Ovim zakonom uređuju se advokatska služba, uslovi za bavljenje advokaturom i oblici rada advokata, prava, obaveze i odgovornost advokata i advokatskih pripravnika i organizacija i rad advokatskih komora.
davanje usmenih i pismenih pravnih saveta i mišljenja;
2)
sastavljanje tužbi, zahteva, predloga, molbi, pravnih lekova, predstavki i drugih podnesaka;
3)
sastavljanje ugovora, zaveštanja, poravnanja, izjava, opštih i pojedinačnih akata i drugih isprava;
4)
zastupanje i odbranu fizičkih i pravnih lica;
5)
posredovanje u cilju zaključenja pravnog posla ili mirnog rešavanja sporova i spornih odnosa;
6)
obavljanje drugih poslova pravne pomoći u ime i za račun domaćeg ili stranog fizičkog ili pravnog lica, na osnovu kojih se ostvaruju prava ili štite slobode i drugi interesi.
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:
1)
"advokatura" je obavljanje advokatske službe;
2)
"advokat" je lice koje je upisano u imenik advokata i položilo advokatsku zakletvu i bavi se advokaturom;
3)
"kandidat" je lice koje je podnelo zahtev za upis u imenik advokata, sve dok nije upisano u imenik advokata i položilo advokatsku zakletvu;
4)
"nadležna advokatska komora" je advokatska komora u čiji imenik je advokat upisan;
5)
"stranka" je fizičko ili pravno lice koje se advokatu obratilo za pružanje pravne pomoći i lice koje advokat zastupa ili brani;
6)
"zastupanje" je zastupanje ili odbrana;
7)
"kodeks" je Kodeks profesionalne etike advokata;
8)
"tarifa" je Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad advokata;
9)
"domaći advokat" je advokat koji je državljanin Republike Srbije;
10)
"imenik advokata" je imenik advokata državljana Republike Srbije;
11)
"upisnik A i upisnik B imenika advokata" je imenik advokata - stranih državljana;
12)
"imenik zajedničkih advokatskih kancelarija" je imenik upisanih zajedničkih advokatskih kancelarija;
13)
"imenik advokatskih ortačkih društava" je imenik upisanih advokatskih ortačkih društava;
14)
"advokatski pripravnik" je diplomirani pravnik upisan u imenik advokatskih pripravnika, koji se obavljanjem pripravničke vežbe kod advokata, osposobljava za rad u advokaturi;
15)
"imenik advokatskih pripravnika" je imenik advokatskih pripravnika koji se osposobljavaju za rad u advokaturi.
Pravo na bavljenje advokaturom stiče se donošenjem odluke o upisu u imenik advokata i polaganjem advokatske zakletve.
Postupak za ostvarivanje prava na bavljenje advokaturom pokreće se zahtevom kandidata za upis u imenik advokata podnetim advokatskoj komori na čijem području će biti sedište advokatske kancelarije kandidata.
Uslovi za donošenje odluke o upisu u imenik advokata, ako ovim zakonom nije drugačije određeno, su:
1)
diploma pravnog fakulteta stečena u Republici Srbiji ili diploma pravnog fakulteta stečena u stranoj državi i priznata u skladu sa propisima koji uređuju oblast visokog obrazovanja;
2)
položen pravosudni i advokatski ispit u Republici Srbiji;
3)
državljanstvo Republike Srbije;
4)
opšta zdravstvena i potpuna poslovna sposobnost;
5)
nepostojanje radnog odnosa;
6)
neosuđivanost za krivično delo koje bi kandidata činilo nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom;
7)
nepostojanje druge registrovane samostalne delatnosti ili statusa statutarnog zastupnika, direktora ili predsednika upravnog odbora u pravnom licu, člana ili predsednika izvršnog odbora banke, zastupnika državnog kapitala, stečajnog upravnika, prokuriste i lica koje ugovorom o radu ima utvrđenu zabranu konkurencije;
8)
dostojnost za bavljenje advokaturom;
9)
obezbeđen radni prostor pogodan za bavljenje advokaturom i ispunjenost tehničkih uslova, u skladu sa aktom Advokatske komore Srbije;
10)
protek najmanje tri godine od donošenja konačne odluke o odbijanju zahteva za upis u imenik advokata bilo koje od advokatskih komora u sastavu Advokatske komore Srbije, ako je kandidat prethodno podnosio zahtev koji je odbijen.
