Zakon o parničnom postupku

Status propisa

van snageOdredba o prestanku važenja

Prikazana Verzija

Opšte Informacije

DonosilacNarodna skupština Republike Srbije

Zakon o parničnom postupku

van snage•Starija verzija

Gledate verziju pravnog akta koja više nije važeća

Ovaj propis je izmenjen ili stavljen van snage.

Nema linka za novu verziju
5.Čl. 39–64

Mesna nadležnost

Član39
Ako zakonom nije određena isključiva mesna nadležnost nekog drugog suda, za suđenje je nadležan sud koji je opšte mesno nadležan za tuženog.
U slučajevima predviđenim u ovom zakonu za suđenje je pored suda opšte mesne nadležnosti nadležan i drugi određeni sud.
Član40
Za suđenje je opšte mesno nadležan sud na čijem području tuženi ima prebivalište.
Ako tuženi nema prebivalište u Republici Srbiji niti u kojoj drugoj državi, opšte mesno nadležan je sud na čijem području tuženi ima boravište.
Ako tuženi pored prebivališta ima i boravište u nekom drugom mestu, a prema okolnostima može se pretpostaviti da će tu duže vreme boraviti, opšte mesno nadležan je i sud boravišta tuženog.
Član41
Za suđenje u sporovima protiv Republike Srbije, jedinica lokalne samouprave, kao i drugih oblika teritorijalne organizacije opšte mesno nadležan je sud na čijem se području nalazi sedište njene skupštine.
Za suđenje u sporovima protiv pravnih lica, opšte mesno nadležan je sud na čijem se području nalazi njihovo sedište. U slučaju sumnje, kao sedište smatraće se mesto u kome se nalaze njihovi organi upravljanja.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 125/2004 i 111/2009

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član42
Za suđenje u sporovima protiv državljanina Republike Srbije koji stalno živi u inostranstvu, gde je upućen na službu ili na rad od strane državnog organa ili pravnog lica, opšte mesno nadležan je sud njegovog poslednjeg prebivališta.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 125/2004 i 111/2009

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član43

Nadležnost za suparničare

Ako je jednom tužbom tuženo više lica (, a za njih ne postoji mesna nadležnost istog suda, nadležan je sud koji je mesno nadležan za jednog od tuženih, a ako među njima ima glavnih i sporednih obveznika, sud koji je mesno nadležan za koga od glavnih obveznika.
Član44

Nadležnost za sporove o zakonskom izdržavanju

Za suđenje u sporovima za zakonsko izdržavanje, ako je tužilac lice koje traži izdržavanje, nadležan je pored suda opšte mesne nadležnosti i sud na čijem području tužilac ima prebivalište, odnosno boravište.
Ako je za sporove o zakonskom izdržavanju s međunarodnim elementom domaći sud nadležan zato što tužilac ima prebivalište u Republici Srbiji, mesno nadležan je sud na čijem području tužilac ima prebivalište.
Ako nadležnost domaćeg suda u sporovima o zakonskom izdržavanju postoji zato što tuženi ima imovinu u Republici Srbiji iz koje se može naplatiti izdržavanje, mesno nadležan je sud na čijem se području nalazi ta imovina.
Član45

Nadležnost za sporove o naknadi štete

Za suđenje u sporovima zbog vanugovorne odgovornosti za štetu, pored suda opšte mesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem je području štetna radnja izvršena ili sud na čijem je području štetna posledica nastupila.
Ako je šteta nastala usled smrti ili teške telesne povrede, nadležan je pored suda iz i sud na čijem području tužilac ima prebivalište, odnosno boravište.
Odredbe primenjivaće se i u postupku protiv organizacije za osiguranje radi naknade štete trećim licima na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti organizacije za osiguranje, a odredba i u postupku o regresnim zahtevima po osnovu naknade štete protiv regresnih dužnika.
Član46

Nadležnost za sporove radi zaštite prava na osnovu garancije proizvođača

Za suđenje u sporovima za zaštitu prava na osnovu pismene garancije protiv proizvođača koji je dao garanciju nadležan je, osim suda opšte mesne nadležnosti za tuženog, i sud opšte mesne nadležnosti za prodavca koji je prilikom prodaje stvari uručio kupcu pismenu garanciju proizvođača.
Član47

