Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju

Status propisa

Na snazi

Prikazana Verzija

Opšte Informacije

DonosilacNarodna skupština Republike Srbije

Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju

VČl. 55–69

UČENICI

Član55

Upis

Jedinica lokalne samouprave vodi evidenciju i obaveštava školu i roditelje, odnosno druge zakonske zastupnike, o deci koja treba da se upišu u prvi razred osnovne škole najkasnije do kraja februara tekuće godine za narednu školsku godinu.
Upisom u prvi razred dete stiče svojstvo učenika.
U prvi razred osnovne škole upisuje se svako dete koje do početka školske godine ima najmanje šest i po, a najviše sedam i po godina.
Izuzetno, kada je to u najboljem interesu deteta, detetu se može odložiti upis za godinu dana od strane škole, a na osnovu mišljenja interresorne komisije, koje sadrži dokaze o potrebi odlaganja i predlog mera dodatne obrazovne, zdravstvene ili socijalne podrške detetu u periodu do polaska u školu.
Uz dokumentaciju potrebnu za upis, roditelj dostavlja i dokaz o zdravstvenom pregledu deteta.
Deca iz osetljivih društvenih grupa mogu da se upišu u školu, bez dokaza o prebivalištu roditelja i potrebne dokumentacije, a sa dostavljenim dokazom o zdravstvenom pregledu deteta.
Ispitivanje deteta upisanog u školu vrše psiholog, odnosno pedagog škole na maternjem jeziku deteta, primenom standardnih postupaka i instrumenata, preporučenih od nadležnog zavoda, odnosno ovlašćene stručne organizacije. Ako ne postoji mogućnost da se ispitivanje deteta vrši na maternjem jeziku, škola angažuje prevodioca na predlog nacionalnog saveta nacionalne manjine. Ispitivanje dece sa motoričkim i čulnim smetnjama vrši se uz primenu oblika ispitivanja na koji dete može optimalno da odgovori.
U postupku ispitivanja deteta upisanog u školu, škola može da utvrdi potrebu za donošenjem individualnog obrazovnog plana ili potrebu za pružanjem dodatne podrške u obrazovanju. Ako dodatna podrška zahteva finansijska sredstva, škola upućuje pisani zahtev osnivaču po pribavljenom mišljenju interresorne komisije.
Dete starosti od šest do šest i po godina upisuje se u prvi razred nakon provere spremnosti za polazak u školu. Škola je dužna da organizuje proveru spremnosti.
Proveru spremnosti deteta vrši psiholog, odnosno pedagog škole primenom standardnih postupaka i instrumenata, preporučenih od nadležnog zavoda, odnosno ovlašćene stručne organizacije.
U postupku provere spremnosti na osnovu mišljenja psihologa, odnosno pedagoga škola može da preporuči:
1)
upis deteta u prvi razred;
2)
upis deteta u školu nakon godinu dana, uz pohađanje pripremnog predškolskog programa.
Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik deteta, kome je preporučen upis deteta u školu nakon godinu dana, može da podnese zahtev komisiji škole za ponovno utvrđivanje spremnosti za upis u školu u roku od osam dana od dana dobijanja preporuke škole iz . Komisiju čine: psiholog, pedagog, nastavnik razredne nastave i pedijatar deteta.
Komisija škole, primenom standardnih postupaka i instrumenata, može da odobri upis deteta ili da potvrdi upis deteta u školu nakon godinu dana, o čemu odluku donosi u roku od 15 dana od dana prijema zahteva iz . Odluka komisije je konačna.
Ako dete starije od sedam i po godina zbog bolesti ili drugih razloga nije upisano u prvi razred, može da se upiše u prvi ili odgovarajući razred na osnovu prethodne provere znanja.
Prethodnu proveru znanja obavlja tim sastavljen od nastavnika razredne nastave, odnosno predmetne nastave pedagoga i psihologa škole uvažavajući standarde postignuća i ceneći najbolji interes učenika.
Škola je dužna da upiše svako dete sa područja škole.
Škola može da upiše i dete sa područja druge škole, na zahtev roditelja, u skladu sa prostornim i kadrovskim mogućnostima škole.
Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik može da izabere školu u koju će da upiše dete podnošenjem zahteva izabranoj školi najkasnije do 1. februara tekuće kalendarske godine u kojoj se vrši upis.
Škola je dužna da obavesti roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika o odluci po njegovom zahtevu za upis deteta van područja škole do 30. aprila tekuće kalendarske godine u kojoj se vrši upis, nakon sagledavanja raspoloživih kapaciteta, a u skladu sa prostornim, kadrovskim i finansijskim mogućnostima škole.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 55/2013, 101/2017, 27/2018, 10/2019, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član56

