - centrali u elektronskom obliku dostavi izveštaj o prenosu hartija od vrednosti izvršenom u tom polugodištu.
koji u toku godine počne da pruža ugostiteljske usluge dužan je da podnese poresku prijavu u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti rešenja kojim se objekat domaće radinosti i seoskog turizma razvrstava u odgovarajuću kategoriju u skladu sa zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo.
kome se u toku godine promene elementi od značaja za visinu poreske obaveze, dužan je da o tome obavesti poreski organ podnošenjem poreske prijave u roku od 15 dana od dana nastanka promene.
koji u toku godine prestane da pruža ugostiteljske usluge, dužan je da o tome obavesti poreski organ podnošenjem poreske prijave u roku od 15 dana od dana kada prestane da pruža ugostiteljske usluge u skladu sa zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo.
podnosi se poreskom organu na čijoj teritoriji je obveznik ostvario prihode, odnosno prema boravištu obveznika, odnosno prema prebivalištu, odnosno sedištu poreskog punomoćnika.
za prihode od samostalne delatnosti - u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave;
2)
za prihode od nepokretnosti - u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave ili u pismenom obliku neposredno ili putem pošte organizacionoj jedinici Poreske uprave nadležnoj za teritoriju na kojoj ima prebivalište, odnosno boravište;
3)
za prihode po osnovu pružanja ugostiteljskih usluga - organizacionoj jedinici Poreske uprave nadležnoj za teritoriju na kojoj se nalazi ugostiteljski objekat;
4)
za kapitalne dobitke i za ostale prihode na koje se porez ne plaća po odbitku - u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave ili u pismenom obliku - neposredno ili putem pošte organizacionoj jedinici Poreske uprave nadležnoj za teritoriju na kojoj ima prebivalište, odnosno boravište.
Po odbitku od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda utvrđuju se i plaćaju porezi na sledeće prihode:
1)
zarade;
2)
prihode od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine, ako je isplatilac prihoda pravno lice, preduzetnik ili preduzetnik paušalac;
3)
prihode od kapitala, ako je isplatilac prihoda pravno lice, preduzetnik, preduzetnik paušalac ili otvoreni investicioni fond, odnosno alternativni investicioni fond koji nema svojstvo pravnog lica, a koji je organizovan u skladu sa dozvolom nadležnog organa;
4)
prihode od nepokretnosti, ako je isplatilac prihoda pravno lice, preduzetnik, preduzetnik paušalac ili preduzetnik poljoprivrednik;
5)
prihode od davanja u zakup pokretnih stvari, ako je isplatilac prihoda pravno lice, preduzetnik, preduzetnik paušalac ili preduzetnik poljoprivrednik;
6)
dobitke od igara na sreću;
7)
prihode od osiguranja lica;
8)
prihode sportista i sportskih stručnjaka;
9)
ostale prihode, ako je isplatilac prihoda pravno lice, preduzetnik ili preduzetnik paušalac.
podrazumeva se i deo pravnog lica, odnosno poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica koja je registrovana kod nadležnog državnog organa (predstavništvo, ogranak i dr.), kao i državni organi i organizacije.
obavezu obračunavanja i plaćanja poreza po odbitku ima domaće pravno lice, kao i deo pravnog lica odnosno poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica iz
, u momentu kada poslodavcu iz druge države isplati iznos za naknadu troškova za rad samo u slučaju kada se porez prethodno ne plati samooporezivanjem saglasno
prihode koje isplaćuje isplatilac koji nije pravno lice, preduzetnik, preduzetnik paušalac ili preduzetnik poljoprivrednik, po osnovu prihoda od izdavanja nepokretnosti i davanja u zakup pokretnih stvari;
4)
dohodak koji se oporezuje godišnjim porezom na dohodak građana u skladu sa
Obveznik koji ostvaruje zarade i druge prihode u ili iz druge države, kod diplomatskog ili konzularnog predstavništva strane države, odnosno međunarodne organizacije ili kod predstavnika i službenika takvog predstavništva, odnosno organizacije, dužan je da sam obračuna i uplati porez po odbitku po odredbama ovog zakona, ako porez ne obračuna i ne uplati isplatilac prihoda.
Obavezu obračunavanja i plaćanja poreza u skladu sa
, obveznik poreza ima i u slučaju ako porez po odbitku ne obračuna i ne uplati drugi isplatilac, kao i ako prihod ostvari od lica koje nije obveznik obračunavanja i plaćanja poreza po odbitku.
