Za sprovođenje postupka po zamolnici mesno je nadležan sud prema poslednjem prebivalištu ili boravištu osuđenog lica na teritoriji Republike Srbije ili prema mestu izvršenja krivične sankcije.
U hitnim slučajevima nadležni organ države molilje može podneti zahtev za pritvaranje pre podnošenja zamolnice.
Zahtev sadrži:
1)
podatke potrebne za utvrđivanje istovetnosti osuđenog;
2)
činjenični opis i pravnu kvalifikaciju dela;
3)
izjavu o postojanju pravnosnažne osuđujuće presude;
4)
izjavu da će biti podneta zamolnica.
Zahtev se domaćem pravosudnom organu ili organu policije može podneti neposredno, preko ministarstva nadležnog za pravosuđe ili Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL).
Pod uslovom uzajamnosti, raspisana međunarodna poternica se smatra zahtevom.
Na postupanje po zahtevu shodno se primenjuju odredbe
Ministarstvo nadležno za pravosuđe dostavlja nadležnom sudu zamolnicu i overeni prepis strane krivične presude, kao i mišljenje o ispunjenosti pretpostavki iz i
Vanpretresno veće nadležnog suda odlučuje o zamolnici u sednici veća. O sednici veća obaveštavaju se javni tužilac i branilac koga sud postavlja po službenoj dužnosti.
Pre donošenja odluke sud će saslušati osuđenog o ispunjenosti pretpostavki za izvršenje.
Po završenoj sednici veća, sud donosi odluku o usvajanju ili odbijanju zamolnice. Prilikom donošenja odluke sud je vezan za činjenični opis krivičnog dela iz strane krivične presude.
Ako usvoji zamolnicu, sud će presudom o priznanju strane krivične presude izreći krivičnu sankciju prema krivičnom zakonodavstvu Republike Srbije. Izrečena krivična sankcija ne može biti stroža od sankcije izrečene u stranoj krivičnoj presudi.
sud će uneti odluku o usvajanju zamolnice, naziv nadležnog suda države molilje, potpunu izreku strane krivične presude i izreći će krivičnu sankciju. U obrazloženju presude sud će izneti razloge kojima se rukovodio prilikom izricanja krivične sankcije.
Sud države molilje koji je doneo krivičnu presudu koja se izvršava u Republici Srbiji odlučuje o vanrednim pravnim lekovima izjavljenim protiv presude.
O vanrednom ublažavanju kazne, amnestiji i pomilovanju osuđenog odlučuju nadležni organi države molilje i nadležni organi Republike Srbije.
Ministarstvo nadležno za pravosuđe bez odlaganja obaveštava sud države molilje o odluci domaćeg suda ili drugog državnog organa koja dovodi do obustave izvršenja strane krivične presude.
Državljanin Republike Srbije koji u stranoj državi izdržava krivičnu sankciju koja se sastoji u lišenju slobode može biti premešten u Republiku Srbiju u cilju izdržavanja krivične sankcije.
daje ministar nadležan za pravosuđe. Saglasnost može biti uskraćena ako je osuđenom u trenutku podnošenja molbe preostalo da izdrži manje od šest meseci krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode.
Ako bude premešten u Republiku Srbiju, osuđeni ne može da bude pritvoren, krivično gonjen ili podvrgnut izvršenju krivične sankcije za krivično delo izvršeno pre predaje, osim za delo za koje je premešten.
ako osuđeni, iako je imao mogućnosti, nije napustio teritoriju Republike Srbije u roku od 45 dana od dana uslovnog otpusta ili izdržane kazne, ili ako se vratio na teritoriju Republike Srbije.
Rešenje o pokretanju postupka za izvršenje domaće krivične presude u stranoj državi donosi vanpretresno veće suda koji je doneo presudu u prvom stepenu, po pribavljenom mišljenju javnog tužioca.
Zahtev se nadležnom organu zamoljene države može podneti neposredno, preko ministarstva nadležnog za pravosuđe ili preko Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL).
Ako zamoljena država preuzme izvršenje domaće krivične presude, postupak izvršenja krivične sankcije u Republici Srbiji se obustavlja.
Ako zamoljena država ne preuzme izvršenje domaće krivične presude ili ako osuđeni izbegne izvršenje krivične sankcije u zamoljenoj državi, nadležni sud u Republici Srbiji nastaviće postupak izvršenja presude.
Ministarstvo nadležno za pravosuđe obaveštava inostrani organ o svakoj odluci suda ili drugog državnog organa koja ima uticaj na izvršenje domaće krivične presude.
Osuđeni koji u Republici Srbiji izdržava krivičnu sankciju koja se sastoji u lišenju slobode može biti premešten u zemlju svog državljanstva odnosno prebivališta ili boravišta radi izdržavanja krivične sankcije u skladu sa odredbama ovog zakona.
Sud koji je izrekao prvostepenu presudu ili zavod u kome osuđeni izdržava krivičnu sankciju koja se sastoji u lišenju slobode obaveštava osuđenog o mogućnosti izvršenja domaće krivične presude uz premeštaj.
O molbi za premeštaj odlučuje vanpretresno veće suda koji je doneo prvostepenu presudu, po pribavljenom mišljenju javnog tužioca.
Sud će rešenjem odbaciti molbu za premeštaj ako je osuđenom licu u trenutku podnošenja molbe preostalo da izdrži manje od šest meseci krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode.
Pravnosnažno rešenje o usvajanju molbe za premeštaj, domaća krivična presuda, tekst odgovarajuće odredbe krivičnog zakonika, molba osuđenog za premeštaj i izveštaj zavoda o vremenu koje je osuđeni proveo na izdržavanju krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode dostavljaju se ministarstvu nadležnom za pravosuđe, radi upućivanja inostranom organu.