Ovim zakonom uređuje se postupak pružanja međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima (u daljem tekstu: međunarodna pravna pomoć), u slučajevima kada ne postoji potvrđeni međunarodni ugovor ili kada određena pitanja njime nisu uređena.
Međunarodna pravna pomoć pruža se u postupku koji se odnosi na krivično delo koje u trenutku kada je zatražena pomoć spada u nadležnost suda države molilje.
Međunarodna pravna pomoć pruža se i u postupku koji je pokrenut pred organima uprave za delo koje je kažnjivo prema zakonodavstvu države molilje ili zamoljene države, u slučaju kada odluka upravnog organa može da predstavlja osnov za pokretanje krivičnog postupka.
Međunarodna pravna pomoć pruža se i po zahtevu Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda, Evropskog suda za ljudska prava i drugih međunarodnih institucija koje su osnovane međunarodnim ugovorom koji je potvrdila Republika Srbija.
Organi nadležni za pružanje međunarodne pravne pomoći su domaći sudovi i javna tužilaštva (u daljem tekstu: domaći pravosudni organi) određeni zakonom.
Pojedine radnje u postupku međunarodne pravne pomoći vrši ministarstvo nadležno za pravosuđe, ministarstvo nadležno za spoljne poslove i ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove.
Zahtev za međunarodnu pravnu pomoć dostavljen nenadležnom organu biće bez odlaganja upućen organu nadležnom za postupanje, o čemu će biti obavešten organ koji je dostavio zahtev.
Zahtev za pružanje međunarodne pravne pomoći podnosi se u vidu zamolnice.
Zamolnica sadrži:
1)
naziv organa koji je sačinio zamolnicu;
2)
naziv organa kome se zamolnica upućuje, a ukoliko nije poznat njegov tačan naziv, oznaku "nadležni državni organ", uz naziv zamoljene države;
3)
pravni osnov za pružanje međunarodne pravne pomoći;
4)
oznaku krivičnog predmeta, zakonski naziv krivičnog dela, tekst odgovarajuće odredbe zakona i sažet opis činjeničnog stanja;
5)
opis radnje međunarodne pravne pomoći koja se traži i razlog za podnošenje zamolnice;
6)
podatke o državljanstvu i druge lične podatke lica, odnosno naziv i sedište pravnog lica u odnosu na koje se traži međunarodna pravna pomoć, kao i njegovo svojstvo u postupku;
7)
druge podatke koji mogu da budu od značaja za postupanje po zamolnici.
Zamolnica, kao i pismena koje dostavljaju pravosudni i drugi nadležni organi moraju da budu potpisani i overeni od strane nadležnog organa.
Zamolnica i pismena dostavljaju se sa prevodom na jezik zamoljene države ili prevodom na engleski jezik. Prevod mora da bude overen od strane sudskog tumača.
Zahtev za međunarodnu pravnu pomoć koji nije podnet u skladu sa odredbama ovog zakona vratiće se radi ispravke ili dopune, uz određivanje roka koji ne može biti duži od dva meseca.
Zamolnica i druga pismena domaćeg pravosudnog organa dostavljaju se inostranom organu preko ministarstva nadležnog za pravosuđe. Na zahtev zamoljene države zamolnica i druga pismena dostavljaju se diplomatskim putem.
Pretpostavke za pružanje međunarodne pravne pomoći su:
1)
da krivično delo povodom kojeg se zahteva pružanje međunarodne pravne pomoći predstavlja krivično delo po zakonu Republike Srbije;
2)
da za isto krivično delo nije pravnosnažno okončan postupak pred domaćim sudom, odnosno da krivična sankcija nije u potpunosti izvršena;
3)
da krivično gonjenje, odnosno izvršenje krivične sankcije nije isključeno zbog zastarelosti, amnestije ili pomilovanja;
4)
da se zahtev za pružanje međunarodne pravne pomoći ne odnosi na političko krivično delo ili delo povezano sa političkim krivičnim delom, odnosno na krivično delo koje se sastoji isključivo u povredi vojnih dužnosti;
5)
da pružanje međunarodne pravne pomoći ne bi povredilo suverenitet, bezbednost, javni poredak ili druge interese od suštinskog značaja za Republiku Srbiju.