Porez na zaradu i druge prihode iz , utvrđuje se i plaća na prihod koji je obveznik primio, odnosno iz prihoda iz kog je dužan da plati pripadajuće obaveze.
Obavezu obračunavanja i plaćanja poreza ima i obveznik - lice koje je upućeno, odnosno poslato na rad kod domaćeg pravnog lica, po osnovu zarade i drugih primanja koje ostvaruje od poslodavca iz druge države koji ga je uputio, odnosno poslao na rad u Republiku kod domaćeg pravnog lica.
Porez na prihode od ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za izvršeni rad na koje se porez plaća samooporezivanjem, za koje je oporezivi prihod utvrđen saglasno
, za svakog obveznika i za svaki pojedinačno isplaćeni prihod, isplatilac obračunava, obustavlja i uplaćuje na propisani jedinstveni uplatni račun u momentu isplate prihoda, u skladu sa propisima koji važe na dan isplate prihoda, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Za prihode od kapitala po osnovu kamate, banka je dužna da obračuna i plati porez po odbitku u momentu isplate kamate, uključujući i pripisivanje kamate, odnosno da plati obračunati porez najkasnije prvog narednog dana kada radi platni promet ako u momentu isplate kamate, uključujući i pripisivanje kamate, platni promet nije radio.
, kada se saldiranje novca po osnovu otuđenja ili otkupa dužničke hartije od vrednosti vrši preko Centralnog registra, depoa i kliringa hartija od vrednosti (u daljem tekstu: Centralni registar), Centralni registar u momentu saldiranja novca po osnovu otuđenja ili otkupa dužničke hartije od vrednosti, obračunava, obustavlja i uplaćuje na propisani uplatni račun porez na prihod od kapitala na ostvarenu kamatu za period od dana sticanja do dana otuđenja ili otkupa dužničke hartije od vrednosti.
Preduzetnik koji vodi poslovne knjige obračunava i naplaćuje porez po odbitku na prihode koje ostvaruje pravno lice u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica.
dužan je da obvezniku, prilikom svake isplate, kao i po isteku godine, izda obračun sa podacima o: bruto prihodu, troškovima, oporezivom prihodu, olakšicama, plaćenim doprinosima za socijalno osiguranje i plaćenom porezu.
, obračunava, obustavlja i uplaćuje porez po odbitku na kamatu po osnovu otuđenja ili otkupa dužničke hartije od vrednosti, smatra se banka - član Centralnog registra kod koje se vodi namenski novčani račun obveznika poreza za plaćanja po osnovu prodaje hartija od vrednosti.
Kod obračuna poreza po odbitku na prihode nerezidenta, isplatilac prihoda primenjuje odredbe ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, pod uslovom da nerezident dokaže status rezidenta države sa kojom je Srbija zaključila ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, i da je on stvarni vlasnik prihoda.
Status rezidenta države sa kojom je zaključen ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u smislu
, nerezident dokazuje kod isplatioca prihoda potvrdom o rezidentnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje poreski postupak i poreska administracija.
Ako isplatilac prihoda primeni odredbe ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, a nisu ispunjeni uslovi iz , što za posledicu ima manje plaćeni iznos poreza, snosiće razliku između plaćenog poreza i dugovanog poreza po ovom zakonu.
Nadležni poreski organ, na zahtev nerezidenta, dužan je da izda potvrdu o porezu plaćenom u Republici.
Ako isplatilac prihoda u momentu isplate prihoda nerezidentu ne raspolaže potvrdom iz
Poreska uprava vodi Registar isplatilaca prihoda po osnovu estradnih programa zabavne i narodne muzike i drugih zabavnih programa, na koje se porez plaća po odbitku, interpretatorima, kao autorima ili nosiocima srodnih prava, ansamblima i orkestrima, imitatorima, iluzionistima i drugim izvođačima (u daljem tekstu: interpretator), menadžerima i drugim angažovanim licima (u daljem tekstu: druga angažovana lica).
