Advokat ima pravo da se advokaturom bavi na celoj teritoriji Republike Srbije.
Advokat ima pravo da se advokaturom bavi i na teritoriji strane države, u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i propisima te države o pravu na rad stranih advokata.
Advokat je dužan da stalno stiče i usavršava znanja i veštine potrebne za stručno, nezavisno, samostalno, delotvorno i etično obavljanje advokatske službe, u skladu sa programom stručnog usavršavanja koji donosi Advokatska komora Srbije.
Advokat koji ima advokatskog pripravnika dužan je da mu obezbedi odgovarajuće uslove za rad i obuku u skladu sa svrhom pripravničke prakse, da sprovodi plan i program obuke i da nadzire njegov rad i stručno usavršavanje.
Advokat slobodno odlučuje da li će prihvatiti pružanje pravne pomoći, osim u slučajevima predviđenim zakonom.
Advokat ne može odbiti pružanje pravne pomoći ako ga kao zastupnika ili branioca u skladu sa zakonom postavi sud, drugi državni organ ili advokatska komora, osim ako postoje razlozi predviđeni zakonom zbog kojih je dužan da odbije zastupanje.
Advokat je dužan da odbije pružanje pravne pomoći:
1)
ako je u istoj pravnoj stvari zastupao suprotnu stranku;
2)
ako je bio advokatski pripravnik u advokatskoj kancelariji u kojoj se u istoj pravnoj stvari zastupa ili je zastupana suprotna stranka;
3)
ako je član ili je bio član zajedničke advokatske kancelarije ili advokatskog ortačkog društva, u kojima se u istoj pravnoj stvari zastupa ili je zastupana suprotna stranka;
4)
ako je u istoj pravnoj stvari postupao kao nosilac pravosudne funkcije ili službeno lice u državnom organu, organu teritorijalne autonomije ili organu jedinice lokalne samouprave;
5)
ako su interesi stranke koja traži pravnu pomoć u suprotnosti sa njegovim interesima ili interesima njegovih bliskih srodnika, prijatelja, saradnika ili drugih stranaka, a što se propisuje statutom advokatske komore i kodeksom;
6)
u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, statutom advokatske komore i kodeksom.
Advokat je dužan da, u skladu sa statutom advokatske komore i kodeksom, čuva kao profesionalnu tajnu i da se stara da to čine i lica zaposlena u njegovoj advokatskoj kancelariji, sve što mu je stranka ili njegov ovlašćeni predstavnik poverio ili što je u predmetu u kome pruža pravnu pomoć na drugi način saznao ili pribavio, u pripremi, tokom i po prestanku zastupanja.
Obaveza čuvanja advokatske tajne nije vremenski ograničena.
Način čuvanja advokatske tajne i postupanje u vezi sa advokatskom tajnom uređuju se statutom advokatske komore i kodeksom.
Advokat ne sme da se bavi poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature.
Advokat ne može imati drugu registrovanu samostalnu delatnost.
Advokat nema pravo da zasniva radni odnos osim u advokatskom ortačkom društvu, da bude statutarni zastupnik, direktor ili predsednik upravnog odbora u pravnom licu, član ili predsednik izvršnog odbora banke, zastupnik državnog kapitala, prokurista ili lice koje ima utvrđenu zabranu konkurencije.
Statut advokatske komore i kodeks bliže utvrđuju poslove iz , a mogu predvideti i druge poslove koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature.
Advokata može zameniti samo advokatski pripravnik zaposlen u njegovoj kancelariji ili drugi advokat neposredno ili posredstvom svog advokatskog pripravnika, u skladu sa zakonom.
Za propuste advokatskog pripravnika odgovara advokat kod koga je advokatski pripravnik zaposlen.
Advokatura stranog državljanina, upisanog u upisnik A imenika advokata, ograničena je na davanje usmenih i pismenih pravnih saveta i mišljenja koji se odnose na primenu prava njegove matične države i međunarodnog prava.
Advokatura stranog državljanina, upisanog u upisnik B imenika advokata, izjednačena je sa službom domaćeg advokata, uz uslov da u periodu od tri godine od dana upisa, može postupati u Republici Srbiji samo zajedno sa domaćim advokatom.
Na rad advokata - stranih državljana primenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na domaće advokate, ako ovim zakonom nije drugačije propisano, statuta advokatske komore i kodeksa.