Domaći pravosudni organi pružaju međunarodnu pravnu pomoć pod uslovom uzajamnosti. Na zahtev domaćeg pravosudnog organa, ministarstvo nadležno za pravosuđe daje obaveštenje o postojanju uzajamnosti.
Ako nema podataka o uzajamnosti, pretpostavlja se da uzajamnost postoji.
Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, u postupku pružanja međunarodne pravne pomoći shodno se primenjuju odredbe Zakonika o krivičnom postupku i zakona kojima se uređuje organizacija i nadležnost sudova i javnih tužilaštava.
Izručenje okrivljenog ili osuđenog stranoj državi dozvoljava se:
1)
radi vođenja krivičnog postupka za krivično delo za koje se prema zakonu Republike Srbije i zakonu države molilje može izreći kazna zatvora od godinu dana ili teža kazna;
2)
radi izvršenja krivične sankcije koju je sud države molilje izrekao za krivično delo iz
Ako izručenje bude dozvoljeno, izručeno lice ne može da bude krivično gonjeno, podvrgnuto izvršenju krivične sankcije ili izručeno trećoj državi za krivično delo izvršeno pre izručenja, a koje nije predmet izručenja.
ako izručeno lice, iako je imalo mogućnosti, nije napustilo teritoriju države kojoj je izručeno u roku od 45 dana od dana uslovnog otpusta ili izvršene krivične sankcije, ili ako se vratilo na teritoriju te države.
da lice čije se izručenje zahteva nije državljanin Republike Srbije;
2)
da delo povodom kojeg se zahteva izručenje nije izvršeno na teritoriji Republike Srbije, protiv nje ili njenog državljanina;
3)
da se protiv istog lica u Republici Srbiji ne vodi krivični postupak zbog krivičnog dela povodom kojeg se zahteva izručenje;
4)
da po domaćem zakonu postoje uslovi za ponavljanje krivičnog postupka za krivično delo povodom kojeg se zahteva izručenje lica protiv kojeg je pravnosnažno okončan postupak pred domaćim sudom;
5)
da je utvrđena istovetnost lica čije se izručenje zahteva;
6)
da ima dovoljno dokaza za osnovanu sumnju odnosno da postoji pravnosnažna sudska odluka da je lice čije se izručenje traži učinilo krivično delo povodom kojeg se zahteva izručenje;
7)
da država molilja da garancije da će u slučaju osude u odsustvu postupak biti ponovljen u prisustvu izručenog lica;
8)
da država molilja da garancije da smrtna kazna koja je propisana za krivično delo povodom kojeg se zahteva izručenje neće biti izrečena, odnosno izvršena.
Ako je više država molilja istovremeno podnelo zamolnice za izručenje istog lica zbog istog ili različitih krivičnih dela, odluka o izručenju će biti doneta uzimanjem u obzir okolnosti konkretnog slučaja, a naročito teritoriju na kojoj je krivično delo učinjeno, težinu krivičnog dela, redosled podnošenja zahteva, državljanstvo lica čije izručenje se zahteva i mogućnosti izručenja trećoj državi.
Ministarstvo nadležno za pravosuđe dostavlja zamolnicu sudu na čijem području boravi ili se zatekne lice čije izručenje se zahteva. Ako to mesto nije poznato, policija utvrđuje gde se nalazi lice čije izručenje se zahteva.
, istražni sudija će izdati naredbu za dovođenje lica čije izručenje se zahteva. Naredbu izvršava policija koja odmah sprovodi to lice istražnom sudiji.
Na zahtev države molilje istražni sudija može da naredi pretresanje lica čije se izručenje zahteva i prostorija u kojima to lice boravi.
Predmeti krivičnog dela pronađeni prilikom pretresanja i imovinska korist pribavljena krivičnim delom privremeno će se oduzeti od lica čije izručenje se zahteva.
traje do donošenja odluke o pritvoru ili drugoj meri za obezbeđenje prisustva lica čije izručenje se zahteva, ali najduže 48 sati od njegovog privođenja.
obavezno oduzimaju po zakonu Republike Srbije, istražni sudija ih privremeno može predati državi molilji uz uslov da budu vraćeni u roku koji on odredi.