pravna i fizička lica koja obavljaju registrovanu delatnost iz oblasti ugostiteljstva, turizma, posredovanja i drugih delatnosti, a u svojim ili zakupljenim objektima organizuju izvođenje estradnih programa zabavne i narodne muzike ili drugih zabavnih programa;
2)
pravna i fizička lica registrovana za delatnost proizvodnje i emitovanja radio i televizijskog programa, koja proizvode i emituju televizijski program zabavne i narodne muzike, zabavni, kolažni, novogodišnji i slični program, bez obzira da li im je izdata ili ne dozvola za emitovanje programa u skladu sa zakonom kojim se uređuje obavljanje radiodifuzne delatnosti;
3)
pravna i fizička lica koja obavljaju registrovanu delatnost, savezi, udruženja, organizacije, zajednice, mesne zajednice i slični subjekti koji u svojim ili zakupljenim objektima ili na drugim mestima organizuju koncerte, kulturno-umetničke, turističke i druge slične manifestacije i priredbe, na kojima se izvode estradni programi zabavne i narodne muzike, novogodišnji i drugi slični zabavni programi ili druge zabavne priredbe.
, a koja nisu isplatioci prihoda po osnovu izvođenja estradnih programa zabavne i narodne muzike i drugih zabavnih programa, u slučaju da angažuju interpretatore i druga angažovana lica iz
, dužna su da u roku od 48 sati od dana faktičkog početka organizovanja estradnih programa zabavne i narodne muzike i drugih zabavnih programa, podnesu prijavu za upis u registar iz
, Poreska uprava rešenjem izriče meru privremene zabrane obavljanja delatnosti u trajanju do 30 dana, ako Poreskoj upravi u propisanom roku ne podnese prijavu iz za upis u registar iz
, dužan je da sa interpretatorom i drugim angažovanim licem na izvođenju estradnog programa zabavne i narodne muzike ili drugog zabavnog programa, zaključi ugovor, i da Poreskoj upravi do petog u mesecu dostavlja pismeno obaveštenje o zaključenim ugovorima u prethodnom mesecu.
, Poreska uprava rešenjem izriče meru privremene zabrane obavljanja delatnosti u trajanju do 30 dana, ako organizuje izvođenje estradnog programa zabavne i narodne muzike ili drugog zabavnog programa, angažovanjem lica iz
Porez na paušalno utvrđen prihod od samostalne delatnosti poreski organ utvrđuje na osnovu podataka iz poreske prijave, kriterijuma i elemenata utvrđenih u skladu sa
dužni su da plaćaju porez u visini obaveze koja odgovara iznosu poreza utvrđenog rešenjem za prethodnu godinu.
Porez na kapitalne dobitke nadležni poreski organ utvrđuje na osnovu podataka iz poreske prijave kao i na osnovu drugih podataka.
Obveznik poreza na kapitalni dobitak u poreskoj prijavi iskazuje podatke o ceni ostvarenoj prenosom prava, udela i hartija od vrednosti i njihovoj nabavnoj ceni i pravo na poresko oslobođenje.
Ako obveznik ne podnese poresku prijavu, poreska obaveza se utvrđuje na osnovu podataka o ostvarenom kapitalnom dobitku kojim raspolaže nadležni poreski organ.
, utvrđuje se rešenjem nadležnog poreskog organa na osnovu dokumentacije o rešavanju stambenog pitanja, odnosno dokumentacije o ulaganju sredstava ostvarenih prodajom digitalne imovine, odnosno o unosu nenovčanog uloga u kapital privrednog društva, priložene uz poresku prijavu.
ostvaruje se na zahtev obveznika, uz koji je priložena dokumentacija o rešavanju stambenog pitanja, odnosno dokumentacija o ulaganju sredstava ostvarenih prodajom digitalne imovine.
Prihod po osnovu pružanja ugostiteljskih usluga utvrđuje se na osnovu podataka iz poreske prijave, kriterijuma i elemenata iz
koji u toku godine započne pružanje ugostiteljskih usluga dužan je da plaća porez počev za naredni kvartal u odnosu na onaj u kome je počeo da pruža usluge.
U slučaju kada u toku godine dođe do promene elemenata koji su od značaja za visinu poreske obaveze, poreski organ rešenjem utvrđuje novu poresku obavezu koja se plaća počev za naredni kvartal u odnosu na kvartal u kome je došlo do promene elemenata od značaja za visinu poreske obaveze.