Upis u školu za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom

U školu za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju, dete, odnosno učenik upisuje se na osnovu mišljenja interresorne komisije za procenu potreba za pružanjem dodatne obrazovne, zdravstvene ili socijalne podrške, uz saglasnost roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika.
Član57

Upis u muzičku, odnosno baletsku školu

U osnovnu muzičku, odnosno osnovnu baletsku školu može da se upiše dete i učenik osnovne i srednje škole koji položi prijemni ispit za utvrđivanje muzičke, odnosno baletske sposobnosti, u skladu sa planom i programom nastave i učenja osnovnog muzičkog obrazovanja i vaspitanja i planom i programom nastave i učenja osnovnog baletskog obrazovanja i vaspitanja.
Učenik koji nije završio prvi ciklus osnovne muzičke, odnosno osnovne baletske škole može da se upiše u drugi ciklus nakon položenog ispita za proveru znanja.
Učenik osnovne muzičke ili osnovne baletske škole može da nastavi sticanje muzičkog, odnosno baletskog obrazovanja i vaspitanja po jedinstvenom školskom programu za talente, ako se utvrdi da ima izuzetne, odnosno posebne muzičke, odnosno baletske sposobnosti.
Član58

Odgovornost za upis i redovno pohađanje nastave

Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik odgovoran je za upis deteta u školu, za redovno pohađanje nastave i obavljanje drugih školskih obaveza. Škola je dužna da obavesti roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika i jedinicu lokalne samouprave o detetu koje nije upisano u prvi razred, najkasnije 15 dana pre početka školske godine.
Škola je dužna da obavesti roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika o učeniku koji neredovno pohađa ili je prestao da pohađa nastavu, najkasnije dva dana od dana prestanka pohađanja nastave.
Ako roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik po prijemu obaveštenja iz ne obezbedi da u roku od tri dana učenik nastavi redovno da pohađa nastavu ili ne obavesti školu o razlozima izostajanja učenika, škola odmah obaveštava jedinicu lokalne samouprave i nadležnu ustanovu socijalne zaštite.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 55/2013, 101/2017, 27/2018, 10/2019, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član59

Vreme provedeno u školi

Vreme provedeno u školi izraženo je u satima i obuhvata časove obaveznih i izbornih predmeta i vreme provedeno u aktivnostima, propisane zakonom i planom i programom nastave i učenja, koje su sadržane u školskom programu i u funkciji su razvoja sposobnosti, interesovanja i kreativnosti učenika.
Učenik u prvom ciklusu ima obavezne i izborne predmete i aktivnosti do 20 sati nedeljno.
Učenik u drugom ciklusu ima obavezne i izborne predmete i aktivnosti do 25 sati nedeljno.
Učenik u prvom ciklusu koji stiče osnovno obrazovanje i vaspitanje na jeziku nacionalne manjine ima obavezne i izborne predmete i aktivnosti do 22 sata nedeljno, a u drugom ciklusu do 27 sati nedeljno.
U nedeljni broj sati iz ne uračunava se trajanje časova dopunske i dodatne nastave.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 55/2013, 101/2017, 27/2018, 10/2019, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član59a

Raspored i trajanje časa

Škola u skladu sa planom i programom nastave i učenja vrši raspored obaveznih i izbornih predmeta i aktivnosti, odnosno utvrđuje raspored časova, uključujući i časove dodatne i dopunske nastave i čas odeljenjskog starešine.
Škola koja organizuje redovnu poludnevnu nastavu u dve smene stara se da svi časovi iz budu utvrđeni rasporedom časova u okviru smene koju učenici pohađaju.
Raspored časova može da se menja u toku nastavne godine.
Čas nastave traje 45 minuta.
Izuzetno, čas nastave može da traje duže ili kraće od 45 minuta, u skladu sa planom i programom nastave i učenja.
Trajanje časa nastave može se prilagoditi posebnim uslovima u kojima se ostvaruje obrazovno-vaspitni rad u određenom vremenskom periodu, uz saglasnost Ministarstva.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 55/2013, 101/2017, 27/2018, 10/2019, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član60

