Zakon o nasleđivanju

Status Propisa

Na snazi

Prikazana Verzija

Opšte Informacije

DonosilacNarodna skupština Republike Srbije

Zakon o nasleđivanju

IIIČl. 114–140

SADRŽINA ZAVEŠTANJA

1.Čl. 114–116

Postavljanje naslednika

Član114
Zaveštanjem se može postaviti jedan ili više naslednika.
Naslednik na osnovu zaveštanja je onaj kome je zaveštalac ostavio celokupnu imovinu ili deo te imovine određen prema njenoj celini.
Naslednikom se smatra i onaj kome je zaveštanjem ostavljena jedna ili više određenih stvari ili prava ako je zaveštalac hteo da taj bude naslednik.
Član115

Određenost naslednika i drugih korisnika

Naslednici, isporukoprimci i drugi kojima su ostavljene kakve koristi moraju biti određeni ili odredivi.
Odredivi su ako zaveštanje sadrži podatke na osnovu kojih se može utvrditi ko su oni.
Član116

Zamena naslednika

Zaveštanjem može biti određen onaj kome će pripasti nasledstvo ako postavljeni naslednik ne može ili neće da nasledi.
Isto važi i za isporuku.
Član117
Zaveštanjem može biti ostavljena jedna ili više isporuka.
Član118
Zaveštalac može narediti da se kakva stvar ili pravo, deo imovine ili cela imovine upotrebe u dozvoljene svrhe.
Zaveštalac može narediti osnivanje zadužbine i odrediti sredstva za postizanje njenog cilja.
4.Čl. 119–131

Uslovi i rokovi

Član119
Zaveštalac može u pojedinim odredbama zaveštanja postaviti uslove i rokove.
a)Čl. 120–123
Uslovi
Član120

Kad se uslov smatra nepostojećim

Uslovi protivni prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim običajima smatraju se nepostojećim.
Nepostojećim se smatraju i nemogući, nerazumljivi i protivrečni uslovi.
Nepostojećim se smatra i uslov ostvaren pre ostaviočeve smrti ako iz zaveštanja ne sledi da uslov treba ponoviti.
Član121

Kad se uslov smatra ostvarenim ili neostvarenim

Smatra se da je uslov ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno načelu savesnosti i poštenja, spreči onaj na čiji je teret određen.
Smatra se da uslov nije ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno načelu savesnosti i poštenja, prouzrokuje onaj u čiju je korist određen.
Član122

Ako na mesto uslovno postavljenog naslednika dolazi neko drugi

Kad na mesto uslovno postavljenog naslednika dolazi ko drugi, smatraće se da ga uslov ne tereti ako iz zaveštanja ne sledi što drugo.
Član123

Posebna pravila o odložnom uslovu

Ostvarenje odložnog uslova nema povratno dejstvo ako iz zaveštanja ne sledi što drugo.
Negativan odložni uslov smatra se pozitivnim raskidnim uslovom.
b)Čl. 124
Rokovi
Član124
Rok koji nikada ne može nastupiti ili je neprimereno dug smatra se nepostojećim.
Kad je očigledno da se zaveštalac prevario samo u preračunavanju vremena, dužinu roka odrediće sud, prema zaveštaočevoj pravoj nameri.
Istek odložnog roka nema povratno dejstvo ako iz zaveštanja ne sledi što drugo.
Član125
Ako je naslednik postavljen pod odložnim uslovom ili rokom, zaostavština pripada na uživanje ostaviočevim zakonskim naslednicima ako iz zaveštanja ne sledi što drugo.
Ostaviočevi zakonski naslednici tada za ostaviočeve dugove, isporuke i naloge odgovaraju samo stvarima i pravima iz zaostavštine.
Član126

Ako se odložni uslov ostvari ili rok istekne

Kad se odložni uslov ostvari ili rok istekne, postavljeni naslednik zaostavštinu nasleđuje u svojinu.
Član127

Ako se odložni uslov ne ostvari

Ako se odložni uslov ne ostvari, zaostavštinu u svojinu nasleđuju ostaviočevi zakonski naslednici ako iz zaveštanja ne sledi što drugo.
Isto važi i kad postavljeni naslednik ne doživi ostvarenje odložnog uslova ili istek roka.
Član128
Kad je naslednik postavljen pod raskidnim uslovom ili rokom, on ima položaj uživaoca zaostavštine.
Naslednik tada za ostaviočeve dugove, isporuke i naloge odgovara samo stvarima i pravima iz zaostavštine.
Član129