U slučaju kada u toku godine prestane da pruža ugostiteljske usluge, obveznik je dužan da izvrši poresku obavezu zaključno za kvartal u kome je prestao da pruža usluge.
u poreskom periodu obavljao delatnost kraće od dvanaest meseci visinu mesečne akontacije utvrđuje kao količnik konačno obračunatog poreza koji ne sadrži porez na kapitalne dobitke i broja meseci obavljanja delatnosti u prethodnom poreskom periodu.
u broj meseci obavljanja delatnosti uračunava se svaki mesec u kojem je obveznik obavljao delatnost bez obzira na broj dana obavljanja delatnosti u tom mesecu.
akontativno platio više poreza od konačno obračunatog poreza, više plaćeni porez predstavlja akontaciju za naredni period ili se obvezniku vraća na njegov zahtev.
Do utvrđivanja konačno obračunatog poreza preduzetnik koji vodi poslovne knjige iz ovog zakona dužan je da plaća porez u visini mesečne akontacije utvrđene za prethodni poreski period.
Ako je visina mesečne akontacije utvrđena na način iz veća, odnosno manja od mesečne akontacije koju je platio u skladu sa
, obveznik je dužan da mesečnu akontaciju za tekući poreski period uveća, odnosno umanji tako da zbir plaćenih akontacija od početka do kraja tekućeg poreskog perioda bude jednak kao da je od početka tekućeg poreskog perioda plaćao akontacije utvrđene na način iz .
Obaveza plaćanja uvećane, odnosno umanjene mesečne akontacije iz
Ako u tekućem poreskom periodu dođe do značajnih promena u poslovanju, poreskih instrumenata ili drugih okolnosti koje bitno utiču na visinu mesečne akontacije preduzetnik koji vodi poslovne knjige iz ovog zakona može, po podnošenju poreske prijave iz
ovog zakona, podneti poresku prijavu sa poreskim bilansom, u kojoj će iskazati podatke od značaja za izmenu mesečne akontacije i obračunati njenu visinu, najkasnije u roku od 30 dana po isteku perioda za koji se sastavlja poreski bilans.
Najkraći period za koji se sastavlja poreski bilans iz
Obveznik poreza koji se u skladu sa ovim zakonom utvrđuju samooporezivanjem, u poreskoj prijavi iskazuje podatke o vrsti i visini ostvarenog prihoda i druge podatke od značaja za utvrđivanje visine poreske obaveze, kao i visinu poreske obaveze utvrđene u skladu sa ovim zakonom u zavisnosti od vrste prihoda.
Za porez po odbitku jemči solidarno isplatilac prihoda.
Za porez na prihode od samostalne delatnosti jemče supsidijarno svojom imovinom svi punoletni članovi domaćinstva obveznika koji u momentu nastanka obaveze čine domaćinstvo obveznika u smislu
ovog zakona koji prestaje da obavlja delatnost dužan je da pre brisanja iz propisanog registra izmiri sve svoje poreske obaveze nastale tokom obavljanja delatnosti.
Danom početka primene ovog zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik RS", br. 43/94, 74/94, 53/95, 1/96, 12/96, 24/96, 39/96, 52/96, 54/96, 16/97, 60/97, 20/98, 42/98, 18/99, 21/99, 25/99, 27/99, 33/99, 48/99 i 54/99).
Do donošenja propisa po odredbama ovog zakona, primenjivaće se propisi doneti na osnovu zakona iz
Postupak utvrđivanja akontacije poreza za 2001. godinu na prihode od poljoprivrede i šumarstva i na prihode od samostalne delatnosti koji je započet po odredbama zakona iz
Postupak utvrđivanja i naplate poreza na kapitalne dobitke koji nije pravosnažno okončan do dana početka primene ovog zakona, okončaće se po odredbama ovog zakona.
Poreski bilans za period od 1. januara do 30. juna 2001. godine, sastaviće se u skladu sa propisima koji su važili do dana početka primene ovog zakona.
Obveznik koji je do dana stupanja na snagu ovog zakona stekao pravo na poresko oslobođenje po osnovu novoosnovane radnje ili pravo na poresku olakšicu po osnovu ulaganja stranog kapitala, u skladu sa zakonom iz
Za period od 1. januara 1999. godine do dana početka primene ovog zakona, na kamatu po osnovu devizne štednje pretvorene, bez pristanka ulagača, u oročeni depozit kod ovlašćene banke, koji predstavlja javni dug države, u skladu sa zakonom koji uređuje izmirenje obaveza po osnovu devizne štednje građana, ne plaća se porez na prihode od kapitala.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjivaće se od 1. jula 2001. godine, osim odredaba o porezu na zarade i druge prihode koje se primenjuju od 1. juna 2001. godine i
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjivaće se od 1. januara 2003. godine, osim koji se primenjuju od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Obaveza poreza po konačnom obračunu za 2004. godinu za obveznike na prihode od samostalne delatnosti i na prihode od poljoprivrede i šumarstva koji porez plaćaju na oporezivu dobit, utvrđuje se u skladu sa propisima koji su važili do dana početka primene ovog zakona.