Advokat upisan u upisnik A i upisnik B imenika advokata nema pravo:
1)
da bira i bude biran za člana organa i nosioca funkcija u Advokatskoj komori Srbije niti u nadležnoj advokatskoj komori;
2)
da zapošljava advokatske pripravnike radi obavljanja pripravničke vežbe, u skladu sa ovim zakonom;
3)
da bude imenovan za privremenog zastupnika, poreskog zastupnika ili branioca po službenoj dužnosti, da pruža besplatnu pravnu pomoć u skladu sa važećim propisima, da bude punomoćnik stranke koja je oslobođena od plaćanja sudskih troškova, niti da bude medijator.
Advokat može da ima samo jednu advokatsku kancelariju.
Mesto i uređenje advokatske kancelarije moraju biti u skladu sa značajem i ugledom advokature i uslovima neophodnim za čuvanje advokatske tajne, saglasno merilima utvrđenim aktom Advokatske komore Srbije.
Advokat može pružati pravnu pomoć samo u svojoj advokatskoj kancelariji, osim kada zastupa na raspravama, pretresima, uviđajima, rekonstrukcijama, pregovorima ili na zaključenju pravnih poslova.
Izuzetno, zbog posebnih okolnosti slučaja i prirode pravne pomoći, advokat može pružiti pravnu pomoć i u stanu ili poslovnoj prostoriji stranke.
Advokat je dužan da prijavi promenu sedišta svoje advokatske kancelarije na teritoriji iste advokatske komore, nadležnoj advokatskoj komori, u roku od 15 dana od dana promene sedišta.
Advokat ima pečat koji sadrži naziv: "advokat", ime i prezime advokata i adresu sedišta advokatske kancelarije.
Zajednička advokatska kancelarija ima pečat sa nazivom: "zajednička advokatska kancelarija", imenom i adresom sedišta zajedničke advokatske kancelarije, a u skladu sa ugovorom o osnivanju.
Advokatsko ortačko društvo ima pečat koji sadrži naziv advokatskog ortačkog društva i adresu sedišta društva.
Advokat koji je član zajedničke advokatske kancelarije i ortačkog advokatskog društva dužan je da, uz pečat iz , koristi i pečat iz
Advokat je dužan da u rokovima propisanim za čuvanje arhivske građe čuva spise i isprave koje mu je stranka poverila, ako sporazumom sa strankom nije drugačije određeno.
Advokat je dužan da preda stranki, na njen zahtev, sve njene spise i isprave.
Advokat ne može biti pozvan na krivičnu ili prekršajnu odgovornost za pravno mišljenje izneto u postupku pružanja pravne pomoći pred sudom ili drugim organom.
Odluku o privremenom ili trajnom prestanku rada advokatske kancelarije može doneti samo nadležni organ advokatske komore u posebno predviđenom postupku.
U odnosu na advokatsku kancelariju ne može biti primenjena mera zatvaranja, odnosno pečaćenja, u krivičnom i prekršajnom postupku i postupku za privredni prestup, niti u drugom postupku koji se vodi protiv advokata.
, kao i saznanja do kojih se dođe prilikom pretresa advokatske kancelarije, ne mogu se koristiti radi vođenja postupka protiv stranaka advokata iz te advokatske kancelarije.
O pokretanju postupka protiv advokata, o određivanju zadržavanja ili pritvora advokatu, sud ili drugi državni organ koji vodi postupak je dužan da odmah obavesti nadležnu advokatsku komoru.
Advokat ima pravo da, u cilju pružanja pravne pomoći, od državnih organa, ustanova, preduzeća i drugih organizacija traži i blagovremeno dobije informacije, spise i dokaze koji su u njihovom posedu ili pod njihovom kontrolom.
Državni organi, ustanove i preduzeća dužni su da, u skladu sa zakonom, advokatu omoguće pristup informacijama, spisima i dokazima iz
Advokat je dužan da zaključi ugovor o obaveznom osiguranju od profesionalne odgovornosti kod organizacije registrovane za ovu vrstu osiguranja.
Advokatska komora može zaključiti ugovor o kolektivnom osiguranju od profesionalne odgovornosti za sve advokate upisane u njen imenik advokata.
Advokatska komora Srbije utvrđuje minimalnu sumu osiguranja za štetu od profesionalne odgovornosti.
Advokatska komora uskratiće izdavanje ili produženje važenja advokatske legitimacije advokatu koji nije zaključio ugovor o osiguranju, osim u slučaju osiguranja iz