Ako se raskidni uslov ostvari ili rok istekne

Kad se raskidni uslov ostvari ili rok istekne, zaostavštinu u svojinu nasleđuju ostaviočevi zakonski naslednici ako iz zaveštanja ne sledi što drugo.
Ako postavljeni naslednik ne doživi istek raskidnog roka zaostavštinu u svojinu nasleđuju ostaviočevi zakonski naslednici ako iz zaveštanja ne sledi što drugo.
Član130
Onaj ko dolazi na mesto naslednika postavljenog pod raskidnim uslovom ili rokom ne mora doživeti ostvarenje uslova, odnosno istek roka.
Tada njegov nasledni deo nasleđuju njegovi naslednici.
Član131

Ako se raskidni uslov ne ostvari

Ako se raskidni uslov ne ostvari, postavljeni naslednik nasleđuje zaostavštinu u svojinu.
Ako postavljeni naslednik ne doživi ostvarenje raskidnog uslova, zaostavštinu u svojinu nasleđuju njegovi naslednici.
5.Čl. 132–134

Nalozi

Član132
Zaveštalac može naložiti nasledniku ili isporukoprimcu da nešto učini ili se uzdrži od nečeg što bi inače bio ovlašćen da učini, ali tako da između obaveznog lica i korisnika naloga ne nastane obligacioni odnos.
Nalozi protivni prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim običajima smatraju se nepostojećim.
Nepostojećim se smatraju i nemogući, nerazumljivi i protivrečni nalozi.
Član133
Kad zaveštalac propusti da odredi rok za ispunjenje naloga, izvršilac zaveštanja ili lice koje za to ima pravni interes može zahtevati da sud odredi primereni rok ispunjenja.
Ako obavezno lice ne može ili neće da nasledi, nalog tereti onog ko umesto njega dolazi na nasleđe ako iz zaveštanja ne sledi što drugo.
Član134

Neispunjenje naloga

Neispunjenje naloga krivicom obaveznog lica ima dejstvo ostvarenja raskidnog uslova.
Pravo na tužbu za utvrđenje prestanka prava zbog neispunjenja naloga ima izvršilac zaveštanja i lice koje za to ima pravni interes.
6.Čl. 135–140

Tumačenje zaveštanja

Član135
Odredbe zaveštanja treba tumačiti prema pravoj nameri zaveštaočevoj.
Kad se prava namera zaveštaočeva ne može utvrditi, zaveštanje se tumači u smislu koji je povoljniji za zakonske naslednike ili one kojima je zaveštanjem naložena kakva obaveza.
a)Čl. 136–139
Pripadanje nasledstva
Član136

Ako je postavljen samo jedan naslednik

Kad zaveštalac postavi jednog naslednika a ne odredi njegov nasledni deo, on nasleđuje celokupnu zaostavštinu.
Kad zaveštalac postavi jednog naslednika i odredi njegov nasledni deo (polovina, trećina i slično), ostatak nasleđuju zakonski naslednici.
Član137

Ako je postavljeno više naslednika a nisu određeni delovi

Kad zaveštalac postavi više naslednika a ne odredi njihove nasledne delove, oni nasleđuju na jednake delove.
Član138

Ako je postavljeno više naslednika sa određenim delovima

Kad zaveštalac postavi više naslednika i odredi im nasledne delove koji ne iscrpljuju celokupnu zaostavštinu, ostatak nasleđuju zakonski naslednici.
Član139

Ako su jedni naslednici postavljeni s delovima, a drugi bez delova

Kad zaveštalac postavi naslednike tako da jednima odredi nasledne delove, a drugima ne odredi, oni čiji deo nije određen ostatak zaostavštine nasleđuju na jednake delove.
U slučaju kad ništa ne preostane naslednicima čiji deo nije određen, delovi naslednika sa određenim delom srazmerno se smanjuju sve dokle naslednici s neodređenim delom ne dobiju deo koji je jednak delu naslednika čiji je određeni deo najmanji.
Kad su delovi naslednika sa određenim delovima jednaki, a ništa ne preostane naslednicima čiji delovi nisu određeni, delovi naslednika sa određenim delovima srazmerno se smanjuju sve dokle svi postavljeni naslednici ne dobiju jednake delove.
b)Čl. 140
Priraštaj
Član140
Kad zaveštalac postavi više naslednika, a ne odredi njihove nasledne delove, deo naslednika koji ne može ili neće da nasledi jednako prirasta ostalim postavljenim naslednicima.
Kad zaveštalac postavi naslednike tako da jednima odredi nasledne delove, a drugima ne odredi, deo naslednika koji ne može ili neće da nasledi jednako prirasta samo naslednicima čiji delovi nisu određeni.
Kad zaveštalac postavi naslednike i svima odredi nasledne delove, deo naslednika koji ne može ili neće da nasledi pripada zakonskim naslednicima.