Poslodavac koji na dan stupanja na snagu ovog zakona isplaćuje zaradu, odnosno platu, dužan je da Poreskoj upravi prema mestu svog sedišta, na obrascu iz
Porez na zarade koje su ostvarene zaključno za mesec novembar 2006. godine, obračunava se i plaća u skladu sa propisima koji su važili do dana početka primene ovog zakona.
Poslodavci koji su do dana početka primene ovog zakona izvršili isplatu dela zarade za mesec decembar 2006. godine i platili porez na zarade, a posle početka primene ovog zakona vrše isplatu drugog dela ili konačnu isplatu zarade za taj mesec, obračun i plaćanje poreza na zarade kod konačne isplate vrše u skladu sa ovim zakonom.
Povlasticu iz zakona može da ostvari poslodavac koji na dan 1. septembra 2006. godine ima najmanje isti broj zaposlenih kao i na dan stupanja na snagu ovog zakona.
ovog zakona, izvršiće se u januaru 2007. godine, za period od prvog dana narednog meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona do 31. decembra 2006. godine.
u delu koji se odnosi na PDV nadoknadu, kao i odredaba čl. 4. i 8, koji će se primenjivati od dana stupanja na snagu ovog zakona i čl. 2, 9. i 10, koji će se primenjivati od 1. septembra 2006. godine.
Dodatna primanja stranca rezidenta, zaposlenog kod rezidentnog lica ili u stalnoj poslovnoj jedinici nerezidentnog lica, koja su isplaćena do dana stupanja na snagu ovog zakona, oslobođena su od poreza na zaradu u skladu sa propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Zakona o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik RS", br. 24/01, 80/02, 80/02 - dr. zakon, 135/04, 62/06 i 65/06 - ispravka) za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana.
Izuzetno, za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana za 2009. godinu, dohodak za oporezivanje čini razlika između dohotka utvrđenog u skladu sa Zakona o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik RS", br. 24/01, 80/02, 80/02 - dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06 - ispravka, 31/09 i 44/09) i neoporezivog iznosa iz stava 1, odnosno stava 2. tog člana, umanjena za iznos privremenog smanjenja plata, odnosno zarada, neto naknada i drugih primanja fizičkog lica - obveznika godišnjeg poreza na dohodak građana, saglasno Zakonu o privremenom smanjenju plata, odnosno zarada, neto naknada i drugih primanja u državnoj administraciji i javnom sektoru ("Službeni glasnik RS", broj 31/09).
Izuzetno, obveznik godišnjeg poreza na dohodak građana za 2009. godinu dužan je da za ostvareni dohodak u toj godini podnese poresku prijavu za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana, najkasnije do 15. aprila 2010. godine.
ovog zakona koja na dan 1. januara 2010. godine imaju status obveznika poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, osim lica koja su već obveznici poreza na prihode od samostalne delatnosti prema Zakonu o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik RS", br. 24/01, 80/02, 80/02 - dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06 - ispravka, 31/09 i 44/09), dužna su da nadležnom poreskom organu podnesu poresku prijavu za utvrđivanje poreza na prihode od samostalne delatnosti, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Po odredbama ovog zakona vršiće se utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze po osnovu poreskopravnih odnosa koji nastanu od 1. januara 2010. godine, a u vezi su sa samostalnom delatnošću i godišnjim porezom na dohodak građana, shodno odredbama ovog zakona.
ovog zakona, ne utvrđuje se i ne plaća na prihod ostvaren od dana stupanja na snagu ovog zakona po osnovu prenosa uz naknadu prava, udela ili hartija od vrednosti koje je obveznik pre prodaje držao u svom portfelju neprekidno najmanje deset godina u koji period se računa i vreme do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Isplatioci koji su do dana početka primene ovog zakona izvršili isplatu dela zarade, odnosno plate i naknade zarade, odnosno plate obračunavaju i plaćaju porez na zarade u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik RS", br. 24/01, 80/02, 80/02 - dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06 - ispravka, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11, 91/11 - US, 93/12 i 114/12 - US) zaključno sa konačnom isplatom te zarade, odnosno plate i naknade zarade, odnosno plate.