U slučaju da izručenje bude dozvoljeno, predmeti i imovinska korist iz
Kada ustanovi istovetnost lica čije se izručenje zahteva, istražni sudija ga obaveštava o razlogu dovođenja, dokazima na osnovu kojih se zahteva izručenje i poučava ga o pravima:
1)
da nije dužno ništa da izjavi;
2)
da može da uzme branioca;
3)
da branilac prisustvuje njegovom saslušanju;
4)
da može dati saglasnost da bude izručeno po pojednostavljenom postupku.
Ako se lice čije izručenje se zahteva odrekne prava na branioca ili ako ga ne obezbedi u roku od 24 sata od kada je poučeno o tom pravu, biće mu postavljen branilac po službenoj dužnosti.
O dovođenju lica čije izručenje se zahteva istražni sudija obaveštava javnog tužioca.
Istražni sudija saslušava lice čije izručenje se zahteva o svim okolnostima bitnim za utvrđivanje postojanja pretpostavki za izručenje, a naročito o ličnim prilikama, državljanstvu, odnosu prema državi molilji i zahtevu za izručenje.
Saslušanju prisustvuju javni tužilac i branilac, koji mogu postavljati pitanja licu čije izručenje se zahteva.
Nakon saslušanja istražni sudija može odrediti pritvor:
1)
ako postoje okolnosti koje ukazuju da će se lice čije izručenje se zahteva sakriti ili pobeći u cilju ometanja postupka odlučivanja o zamolnici ili sprovođenja izručenja;
2)
ako postoje okolnosti koje ukazuju da će lice čije izručenje se zahteva ometati prikupljanje dokaza u postupku izručenja ili u krivičnom postupku pred sudom države molilje.
Pritvor može trajati najduže do izvršenja odluke o izručenju, ali ne duže od godinu dana od dana pritvaranja lica čije izručenje se zahteva. Po isteku svaka dva meseca od pravnosnažnosti rešenja o određivanju pritvora sud po službenoj dužnosti ispituje da li postoje razlozi za produženje ili ukidanje pritvora.
Ako to opravdavaju posebni razlozi, istražni sudija može umesto pritvora odrediti drugu meru za obezbeđenje prisustva lica čije izručenje se zahteva.
istražni sudija dostavlja spise veću sastavljenom od trojice sudija (dalje: vanpretresnom veću).
Ako se protiv lica čije se izručenje zahteva pred domaćim sudom za isto ili drugo krivično delo vodi krivični postupak ili se ono nalazi na izdržavanju kazne zatvora ili druge krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode, istražni sudija će o tome staviti belešku u spisima.
Zahtev se domaćem pravosudnom organu ili policiji može podneti neposredno, preko ministarstva nadležnog za pravosuđe ili preko Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL).
Pod uslovom uzajamnosti, raspisana međunarodna poternica se smatra zahtevom.
Kada ustanovi istovetnost dovedenog lica, istražni sudija ga obaveštava o razlogu dovođenja i poučava ga o pravima iz .
Ako se lice čije izručenje se zahteva odrekne prava na branioca ili ako ga ne obezbedi u roku od 24 sata od kada je poučeno o tome, biće mu postavljen branilac po službenoj dužnosti.
Nakon saslušanja dovedenog lica istražni sudija može odrediti pritvor.
Rešenje o određivanju pritvora i pouku o roku za podnošenje zamolnice istražni sudija bez odlaganja dostavlja nadležnom organu države molilje u skladu sa
, o čemu obaveštava javnog tužioca. Ako je dostava izvršena neposredno ili preko Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL), obaveštava se i ministarstvo nadležno za pravosuđe.
Istražni sudija će ukinuti pritvor:
1)
ako nadležni organ države molilje ne podnese zamolnicu u roku od 18 dana od dana pritvaranja;
2)
ako prestanu razlozi zbog kojih je određen pritvor.
Na zahtev nadležnog organa države molilje istražni sudija može da produži rok iz tačke 1. stava 2. ovog člana najviše do 40 dana od dana pritvaranja.
Ako zamolnica ne bude podneta u propisanom odnosno određenom roku, lice se može ponovo pritvoriti jedino na osnov
dozvoljena je žalba neposredno višem sudu u roku od tri dana od dana prijema rešenja.