Ocenjivanje

Ocenjivanje je sastavni deo procesa nastave i učenja kojim se obezbeđuje stalno praćenje ostvarivanja propisanih ishoda i standarda postignuća i angažovanja učenika u toku savladavanja programa obaveznih predmeta.
Nastavnik je dužan da redovno ocenjuje učenike u skladu sa zakonom.
Praćenje razvoja, napredovanja i postignuća učenika obavlja se formativnim i sumativnim ocenjivanjem.
Učenik kome je usled socijalne uskraćenosti, smetnji u razvoju, invaliditeta, teškoća u učenju i drugih razloga potrebna dodatna podrška u obrazovanju i vaspitanju ocenjuje se na osnovu angažovanja i stepena ostvarenosti ciljeva i standarda postignuća u toku savladavanja IOP-a 1, i to na način koji uzima u obzir njegove jezičke, motoričke i čulne mogućnosti.
Ukoliko učenik stiče obrazovanje i vaspitanje po IOP-u 2, ocenjuje se na osnovu angažovanja i stepena ostvarenosti prilagođenih ciljeva i ishoda, u skladu sa IOP-om 2.
Učenik sa izuzetnim, odnosno posebnim sposobnostima koji stiče obrazovanje i vaspitanje na prilagođen i obogaćen način, primenom individualnog obrazovnog plana, ocenjuje se na osnovu praćenja ostvarivanja propisanih ishoda i standarda postignuća i angažovanja.
Učeniku se ne može umanjiti ocena iz obaveznog predmeta zbog neprimerenog ponašanja.
Član61

Uspeh učenika i ocena

Učenik se ocenjuje iz obaveznog i izbornog predmeta i aktivnosti i iz vladanja, opisnom i brojčanom ocenom, u skladu sa zakonom.
Ocena je javna i saopštava se učeniku sa obrazloženjem.
U prvom razredu osnovnog obrazovanja i vaspitanja učenik se iz obaveznog i izbornog predmeta i aktivnosti ocenjuje opisnom ocenom.
Od drugog do osmog razreda učenik se iz obaveznog i izbornog predmeta i aktivnosti ocenjuje opisno i brojčano.
Brojčana ocena iz obaveznog predmeta je: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Ocena nedovoljan (1) je neprelazna.
Uspeh učenika iz izbornih predmeta i aktivnosti ocenjuje se opisno i to: ističe se, dobar i zadovoljava, osim iz izbornog predmeta drugi strani jezik koji se ocenjuje brojčano i to brojčanom ocenom iz .
Učenik se ocenjuje najmanje četiri puta u polugodištu, a ako je nedeljni fond časova obaveznog i izbornog predmeta i aktivnosti jedan čas najmanje dva puta u polugodištu.
Zaključna ocena iz obaveznog predmeta utvrđuje se na kraju prvog i drugog polugodišta.
Zaključna ocena iz obaveznog predmeta za učenika prvog razreda je opisna i iskazuje se kao napredovanje učenika u ostvarivanju ishoda, angažovanje i preporuka.
U prvom razredu zaključne ocene iz obaveznih i izbornih predmeta i aktivnosti unose se u đačku knjižicu i učenik prelazi u naredni razred.
Zaključna ocena iz obaveznog predmeta za učenika od drugog do osmog razreda je brojčana.
Zaključna ocena iz izbornih predmeta i aktivnosti je opisna i to: ističe se, dobar i zadovoljava i ne utiče na opšti uspeh učenika, osim iz izbornog predmeta drugi strani jezik koji se ocenjuje brojčano i zaključna ocena utiče na opšti uspeh učenika.
Na osnovu praćenja i vrednovanja tokom nastavne godine zaključnu ocenu iz obaveznog i izbornog predmeta i aktivnosti utvrđuje odeljenjsko veće koje čine nastavnici koji predaju učeniku na predlog nastavnika, a ocenu iz vladanja na predlog odeljenjskog starešine.
U postupku predlaganja zaključne ocene nastavnik razredne nastave, odnosno predmetni nastavnik uzima u obzir celokupno zalaganje i postignuća učenika u toku obrazovno-vaspitnog rada i to: uspeh učenika postignut na takmičenjima, nagrade, pohvale i diplome, nastupe na kulturnim i sportskim manifestacijama u školi i van škole, radove učenika objavljene u školskom listu i drugim listovima i časopisima, radove na izložbama, konkursima i sl.
Učeniku koji nije ocenjen najmanje četiri puta iz obaveznog predmeta i izbornog predmeta drugi strani jezik u toku polugodišta, odnosno najmanje dva puta u toku polugodišta ukoliko je nedeljni fond obaveznog i izbornog predmeta i aktivnosti jedan čas, ne može da se utvrdi zaključna ocena.
Učenika koji redovno pohađa nastavu i izvršava školske obaveze, a nema propisani broj ocena u polugodištu, nastavnik je dužan da oceni na posebno organizovanom času u toku trajanja polugodišta uz prisustvo odeljenjskog starešine, pedagoga ili psihologa.
Ako nastavnik iz bilo kojih razloga nije u mogućnosti da organizuje čas iz , škola je dužna da obezbedi odgovarajuću stručnu zamenu.
Odeljenjski starešina je u obavezi da redovno prati ocenjivanje učenika i ukazuje nastavnicima na broj propisanih ocena koje učenik treba da ima u polugodištu radi utvrđivanja zaključne ocene.
Kada obavezni predmet sadrži module, zaključna ocena se izvodi na osnovu pozitivnih ocena svih modula u okviru predmeta.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 55/2013, 101/2017, 27/2018, 10/2019, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član62