Smatra se da nije dostojan poverenja za bavljenje advokaturom kandidat iz čijeg se života i rada, u skladu sa opšteprihvaćenim moralnim normama i kodeksom, može zaključiti da se neće savesno baviti advokaturom i čuvati njen ugled.
Ispunjenost uslova za upis u imenik advokata iz ovog člana advokatska komora ceni po slobodnoj oceni.
Kandidat koji je obavljao sudijsku ili javnotužilačku funkciju najmanje 12 godina, ne polaže advokatski ispit.
Uz zahtev za upis kandidat je dužan da dostavi dokaze i podatke o ispunjavanju uslova iz ovog zakona.
Advokatska komora po službenoj dužnosti pribavlja dokaze o ispunjenosti uslova iz .
Pravna lica, državni i pravosudni organi i organizacije dužni su da, u skladu sa zakonom, na zahtev advokatske komore daju o kandidatu tačne i potpune podatke, potrebne za ocenu da li ispunjava uslove iz .
Advokatska komora može odložiti donošenje odluke o zahtevu do pravnosnažnog okončanja krivičnog postupka, ako je protiv kandidata optužnica za krivično delo koje bi ga činilo nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom, stupila na snagu.
Advokatska komora je dužna da u roku od 30 dana od donošenja odluke o upisu u imenik advokata omogući kandidatu polaganje advokatske zakletve, pod uslovom da je uplatio troškove upisa, a ako se radi o stranom državljaninu i pod uslovom da je podneo dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju od profesionalne odgovornosti u Republici Srbiji.
Advokatska zakletva polaže se pred predsednikom advokatske komore ili licem koje on ovlasti.
Advokatska zakletva glasi:
"Zaklinjem se da ću dužnost advokata obavljati savesno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava, zakona i drugih propisa, statuta advokatske komore i Kodeksa profesionalne etike advokata i da ću svojim postupcima i ponašanjem čuvati ugled advokature."
Advokatska komora, na dan položene advokatske zakletve, donosi rešenje o upisu u imenik advokata i izdaje advokatsku legitimaciju.
Advokatska legitimacija služi kao dokaz svojstva advokata.
Advokatska legitimacija sadrži ime i prezime advokata, njegovu fotografiju, redni broj i dan, mesec i godinu upisa u imenik advokata, kao i druge podatke od značaja za utvrđivanje svojstva advokata predviđene opštim aktom advokatske komore.
Organ koji vodi postupak može tražiti na uvid advokatsku legitimaciju od lica koje pred njim neposredno nastupa u svojstvu advokata.
U slučaju sumnje u svojstvo lica koje se predstavlja kao advokat, organ koji vodi postupak može da od nadležne advokatske komore pribavi potrebna obaveštenja.
Advokatska komora koja je donela odluku o upisu ili Advokatska komora Srbije po pravu nadzora, poništiće odluku i rešenje o upisu ili samo odluku o upisu kada rešenje nije doneto:
1)
ako kandidat ne položi advokatsku zakletvu u skladu sa
Advokat koji premešta sedište advokatske kancelarije sa teritorije jedne na teritoriju druge advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije, upisuje se u imenik advokata druge advokatske komore bez ispitivanja uslova za upis, osim uslova iz .
dužan je da advokatskoj komori sa čije teritorije preseljava sedište advokatske kancelarije, podnese zahtev za brisanje iz imenika advokata zbog promene sedišta kancelarije i da u roku od 15 dana od dana brisanja podnese zahtev za upis u imenik advokata one advokatske komore na čiju teritoriju preseljava sedište kancelarije, uz prilaganje dokaza iz .