Neposredno viši sud će, nakon saslušanja javnog tužioca, lica čije izručenje se zahteva i njegovog branioca, potvrditi, ukinuti ili preinačiti rešenje iz
saglasi sa tim da bude izručeno po pojednostavljenom postupku, istražni sudija će ga upoznati sa posledicama takve izjave i pitati da li je data dobrovoljno. O tome će se sastaviti zapisnik.
Pravnosnažno rešenje o ispunjenosti pretpostavki za izručenje dostavlja se sa spisima ministru nadležnom za pravosuđe.
Ministar nadležan za pravosuđe donosi rešenje kojim dozvoljava ili ne dozvoljava izručenje. Rešenje se dostavlja nadležnom sudu, licu čije izručenje je zahtevano, ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove i državi molilji.
ako to ne bi štetilo krivičnom postupku koji se vodi pred domaćim sudom;
2)
ako država molilja pruži garancije da će privremeno izručeno lice biti pritvoreno i da će ga na zahtev ministra nadležnog za pravosuđe vratiti u Republiku Srbiju.
Domaći sud će prilikom izricanja kazne zatvora uračunati vreme koje je privremeno izručeno lice provelo u pritvoru u državi molilji, odnosno neizdržani deo kazne će se za toliko umanjiti.
dogovara sa nadležnim organom države molilje mesto, vreme i način predaje okrivljenog ili osuđenog. Predaja se izvršava u roku od 30 dana od dana donošenja rešenja iz
Ako država molilja bez opravdanog razloga ne preuzme okrivljenog ili osuđenog dogovorenog dana predaje, on se pušta na slobodu. Na obrazloženi zahtev države molilje može biti određen drugi dan predaje.
Ako se protiv lica koje se nalazi u stranoj državi pred domaćim sudom vodi krivični postupak ili mu je domaći sud pravnosnažnom odlukom izrekao krivičnu sankciju, ministarstvo nadležno za pravosuđe može na zahtev nadležnog suda podneti zamolnicu.
bude izručeno, protiv njega se može pokrenuti krivični postupak odnosno izvršiti krivična sankcija samo za krivično delo za koje je izručenje odobreno, osim ako se tog prava odreklo, a strana država nije postavila takav uslov.
Ako je strana država odobrila izručenje uz određene uslove koji se odnose na vrstu ili visinu krivične sankcije koja se može izreći odnosno izvršiti, domaći sud je prilikom izricanja krivične sankcije vezan tim uslovima, a ako je reč o izvršenju već izrečene krivične sankcije, domaći sud koji je sudio u prvom stepenu preinačiće odluku o krivičnoj sankciji u skladu sa postavljenim uslovima ako su oni u saglasnosti sa našim propisima u ovoj materiji.
Ako je izručeno lice bilo pritvoreno u stranoj državi zbog krivičnog dela zbog kojeg je izručeno, vreme koje je provelo u pritvoru biće uračunato u krivičnu sankciju koja se sastoji u lišenju slobode.
Ako strana država zahteva izručenje od druge strane države, a izručeno lice se ima sprovesti preko teritorije Republike Srbije, ministar nadležan za pravosuđe može stranoj državi koja je zahtevala sprovođenje odobriti sprovođenje lica ako su ispunjene pretpostavke iz
Pod uslovima predviđenim ovim zakonom nadležni javni tužilac može preuzeti krivično gonjenje protiv osumnjičenog ili okrivljenog za krivično delo koje spada u nadležnost suda države molilje.
Ministarstvo nadležno za pravosuđe dostavlja zamolnicu i krivične spise javnom tužiocu na čijem području lice za koje se zahteva preuzimanje krivičnog gonjenja ima prebivalište ili boravište, izdržava kaznu zatvora ili drugu krivičnu sankciju koja se sastoji u lišenju slobode ili javnom tužiocu koji učestvuje u krivičnom postupku koji se protiv lica vodi za isto ili drugo krivično delo.
Ministarstvo nadležno za pravosuđe dostavlja nadležnom javnom tužiocu i mišljenje o ispunjenosti pretpostavki iz .
O odluci nadležnog javnog tužioca povodom zahteva za preuzimanje krivičnog gonjenja, kao i o pravnosnažnoj odluci donetoj u preuzetom krivičnom postupku, obavestiće se država molilja.
Ako preuzimanje krivičnog gonjenja ne bude prihvaćeno, stranoj državi se dostavlja obrazloženo obaveštenje i spisi dostavljeni uz zamolnicu.