od 1. jula 2013. godine utvrđivanje poreza samooporezivanjem može da primeni obveznik koji porez plaća na stvarni prihod od samostalne delatnosti koji se opredeli da počev od 1. jula 2013. godine isplaćuje ličnu zaradu kao svoje mesečno lično primanje iz
Preduzetnik koji porez plaća na stvarni prihod od samostalne delatnosti, a koji se opredeli da u 2014. godini isplaćuje ličnu zaradu, dužan je da u pisanom obliku dostavi obaveštenje nadležnom poreskom organu o svom opredeljenju da vrši isplatu lične zarade zaključno sa 31. januarom 2014. godine.
Poslodavac koji je do dana početka primene ovog zakona stekao pravo na poresku olakšicu iz Zakona o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik RS", br. 24/01, 80/02, 80/02 - dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06 - ispravka, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11, 91/11 - US, 93/12, 114/12 - US, 47/13, 48/13 - ispravka i 108/13), poresku olakšicu ostvaruje u skladu sa tim zakonom.
Postupci utvrđivanja i naplate poreza na kapitalne dobitke koji nisu okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončaće se po odredbama ovog zakona.
Zakona o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik RS", br. 24/01, 80/02, 80/02 - dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06 - ispravka, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11, 91/11 - US, 93/12, 114/12 - US, 47/13, 48/13 - ispravka, 108/13, 57/14 i 68/14 - dr. zakon), za određeno novozaposleno lice, nastavlja da koristi olakšicu u skladu sa
Poslodavac koji zasnuje radni odnos sa novozaposlenim licima od 1. januara 2016. godine, može da se opredeli da po osnovu radnog odnosa sa tim licima koristi poresku olakšicu iz
Ovaj zakon stupa na snagu 1. januara 2016. godine, osim odredaba u delu koji se odnosi na oporezivanje prihoda od nepokretnosti, kao i koje će se primenjivati od 1. januara 2017. godine.
Isplatilac - pravno lice koje je od početka primene Odluke o računovodstvenom otpisu bilansne aktive ("Službeni glasnik RS", broj 77/17) platilo porez po odbitku u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik RS", br. 24/01, 80/02, 80/02 - dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06 - ispravka, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11, 91/11 - US, 93/12, 114/12 - US, 47/13, 48/13 - ispravka, 108/13, 57/14, 68/14 - dr. zakon i 112/15), a na dan stupanja na snagu ovog zakona, ispunjava uslove za priznavanje rashoda banci po osnovu otpisa vrednosti pojedinačnih potraživanja koja se odnose na kredite koji se u smislu propisa Narodne banke Srbije smatraju problematičnim, saglasno zakonu kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, može da ostvari pravo na povraćaj tako plaćenog poreza u skladu sa zakonom kojim se uređuju poreski postupak i poreska administracija.
Primanja fizičkog lica koja su bila predmet oporezivanja u smislu
Zakona o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik RS", br. 24/01, 80/02, 80/02 - dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06 - ispravka, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11, 91/11 - US, 93/12, 114/12 - US, 47/13, 48/13 - ispravka, 108/13, 57/14, 68/14 - dr. zakon, 112/15 i 113/17), nastavlja da koristi oslobođenje u skladu sa tim zakonom.
Odredbe ovog zakona, koje se odnose na prihod od ugostiteljskih usluga, primenjivaće se počev od 1. jula 2019. godine.
Lica koja na dan stupanja na snagu ovog zakona, kao i lica koja po stupanju na snagu ovog zakona, a pre početka primene odredaba ovog zakona koje se odnose na prihod od ugostiteljskih usluga, pružaju ugostiteljske usluge u skladu sa zakonima kojima se uređuju ugostiteljstvo i turizam, dužna su da u periodu počev od 1. maja 2019. godine pa zaključno sa 30. junom 2019. godine podnesu poresku prijavu nadležnom poreskom organu.
ovog zakona, po osnovu dobitaka od igara na sreću, vrši se počev u 2020. godini.
U postupcima utvrđivanja, naplate i kontrole naplate poreza na dobitke od igara na sreću koji nisu okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona, porez na dobitke od igara na sreću utvrdiće se u skladu sa ovim zakonom.
Dinarski iznosi mesečnih zarada iz ovog zakona predstavljaju iznos u visini dve, odnosno tri prosečne mesečne zarade u Republici Srbiji isplaćene, odnosno ostvarene u periodu za prethodnih 12 meseci počev od meseca jula 2019. godine, za koji period su objavljeni podaci republičkog organa nadležnog za poslove statistike.