Ako advokat ne podnese zahtev za upis u roku propisanom
smatraće se da mu je prestalo pravo na bavljenje advokaturom, u smislu odredbe .
Advokat - strani državljanin upisan u upisnik B imenika advokata, koji se najmanje tri godine neprekidno bavio advokaturom u Republici Srbiji, stiče pravo da podnese zahtev za upis u imenik advokata bez ispitivanja uslova za upis.
Strani državljanin može se upisati u upisnik A i upisnik B imenika advokata, ako se bavi advokaturom u matičnoj državi u skladu sa propisima te države i ako, u zavisnosti od vrste upisa, ispunjava uslove iz .
Za upis u upisnik A imenika advokata kandidat mora ispunjavati uslove iz .
Za upis u upisnik B imenika advokata kandidat mora, pored uslova iz
Uz zahtev za upis u upisnik A imenika advokata, advokat - strani državljanin je dužan da dostavi uverenje o državljanstvu države čiji je državljanin i potvrdu advokatske komore čiji je član o tome da u matičnoj državi ima status advokata, u izvorniku i overenom prevodu na srpski jezik, ne starije od tri meseca, kao i dokaze o ispunjenosti uslova iz .
Uz zahtev za upis u upisnik B imenika advokata, advokat - strani državljanin je dužan da, pored priloga iz
Advokat ima pravo da se advokaturom bavi na celoj teritoriji Republike Srbije.
Advokat ima pravo da se advokaturom bavi i na teritoriji strane države, u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i propisima te države o pravu na rad stranih advokata.
Advokat je dužan da stalno stiče i usavršava znanja i veštine potrebne za stručno, nezavisno, samostalno, delotvorno i etično obavljanje advokatske službe, u skladu sa programom stručnog usavršavanja koji donosi Advokatska komora Srbije.
Advokat koji ima advokatskog pripravnika dužan je da mu obezbedi odgovarajuće uslove za rad i obuku u skladu sa svrhom pripravničke prakse, da sprovodi plan i program obuke i da nadzire njegov rad i stručno usavršavanje.
Advokat slobodno odlučuje da li će prihvatiti pružanje pravne pomoći, osim u slučajevima predviđenim zakonom.
Advokat ne može odbiti pružanje pravne pomoći ako ga kao zastupnika ili branioca u skladu sa zakonom postavi sud, drugi državni organ ili advokatska komora, osim ako postoje razlozi predviđeni zakonom zbog kojih je dužan da odbije zastupanje.
Advokat je dužan da odbije pružanje pravne pomoći:
1)
ako je u istoj pravnoj stvari zastupao suprotnu stranku;
2)
ako je bio advokatski pripravnik u advokatskoj kancelariji u kojoj se u istoj pravnoj stvari zastupa ili je zastupana suprotna stranka;
3)
ako je član ili je bio član zajedničke advokatske kancelarije ili advokatskog ortačkog društva, u kojima se u istoj pravnoj stvari zastupa ili je zastupana suprotna stranka;
4)
ako je u istoj pravnoj stvari postupao kao nosilac pravosudne funkcije ili službeno lice u državnom organu, organu teritorijalne autonomije ili organu jedinice lokalne samouprave;
5)
ako su interesi stranke koja traži pravnu pomoć u suprotnosti sa njegovim interesima ili interesima njegovih bliskih srodnika, prijatelja, saradnika ili drugih stranaka, a što se propisuje statutom advokatske komore i kodeksom;
6)
u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, statutom advokatske komore i kodeksom.