, u preuzetom krivičnom postupku neće se primenjivati odredbe o suđenju u odsustvu.
Procesna radnja preduzeta prema propisima države molilje izjednačava se sa procesnom radnjom preduzetom prema propisima Republike Srbije, osim ako to nije protivno osnovnim načelima domaćeg pravnog poretka i međunarodnim standardima o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Krivična sankcija izrečena u preuzetom krivičnom postupku ne može biti stroža od krivične sankcije koja se može izreći prema pravu države molilje.
Zahtev se nadležnom javnom tužiocu ili organu policije može podneti neposredno, preko ministarstva nadležnog za pravosuđe ili preko Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL).
Pod uslovom uzajamnosti, raspisana međunarodna poternica se smatra zahtevom.
Na postupanje po zahtevu shodno se primenjuju odredbe
Pod uslovima predviđenim ovim zakonom, stranoj državi može se ustupiti krivično gonjenje osumnjičenog ili okrivljenog za krivično delo koje spada u nadležnost domaćeg suda.
Zamoljenoj državi može se ustupiti krivično gonjenje određenog lica, ako su ispunjene pretpostavke predviđene i jedna od sledećih pretpostavki:
1)
da lice ima prebivalište ili boravište u zamoljenoj državi;
2)
da lice u zamoljenoj državi izdržava kaznu zatvora ili drugu krivičnu sankciju koja se sastoji u lišenju slobode.
Ako je krivičnim delom oštećena Republika Srbija, njen državljanin ili pravno lice koje ima sedište na njenoj teritoriji, prilikom odlučivanja o ustupanju krivičnog gonjenja posebno će se ceniti mogućnost obezbeđenja imovinskopravnog zahteva i drugi interesi oštećenog.
Zahtev se nadležnom organu zamoljene države može podneti neposredno, preko ministarstva nadležnog za pravosuđe ili preko Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL).
Za sprovođenje postupka po zamolnici mesno je nadležan sud prema poslednjem prebivalištu ili boravištu osuđenog lica na teritoriji Republike Srbije ili prema mestu izvršenja krivične sankcije.
U hitnim slučajevima nadležni organ države molilje može podneti zahtev za pritvaranje pre podnošenja zamolnice.
Zahtev sadrži:
1)
podatke potrebne za utvrđivanje istovetnosti osuđenog;
2)
činjenični opis i pravnu kvalifikaciju dela;
3)
izjavu o postojanju pravnosnažne osuđujuće presude;
4)
izjavu da će biti podneta zamolnica.
Zahtev se domaćem pravosudnom organu ili organu policije može podneti neposredno, preko ministarstva nadležnog za pravosuđe ili Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL).
Pod uslovom uzajamnosti, raspisana međunarodna poternica se smatra zahtevom.
Na postupanje po zahtevu shodno se primenjuju odredbe
Ministarstvo nadležno za pravosuđe dostavlja nadležnom sudu zamolnicu i overeni prepis strane krivične presude, kao i mišljenje o ispunjenosti pretpostavki iz i
Vanpretresno veće nadležnog suda odlučuje o zamolnici u sednici veća. O sednici veća obaveštavaju se javni tužilac i branilac koga sud postavlja po službenoj dužnosti.
Pre donošenja odluke sud će saslušati osuđenog o ispunjenosti pretpostavki za izvršenje.
Po završenoj sednici veća, sud donosi odluku o usvajanju ili odbijanju zamolnice. Prilikom donošenja odluke sud je vezan za činjenični opis krivičnog dela iz strane krivične presude.
Ako usvoji zamolnicu, sud će presudom o priznanju strane krivične presude izreći krivičnu sankciju prema krivičnom zakonodavstvu Republike Srbije. Izrečena krivična sankcija ne može biti stroža od sankcije izrečene u stranoj krivičnoj presudi.
sud će uneti odluku o usvajanju zamolnice, naziv nadležnog suda države molilje, potpunu izreku strane krivične presude i izreći će krivičnu sankciju. U obrazloženju presude sud će izneti razloge kojima se rukovodio prilikom izricanja krivične sankcije.
Sud države molilje koji je doneo krivičnu presudu koja se izvršava u Republici Srbiji odlučuje o vanrednim pravnim lekovima izjavljenim protiv presude.