Nadležnost za bračne sporove

Za suđenje u sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništenja braka ili razvoda braka (bračni sporovi), nadležan je pored suda opšte mesne nadležnosti i sud na čijem području su supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište.
Ako je za bračne sporove domaći sud nadležan zato što su supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište u Republici Srbiji, odnosno zato što tužilac ima prebivalište u Republici Srbiji, mesno nadležan je sud na čijem su području supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište, odnosno sud na čijem području tužilac ima prebivalište.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 125/2004 i 111/2009

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član48
Ako je u sporovima o imovinskim odnosima supružnika domaći sud nadležan zato što se imovina supružnika nalazi u Republici Srbiji ili zato što tužilac u vreme podizanja tužbe ima prebivalište ili boravište u Republici Srbiji, mesno nadležan je sud na čijem području tužilac ima prebivalište ili boravište u vreme podizanja tužbe.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 125/2004 i 111/2009

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član49

Nadležnost za sporove o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva

U postupku radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili materinstva dete može podići tužbu bilo pred sudom opšte mesne nadležnosti bilo pred sudom na čijem području ima prebivalište, odnosno boravište.
Ako je u postupku radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili materinstva domaći sud nadležan zato što tužilac ima prebivalište u Republici Srbiji, mesno nadležan je sud na čijem području tužilac ima prebivalište.
Član50

Nadležnost za sporove o nepokretnostima i zbog smetanja državine

Za suđenje u sporovima o pravu svojine i drugim stvarnim pravima na nepokretnosti, za sporove zbog smetanja državine na nepokretnosti, kao i u sporovima iz zakupnih odnosa na nepokretnosti, isključivo je nadležan sud na čijem se području nalazi nepokretnost.
Ako nepokretnost leži na području više sudova, nadležan je svaki od tih sudova.
Za sporove zbog smetanja državine na pokretnim stvarima nadležan je pored suda opšte mesne nadležnosti i sud na čijem se području dogodilo smetanje.
Član51

Nadležnost za sporove o vazduhoplovu i brodu

Kad je za suđenje u sporovima o pravu svojine i drugim stvarnim pravima na vazduhoplovu, pomorskom brodu i brodu unutrašnje plovidbe, kao i u sporovima iz zakupnih odnosa na vazduhoplovu i brodu, nadležan domaći sud, isključivo je mesno nadležan sud na čijem se području vodi upisnik u koji je vazduhoplov, odnosno brod upisan.
Kad je za suđenje u sporovima zbog smetanja državine na brodovima, odnosno vazduhoplovima iz nadležan domaći sud mesno je nadležan, pored suda na čijem se području vodi upisnik u koji je brod, odnosno vazduhoplov upisan, i sud na čijem se području dogodilo smetanje.
Član52

Nadležnost za lica koja nemaju opštu mesnu nadležnost u Republici Srbiji

Tužba o imovinskopravnim zahtevima protiv lica koje nema opštu mesnu nadležnost u Republici Srbiji može se podneti svakom domaćem sudu na čijem se području nalazi kakva imovina tog lica ili predmet koji se tužbom traži.
Ako nadležnost domaćeg suda postoji zato što je obaveza nastala za vreme boravka tuženog u Republici Srbiji, mesno nadležan je sud na čijem je području obaveza nastala.
Za sporove protiv lica koje u Republici Srbiji nema opštu mesnu nadležnost, za obaveze koje treba ispuniti u Republici Srbiji, tužba se može podneti sudu na čijem području tu obavezu treba ispuniti.
Član53

Nadležnost po mestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravnog lica

Za suđenje u sporovima protiv pravnog lica koje ima poslovnu jedinicu van svog sedišta, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda opšte mesne nadležnosti nadležan je i sud na čijem se području nalazi ta poslovna jedinica.
Član54

Nadležnost po mestu gde se nalazi zastupništvo stranog lica u Republici Srbiji

Za sporove protiv fizičkog ili pravnog lica koje ima sedište u inostranstvu u pogledu obaveza koje su zasnovane u Republici Srbiji ili se ovde moraju ispuniti, tužba se može podneti sudu na čijem se području nalazi njegovo stalno zastupništvo ili sedište organa kome je povereno da vrši njegove poslove.
Član55

