Zakon o naknadama za korišćenje javnih dobara

Status propisa

Na snazi

Prikazana Verzija

Opšte Informacije

DonosilacNarodna skupština Republike Srbije

Zakon o naknadama za korišćenje javnih dobara

VI.Čl. 43.–48.

NAKNADA ZA PROMENU NAMENE POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA

Član43.

Obveznik

Obveznik naknade za promenu namene poljoprivrednog zemljišta je lice na čiji zahtev se vrši promena namene poljoprivrednog zemljišta u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište.
Zahtev za promenu namene poljoprivrednog zemljišta može podneti vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta kojem je odgovarajućim planskim dokumentom planirana druga namena, a koje se do privođenja planiranoj nameni koristi za poljoprivrednu proizvodnju.
Promena namene poljoprivrednog zemljišta može se vršiti i bez odgovarajućeg planskog dokumenta iz u slučaju pošumljavanja, kao i u slučaju podizanja poljozaštitnih pojaseva.
Poljoprivredno zemljište je zemljište u smislu zakona kojim se uređuje poljoprivredno zemljište kao i uslovi njegovog korišćenja.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

3 verzije

Sl. glasnik RS, br. 95/2018, 49/2019, 92/2023, 109/2025 i 35/2026

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član44.

Osnovica

Osnovica za promenu namene poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se na osnovu prosečne cene kvadratnog metra poljoprivrednog zemljišta u odgovarajućoj, odnosno graničnoj zoni, određene aktom jedinice lokalne samouprave za potrebe utvrđivanja poreza na imovinu za godinu u kojoj se utvrđuje naknada.
Obrisana odredba raniji stav 2. (vidi - 92/2023-340)
Ukoliko je utvrđena prosečna cena kvadratnog metra poljoprivrednog zemljišta u više graničnih zona primeniće se cena kvadratnog metra koja je najpovoljnija za obveznika.
Ukoliko nije utvrđena prosečna cena u zoni niti graničnim zonama, vrednost zemljišta utvrđuje ovlašćeni sudski veštak za poslove poljoprivrede, u skladu sa propisom kojim se uređuje postupak eksproprijacije.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

3 verzije

Sl. glasnik RS, br. 95/2018, 49/2019, 92/2023, 109/2025 i 35/2026

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član45.

Visina naknade

Visina naknade za promenu namene poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se primenom stope od 50% na osnovicu.
Član46.

Način utvrđivanja i plaćanja

Utvrđivanje naknade za promenu namene poljoprivrednog zemljišta vrši rešenjem opštinska, odnosno gradska uprava na čijoj teritoriji se nalazi poljoprivredno zemljište, na zahtev vlasnika, odnosno korisnika zemljišta ili po nalogu poljoprivrednog inspektora.
Uz zahtev iz podnosi se:
1)
dokaz o vlasništvu, odnosno pravu korišćenja poljoprivrednog zemljišta;
2)
kopija plana katastarske parcele;
3)
izvod iz odgovarajućeg planskog dokumenta o nameni katastarske parcele;
4)
saglasnost ministarstva u čijoj su nadležnosti poslovi poljoprivrede za promenu namene poljoprivrednog zemljišta u slučajevima u kojima se namena poljoprivrednog zemljišta menja radi:
(1)
pošumljavanja poljoprivrednog zemljišta;
(2)
eksploatacije mineralnih sirovina (gline, šljunka, peska, treseta, kamena i dr.), i/ili izvođenja radova na odlaganju jalovine, pepela, šljake i drugih materija na poljoprivrednom zemljištu na određeno vreme;
5)
dokaz o plaćenoj republičkoj administrativnoj taksi.
U slučaju kada je poljoprivrednom zemljištu planskim dokumentom promenjena namena u građevinsko, ono se do privođenja nameni koristi za poljoprivrednu proizvodnju, a obveznik naknade je dužan da plati naknadu za promenu namene poljoprivrednog zemljišta pre izdavanja građevinske dozvole.
Utvrđenu obavezu iz obveznik naknade dužan je da plati u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja.
Protiv rešenja iz može se izjaviti žalba ministarstvu u čijoj su nadležnosti poslovi poljoprivrede u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja.
Žalba na rešenje ne odlaže izvršenje rešenja.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

3 verzije

Sl. glasnik RS, br. 95/2018, 49/2019, 92/2023, 109/2025 i 35/2026

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član47.