O vanrednom ublažavanju kazne, amnestiji i pomilovanju osuđenog odlučuju nadležni organi države molilje i nadležni organi Republike Srbije.
Ministarstvo nadležno za pravosuđe bez odlaganja obaveštava sud države molilje o odluci domaćeg suda ili drugog državnog organa koja dovodi do obustave izvršenja strane krivične presude.
Državljanin Republike Srbije koji u stranoj državi izdržava krivičnu sankciju koja se sastoji u lišenju slobode može biti premešten u Republiku Srbiju u cilju izdržavanja krivične sankcije.
daje ministar nadležan za pravosuđe. Saglasnost može biti uskraćena ako je osuđenom u trenutku podnošenja molbe preostalo da izdrži manje od šest meseci krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode.
Ako bude premešten u Republiku Srbiju, osuđeni ne može da bude pritvoren, krivično gonjen ili podvrgnut izvršenju krivične sankcije za krivično delo izvršeno pre predaje, osim za delo za koje je premešten.
ako osuđeni, iako je imao mogućnosti, nije napustio teritoriju Republike Srbije u roku od 45 dana od dana uslovnog otpusta ili izdržane kazne, ili ako se vratio na teritoriju Republike Srbije.
Rešenje o pokretanju postupka za izvršenje domaće krivične presude u stranoj državi donosi vanpretresno veće suda koji je doneo presudu u prvom stepenu, po pribavljenom mišljenju javnog tužioca.
Zahtev se nadležnom organu zamoljene države može podneti neposredno, preko ministarstva nadležnog za pravosuđe ili preko Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL).
Ako zamoljena država preuzme izvršenje domaće krivične presude, postupak izvršenja krivične sankcije u Republici Srbiji se obustavlja.
Ako zamoljena država ne preuzme izvršenje domaće krivične presude ili ako osuđeni izbegne izvršenje krivične sankcije u zamoljenoj državi, nadležni sud u Republici Srbiji nastaviće postupak izvršenja presude.
Ministarstvo nadležno za pravosuđe obaveštava inostrani organ o svakoj odluci suda ili drugog državnog organa koja ima uticaj na izvršenje domaće krivične presude.
Osuđeni koji u Republici Srbiji izdržava krivičnu sankciju koja se sastoji u lišenju slobode može biti premešten u zemlju svog državljanstva odnosno prebivališta ili boravišta radi izdržavanja krivične sankcije u skladu sa odredbama ovog zakona.
Sud koji je izrekao prvostepenu presudu ili zavod u kome osuđeni izdržava krivičnu sankciju koja se sastoji u lišenju slobode obaveštava osuđenog o mogućnosti izvršenja domaće krivične presude uz premeštaj.
O molbi za premeštaj odlučuje vanpretresno veće suda koji je doneo prvostepenu presudu, po pribavljenom mišljenju javnog tužioca.
Sud će rešenjem odbaciti molbu za premeštaj ako je osuđenom licu u trenutku podnošenja molbe preostalo da izdrži manje od šest meseci krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode.
Pravnosnažno rešenje o usvajanju molbe za premeštaj, domaća krivična presuda, tekst odgovarajuće odredbe krivičnog zakonika, molba osuđenog za premeštaj i izveštaj zavoda o vremenu koje je osuđeni proveo na izdržavanju krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode dostavljaju se ministarstvu nadležnom za pravosuđe, radi upućivanja inostranom organu.
Ostali oblici međunarodne pravne pomoći obuhvataju:
1)
izvršenje procesnih radnji, kao što su pozivanje i dostavljanje pismena, saslušanje okrivljenog, ispitivanje svedoka i veštaka, uviđaj, pretresanje prostorija i lica, privremeno oduzimanje predmeta;
2)
primenu mera, kao što su nadzor i snimanje telefonskih i drugih razgovora ili komunikacija i optička snimanja lica, kontrolisana isporuka, pružanje simulovanih poslovnih usluga, sklapanje simulovanih pravnih poslova, angažovanje prikrivenog islednika, računarsko pretraživanje i obrada podataka;
3)
razmenu obaveštenja i dostavljanje pismena i predmeta koji su u vezi sa krivičnim postupkom u državi molilji, dostavljanje podataka bez zamolnice; korišćenje audio i video-konferencijske veze, formiranje zajedničkih istražnih timova;
4)
privremenu predaju lica lišenog slobode radi ispitivanja pred nadležnim organom države molilje.