Opšti uspeh učenika

Opšti uspeh učenika od drugog do osmog razreda utvrđuje se na kraju prvog i drugog polugodišta na osnovu aritmetičke sredine zaključnih prelaznih brojčanih ocena iz obaveznih predmeta i iz izbornog predmeta drugi strani jezik, kao i ocene iz vladanja počev od drugog razreda.
Opšti uspeh učenika upućenih na razredni, odnosno popravni ispit utvrđuje se nakon obavljenog razrednog, odnosno popravnog ispita, a najkasnije do 31. avgusta tekuće školske godine.
Opšti uspeh učenika je: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan.
Učenik je postigao opšti uspeh:
1)
odličan - ako ima srednju ocenu najmanje 4,50;
2)
vrlo dobar - ako ima srednju ocenu od 3,50 zaključno sa 4,49; 3) dobar - ako ima srednju ocenu od 2,50 zaključno sa 3,49;
4)
dovoljan uspeh - ako ima srednju ocenu do 2,49.
Učenik nije sa uspehom završio razred, odnosno ima nedovoljan uspeh ukoliko ima više od dve nedovoljne ocene, osim ocene iz vladanja ili nije položio popravni ispit, osim učenika drugog i trećeg razreda osnovne škole koji se prevodi u naredni razred, u skladu sa Zakonom.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 55/2013, 101/2017, 27/2018, 10/2019, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član63

Ocenjivanje vladanja učenika

Vladanje učenika u prvom razredu osnovnog obrazovanja i vaspitanja ocenjuje se opisno u toku i na kraju polugodišta.
Zaključna ocena iz vladanja učenika iz jeste: primerno; vrlo dobro; dobro; zadovoljavajuće i nezadovoljavajuće i ne utiče na opšti uspeh učenika.
Vladanje učenika od drugog do osmog razreda osnovnog obrazovanja i vaspitanja ocenjuje se brojčano u toku i na kraju polugodišta.
Ocena iz vladanja iz jeste brojčana, i to: primerno (5), vrlo dobro (4), dobro (3), zadovoljavajuće (2) i nezadovoljavajuće (1), i utiče na opšti uspeh učenika.
Prilikom ocenjivanja vladanja sagledava se ponašanje učenika u celini, imajući pri tom u vidu i angažovanje učenika u aktivnostima izvan nastave u skladu sa školskim programom (slobodne aktivnosti, učenička zadruga, zaštita životne sredine, zaštita od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja i programi prevencije drugih oblika rizičnog ponašanja, kulturna aktivnost škole).
Na ocenu iz vladanja ne utiču ocene iz obaveznog i izbornog predmeta i aktivnosti.
Zaključnu ocenu iz vladanja na predlog odeljenjskog starešine utvrđuje odeljenjsko veće.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 55/2013, 101/2017, 27/2018, 10/2019, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član64

Dodatna podrška u obrazovanju i vaspitanju

Detetu i učeniku kome je usled socijalne uskraćenosti, smetnji u razvoju, invaliditeta, teškoća u učenju, rizika od ranog napuštanja školovanja i drugih razloga potrebna dodatna podrška u obrazovanju i vaspitanju, škola obezbeđuje otklanjanje fizičkih i komunikacijskih prepreka, prilagođavanje načina ostvarivanja školskog programa i izradu, donošenje i ostvarivanje individualnog obrazovnog plana.
Cilj dodatne podrške u obrazovanju i vaspitanju jeste postizanje optimalnog uključivanja učenika u redovan obrazovno- vaspitni rad, osamostaljivanje u vršnjačkom kolektivu i njegovo napredovanje.
Za ostvarivanje dodatne podrške u obrazovanju i vaspitanju, direktor škole, nastavnik, stručni saradnik, vaspitač, pedagoški asistent i roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik može da dobije posebnu stručnu pomoć u pogledu sprovođenja inkluzivnog obrazovanja i vaspitanja.
Radi ostvarivanja dodatne podrške u obrazovanju i vaspitanju, škola ostvaruje saradnju sa organima jedinice lokalne samouprave, kao i sa školom za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, odnosno školom koja ima odeljenje za učenike sa smetnjama u razvoju, drugim organizacijama, ustanovama i institucijama na lokalnom i širem nivou.
Škola je u obavezi da uspostavi saradnju sa drugom školom u kojoj učenik koji ostvaruje pravo na dodatnu podršku nastavlja sticanje obrazovanja, a u cilju ostvarivanja kontinuiteta dodatne podrške.
Posebnu stručnu pomoć iz mogu da pružaju lica kompetentna u oblasti inkluzivnog obrazovanja i vaspitanja i škole koje su svojim aktivnostima postale primeri dobre prakse u sprovođenju inkluzivnog obrazovanja i vaspitanja.
Liste lica i škola iz utvrđuje ministar.
Liste iz objavljuju se na zvaničnoj internet strani Ministarstva.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 55/2013, 101/2017, 27/2018, 10/2019, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član65