Oslobođenja

Naknada za promenu namene poljoprivrednog zemljišta ne plaća se u slučaju:
1)
gradnje ili rekonstrukcije porodične stambene zgrade poljoprivrednog domaćinstva u cilju poboljšanja uslova stanovanja članova tog domaćinstva ili u slučaju prirodnog razdvajanja poljoprivrednog domaćinstva najviše do 200 m² stambenog prostora;
2)
izgradnje ekonomskih objekata koji se koriste za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno koji su u funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje, a vlasniku je poljoprivreda osnovna delatnost;
3)
promene namene, odnosno vrste zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko izvršene na osnovu zakona, planskog dokumenta ili odluke nadležnog organa do 15. jula 1992. godine, odnosno do dana stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Službeni glasnik RS”, broj 49/92);
4)
određivanja lokacije za groblje ili proširenje groblja;
5)
izgradnje objekata koji služe za odbranu od poplava, za odvodnjavanje i navodnjavanje zemljišta ili za uređenje bujica;
6)
regulacije vodotoka u funkciji uređenja poljoprivrednog zemljišta;
7)
izgradnje i proširenja poljskih puteva koji doprinose racionalnom korišćenju poljoprivrednog zemljišta;
8)
pošumljavanja poljoprivrednog zemljišta, bez obzira na klasu;
9)
podizanja poljozaštitnih pojaseva;
10)
izgradnje objekata koji su aktom Vlade proglašeni objektima od značaja za Republiku Srbiju, kao i za izgradnju objekata javne namene u skladu sa programom uređivanja građevinskog zemljišta kada je obveznik plaćanja Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, kao i javna preduzeća čiji su osnivači Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave.
Ekonomski objekti u smislu su objekti koji se koriste za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno koji su u funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje, i to: objekti za smeštaj mehanizacije, repromaterijala, smeštaj i čuvanje gotovih poljoprivrednih proizvoda, staje za gajenje životinja, objekti za potrebe grejanja i prikazivanje starih autohtonih sorti biljnih kultura i rasa domaćih životinja, objekti za gajenje pečurki, puževa i riba.
Ispunjenost uslova za oslobođenje od plaćanja naknade iz , na zahtev vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta, rešenjem utvrđuje opštinska, odnosno gradska uprava.
Uz zahtev iz obveznik naknade, pored dokumentacije iz , podnosi i sledeću dokumentaciju:
1)
podatak o površini za koju se vrši promena namene i idejni projekat objekta u slučaju izgradnje objekta;
2)
podatke o uslovima stanovanja i članovima porodičnog domaćinstva u slučaju izgradnje porodičnog stambenog objekta iz ;
3)
kopiju planskog dokumenta ili odluke nadležnog organa u slučaju kada je promena namene izvršena do dana stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Službeni glasnik RS”, broj 49/92);
4)
dokaz nadležnog organa o identifikaciji parcele u slučaju iz .
Na rešenje iz može se izjaviti žalba ministarstvu u čijoj su nadležnosti poslovi poljoprivrede.
Žalba na rešenje ne odlaže izvršenje rešenja.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

3 verzije

Sl. glasnik RS, br. 95/2018, 49/2019, 92/2023, 109/2025 i 35/2026

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član48.

Pripadnost prihoda

Prihodi od naknade za promenu namene poljoprivrednog zemljišta u visini od 60% pripadaju budžetu Republike Srbije, a u visini od 40% pripadaju budžetu jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi poljoprivredno zemljište čija se namena menja.