Lice koje boravi u inostranstvu ne može biti lišeno slobode, pritvoreno ili krivično gonjeno za ranije učinjeno krivično delo dok se nalazi na teritoriji države molilje radi davanja iskaza u svojstvu oštećenog, svedoka ili veštaka u postupku za krivična dela povodom kojeg je pružena međunarodna pravna pomoć.
U pozivu će se posebno naznačiti da oštećeni, svedok ili veštak ima prava iz
Svedok ili veštak koji se ne odazove na poziv nadležnog organa države molilje neće biti podvrgnut bilo kakvoj sankciji ili meri prinude, čak i ako je poziv sadržao takvu naredbu.
, na zahtev nadležnog organa države molilje preduzimanje radnji ostalih oblika međunarodne pravne pomoći vrši se na način koji predviđa zakonodavstvo države molilje, ako to nije u suprotnosti sa osnovnim načelima pravnog poretka Republike Srbije.
Na zahtev nadležnog organa države molilje da bude obavešten o preduzimanju ostalih oblika međunarodne pravne pomoći, sud ga obaveštava o mestu i vremenu preduzimanja radnje pravne pomoći.
Ako oceni da bi to doprinelo boljem razjašnjenju stvari sud može da odobri predstavniku inostranog pravosudnog organa da prisustvuje preduzimanju ostalih oblika međunarodne pravne pomoći.
Na zahtev države molilje, lice koje se u Republici Srbiji nalazi u pritvoru ili izdržava krivičnu sankciju koja se sastoji u lišenju slobode može biti privremeno predato radi ispitivanja u svojstvu svedoka ili veštaka.
lice čija se privremena predaja zahteva može izjaviti žalbu u roku od tri dana od dana prijema rešenja. O žalbi odlučuje vanpretresno veće u roku od 48 sati.
Ako to opravdavaju okolnosti slučaja, sporazumom ministra nadležnog za pravosuđe i nadležnog organa strane države mogu se formirati zajednički istražni timovi.
Sud može odložiti pružanje ostalih vidova međunarodne pravne pomoći ukoliko je to neophodno radi nesmetanog vođenja krivičnog postupka koji je u toku pred domaćim pravosudnim organom, a koji je u vezi sa dostavljenom zamolnicom.
O odlaganju pružanja ostalih vidova pravne pomoći obaveštava se nadležni organ države molilje, uz navođenje razloga za odlaganje.
Domaći pravosudni organi mogu, pod uslovom uzajamnosti, bez zamolnice dostavljati nadležnim organima strane države podatke o krivičnim delima i učiniocima, ako bi to bilo od koristi za vođenje krivičnog postupka u inostranstvu.
, a može se vršiti i preko diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Srbije.
U slučaju dostavljanja preko diplomatskog ili konzularnog predstavništva, ovlašćeni radnik diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Srbije potpisuje dostavnicu kao dostavljač - ako je pismeno uručeno u samom predstavništvu, a ako je pismeno dostavljeno poštom dostavljanje se potvrđuje na povratnici.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe Glave XXXII - Postupak za pružanje međunarodne pravne pomoći i izvršenje međunarodnih ugovora u krivičnopravnim stvarima () i Glave XXXIII - Postupak za izdavanje okrivljenih i osuđenih lica () Zakonika o krivičnom postupku ("Službeni list SRJ", br. 70/01 i 68/02 i "Službeni glasnik RS", br. 58/04, 85/05, 115/05 i 49/07).
Postupci u kojima je do dana stupanja na snagu ovog zakona podneta molba za pružanje međunarodne pravne pomoći sprovešće se prema odredbama Glave XXXII - Postupak za pružanje međunarodne pravne pomoći i izvršenje međunarodnih ugovora u krivičnopravnim stvarima () i Glave XXXIII - Postupak za izdavanje okrivljenih i osuđenih lica () Zakonika o krivičnom postupku ("Službeni list SRJ", br. 70/01 i 68/02 i "Službeni glasnik RS", br. 58/04, 85/05, 115/05 i 49/07).