Oslobađanje od nastave

Učenik može biti privremeno ili za određenu školsku godinu oslobođen od praktičnog dela nastave fizičkog i zdravstvenog vaspitanja u celini ili delimično.
Direktor donosi odluku o oslobađanju učenika od praktičnog dela nastave fizičkog i zdravstvenog vaspitanja na osnovu predloga izabranog lekara.
Učenik koji je oslobođen praktičnog dela nastave fizičkog i zdravstvenog vaspitanja ocenjuje se na osnovu teorijskih znanja, u skladu sa programom predmeta. Izuzetno, učenik može da bude oslobođen nastave stranog jezika za određenu školsku godinu i određeni razred na osnovu odgovarajućeg uverenja o položenom ispitu iz stranog jezika izdatom od strane škole, u skladu sa .

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 55/2013, 101/2017, 27/2018, 10/2019, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član66

Pohvaljivanje i nagrađivanje učenika

Učenik koji se ističe u učenju i vladanju pohvaljuje se ili nagrađuje.
Opštim aktom škole određuju se uslovi i način za dodeljivanje pohvala i nagrada, kao i za izbor učenika generacije.
U toku školovanja učeniku se dodeljuje diploma ili nagrada za izuzetan opšti uspeh, odnosno diploma za izuzetan uspeh iz pojedinih nastavnih predmeta i izuzetnog postignuća u bilo kojoj oblasti rada škole.
Vrste diploma, odnosno nagrada i bliže uslove za njihovo dodeljivanje propisuje ministar.
Član67

Brže napredovanje učenika

Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima može da završi školu u roku kraćem od osam godina.
U toku jedne školske godine učenik može da završi dva razreda.
Nastavničko veće utvrđuje ispunjenost uslova za brže napredovanje učenika.
Uslove i postupak napredovanja učenika propisuje ministar.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 55/2013, 101/2017, 27/2018, 10/2019, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član68

Učenički parlament

Za učenike sedmog i osmog razreda organizuje se učenički parlament, u skladu sa Zakonom.
Učenički parlament na kraju svake školske godine dostavlja izveštaj o svom radu školskom odboru i savetu roditelja škole.
Član69

Prevoz i ishrana

Učenik koji je nastanjen na udaljenosti većoj od četiri kilometra od sedišta škole ima pravo na besplatan prevoz.
Učenik ima pravo na besplatan prevoz i u slučaju kada pohađa školu na teritoriji druge jedinice lokalne samouprave, ako je ta škola na udaljenosti većoj od četiri kilometra i najbliža je mestu prebivališta učenika.
Učenik kome je na osnovu zahteva roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika omogućeno da pohađa školu van područja kome pripada ima pravo na besplatan prevoz samo u okviru školskog područja u kojem ima prebivalište.
Učenik sa smetnjama u razvoju i invaliditetom ima pravo na besplatan prevoz bez obzira na udaljenost njegovog prebivališta od škole.
Škola u okviru školskog objekta, u saradnji sa savetom roditelja škole, organizuje ishranu za učenike.
Škola u dogovoru sa jedinicom lokalne samouprave i donatorima može da obezbedi za sve učenike besplatnu ishranu u celini ili delimično.
Bliže uslove za organizovanje, ostvarivanje i praćenje ishrane učenika u osnovnoj školi propisuje ministar i ministar nadležan za poslove zdravlja.
Sredstva za viši kvalitet obrazovanja, koja škola ostvaruje po osnovu učešća roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika, jedinice lokalne samouprave, donatora, sponzora, proširene delatnosti i učeničke zadruge, dužna je prioritetno da koristi za ishranu i pomoć učenika.