Postupak utvrđivanja i naplate poreza na kapitalne dobitke koji nije pravosnažno okončan do dana početka primene ovog zakona, okončaće se po odredbama ovog zakona ukoliko tako utvrđen iznos poreske obaveze nije viši u odnosu na iznos poreske obaveze koji bi bio utvrđen po odredbama zakona koji se primenjivao na dan nastanka poreske obaveze.
Zakona o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik RS", br. 24/01, 80/02, 80/02 - dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06 - ispravka, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11, 91/11 - US, 93/12, 114/12 - US, 47/13, 48/13 - ispravka, 108/13, 57/14, 68/14 - dr. zakon, 112/15, 113/17 i 95/18 - u daljem tekstu: Zakon), zaključno sa 1. martom 2020. godine, smatraće se prihodom od samostalne delatnosti bez obzira na prirodu njegovog odnosa sa nalogodavcem u smislu odredaba
u delu koji se odnosi na oslobođenje od plaćanja poreza po osnovu zarade kod poslodavca koji obavlja inovacionu delatnost, koje će se primenjivati od 1. marta 2020. godine.
U postupcima utvrđivanja, naplate i kontrole naplate poreza po odbitku kod domaćih pravnih lica po osnovu primanja obveznika - stranca upućenog na rad u Republiku Srbiju, po osnovu primanja koje ostvaruje od poslodavca u ili iz druge države, koji nisu pravnosnažno okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona, poreska obaveza utvrdiće se u skladu sa ovim zakonom.
U postupcima utvrđivanja, naplate i kontrole naplate poreza na dobitke od igara na sreću koji nisu pravnosnažno okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona, porez na dobitke od igara na sreću utvrdiće se u skladu sa ovim zakonom.
U postupcima utvrđivanja, naplate i kontrole naplate poreza na prihod od prenosa digitalne imovine koji nisu pravnosnažno okončani do dana početka primene odredaba ovog zakona, u delu koji se odnosi na digitalnu imovinu, porez na prihod od prenosa digitalne imovine utvrdiće se u skladu sa ovim zakonom.
Odredbe ovog zakona primenjivaće se od 1. januara 2021. godine, osim odredaba ovog zakona, u delu koji se odnosi na digitalnu imovinu, koje će se primenjivati od dana stupanja na snagu zakona kojim se uređuje digitalna imovina.
Poreski organ rešenjem utvrđuje porez na prihode po osnovu ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za izvršeni rad, na koje se porez plaća samooporezivanjem, ostvarene u periodu počev od 1. januara 2015. godine zaključno sa 31. decembrom 2022. godine, ukoliko nije:
- nastupila zastarelost utvrđivanja poreske obaveze u skladu sa propisima koji su bili na snazi u momentu ostvarivanja prihoda, ili
- pravosnažno okončan postupak utvrđivanja poreske obaveze, ili
- pre stupanja na snagu ovog zakona plaćena poreska obaveza u skladu sa propisima koji su bili na snazi na dan nastanka poreske obaveze.
Ne plaća se porez na dohodak građana na prihode iz
plaća se u 120 jednakih mesečnih iznosa, s tim da prvi iznos dospeva za plaćanje 15. u mesecu koji sledi mesecu koji je naredni u odnosu na mesec u kome je doneto rešenje poreskog organa.
Način evidentiranja i obaveštavanja nadležnih organa o javnim prihodima koji se utvrđuju i plaćaju saglasno bliže uređuje ministar finansija.
Zakona, zaključno sa 30. aprilom 2022. godine, i koji je oporezovan kao prihod od samostalne delatnosti, smatraće se prihodom od samostalne delatnosti bez obzira na prirodu njegovog odnosa sa nalogodavcem u smislu odredaba
Zakona, odnosno člana 9. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Službeni glasnik RS", br. 80/02, 84/02 - ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon, 62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09 - dr. zakon, 53/10, 101/11, 2/12 - ispravka, 93/12, 47/13, 108/13, 68/14, 105/14, 91/15 - autentično tumačenje, 112/15, 15/16, 108/16, 30/18, 95/18, 86/19, 144/20 i 96/21) u slučaju kada taj preduzetnik ili preduzetnik paušalce postane kvalifikovano novozaposleno lice iz