Nadležnost za sporove iz odnosa sa vojnim jedinicama, odnosno ustanovama

U sporovima protiv Republike Srbije iz odnosa sa vojnim jedinicama, odnosno ustanovama isključivo je nadležan sud na čijem se području nalazi sedište komande vojne jedinice, odnosno ustanove.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 125/2004 i 111/2009

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član56

Nadležnost za sporove iz naslednopravnih odnosa

Dok ostavinski postupak nije pravnosnažno završen, za suđenje u sporovima iz naslednopravnih odnosa, kao i u sporovima za potraživanja poverioca prema ostaviocu, pored suda opšte mesne nadležnosti mesno je nadležan i sud na čijem se području nalazi sud koji sprovodi ostavinski postupak.
Član57

Nadležnost za sporove u izvršnom i stečajnom postupku

Za suđenje u sporovima koji nastaju u toku i povodom sudskog ili administrativnog izvršnog postupka, odnosno u toku i povodom stečajnog postupka, isključivo je mesno nadležan sud na čijem se području nalazi sud koji sprovodi izvršni, odnosno stečajni postupak, odnosno sud na čijem se području sprovodi administrativno izvršenje.
Član58

Nadležnost po mestu plaćanja

Za suđenje u sporovima imaoca menice ili čeka protiv potpisnika nadležan je, pored suda opšte mesne nadležnosti, i sud mesta plaćanja.
Član59

Nadležnost za sporove iz radnih odnosa

Ako je u sporu iz radnog odnosa tužilac zaposleni, za suđenje je nadležan, pored suda koji je opšte mesno nadležan za tuženog, i sud na čijem se području rad obavlja ili se obavljao.
Član60

Uzajamna nadležnost za tužbe protiv stranih državljana

Ako u stranoj državi državljanin Republike Srbije može biti tužen pred sudom koji po odredbama ovog zakona ne bi bio mesno nadležan za suđenje u toj građanskopravnoj stvari, ista nadležnost će važiti i za suđenje državljaninu te strane države pred domaćim sudom.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 125/2004 i 111/2009

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član61
Ako nadležni sud usled isključenja ili izuzeća sudije ili iz drugih razloga ne može da postupa, izvestiće o tome neposredno viši sud, koji će odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadležan sud sa njegovog područja.
Član62
Najviši sud određene vrste u Republici Srbiji može, na predlog stranke ili nadležnog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležan sud sa njegovog područja ako je očigledno da će se tako lakše sprovesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi.
Sud će odbaciti predlog za određivanje drugog stvarno nadležnog suda ako stranka ponovo podnese istovetan predlog, ako je predlog neobrazložen, ne sadrži razloge iz ili ako stranka traži određivanje drugog stvarno nadležnog suda iz razloga koji se odnose na isključenje, odnosno izuzeće.
Odluku iz donosi sudija pojedinac, odnosno predsednik veća prvostepenog suda ili veće drugostepenog suda i protiv ovog rešenja nije dozvoljena žalba.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 125/2004 i 111/2009

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član63
Ako je za suđenje nadležan sud u Republici Srbiji, ali se po odredbama ovog zakona ne može utvrditi koji je sud mesno nadležan, Vrhovni kasacioni sud će, na predlog stranke, odrediti koji će stvarno nadležan sud biti mesno nadležan.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 125/2004 i 111/2009

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član64
Ako zakonom nije određena isključiva mesna nadležnost nekog suda, stranke se mogu sporazumeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mesno nadležan, pod uslovom da je taj sud stvarno nadležan.
Ako je zakonom određeno da su za suđenje mesno nadležna dva ili više domaćih sudova, stranke se mogu sporazumeti da im u prvom stepenu sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadležan sud.
Ovaj sporazum važi samo ako je pismeno sastavljen i ako se tiče određenog spora ili više sporova koji svi proističu iz određenog pravnog odnosa.
Ispravu o sporazumu tužilac mora priložiti uz tužbu, a tuženi uz prigovor nenadležnosti ili odgovor na tužbu.