Advokat je dužan da, u skladu sa statutom advokatske komore i kodeksom, čuva kao profesionalnu tajnu i da se stara da to čine i lica zaposlena u njegovoj advokatskoj kancelariji, sve što mu je stranka ili njegov ovlašćeni predstavnik poverio ili što je u predmetu u kome pruža pravnu pomoć na drugi način saznao ili pribavio, u pripremi, tokom i po prestanku zastupanja.
Obaveza čuvanja advokatske tajne nije vremenski ograničena.
Način čuvanja advokatske tajne i postupanje u vezi sa advokatskom tajnom uređuju se statutom advokatske komore i kodeksom.
Advokat ne sme da se bavi poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature.
Advokat ne može imati drugu registrovanu samostalnu delatnost.
Advokat nema pravo da zasniva radni odnos osim u advokatskom ortačkom društvu, da bude statutarni zastupnik, direktor ili predsednik upravnog odbora u pravnom licu, član ili predsednik izvršnog odbora banke, zastupnik državnog kapitala, prokurista ili lice koje ima utvrđenu zabranu konkurencije.
Statut advokatske komore i kodeks bliže utvrđuju poslove iz , a mogu predvideti i druge poslove koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature.
Advokata može zameniti samo advokatski pripravnik zaposlen u njegovoj kancelariji ili drugi advokat neposredno ili posredstvom svog advokatskog pripravnika, u skladu sa zakonom.
Za propuste advokatskog pripravnika odgovara advokat kod koga je advokatski pripravnik zaposlen.
Advokatura stranog državljanina, upisanog u upisnik A imenika advokata, ograničena je na davanje usmenih i pismenih pravnih saveta i mišljenja koji se odnose na primenu prava njegove matične države i međunarodnog prava.
Advokatura stranog državljanina, upisanog u upisnik B imenika advokata, izjednačena je sa službom domaćeg advokata, uz uslov da u periodu od tri godine od dana upisa, može postupati u Republici Srbiji samo zajedno sa domaćim advokatom.
Na rad advokata - stranih državljana primenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na domaće advokate, ako ovim zakonom nije drugačije propisano, statuta advokatske komore i kodeksa.
Advokat upisan u upisnik A i upisnik B imenika advokata nema pravo:
1)
da bira i bude biran za člana organa i nosioca funkcija u Advokatskoj komori Srbije niti u nadležnoj advokatskoj komori;
2)
da zapošljava advokatske pripravnike radi obavljanja pripravničke vežbe, u skladu sa ovim zakonom;
3)
da bude imenovan za privremenog zastupnika, poreskog zastupnika ili branioca po službenoj dužnosti, da pruža besplatnu pravnu pomoć u skladu sa važećim propisima, da bude punomoćnik stranke koja je oslobođena od plaćanja sudskih troškova, niti da bude medijator.
Advokat može da ima samo jednu advokatsku kancelariju.
Mesto i uređenje advokatske kancelarije moraju biti u skladu sa značajem i ugledom advokature i uslovima neophodnim za čuvanje advokatske tajne, saglasno merilima utvrđenim aktom Advokatske komore Srbije.
Advokat može pružati pravnu pomoć samo u svojoj advokatskoj kancelariji, osim kada zastupa na raspravama, pretresima, uviđajima, rekonstrukcijama, pregovorima ili na zaključenju pravnih poslova.
Izuzetno, zbog posebnih okolnosti slučaja i prirode pravne pomoći, advokat može pružiti pravnu pomoć i u stanu ili poslovnoj prostoriji stranke.
Advokat je dužan da prijavi promenu sedišta svoje advokatske kancelarije na teritoriji iste advokatske komore, nadležnoj advokatskoj komori, u roku od 15 dana od dana promene sedišta.
Advokat ima pečat koji sadrži naziv: "advokat", ime i prezime advokata i adresu sedišta advokatske kancelarije.
Zajednička advokatska kancelarija ima pečat sa nazivom: "zajednička advokatska kancelarija", imenom i adresom sedišta zajedničke advokatske kancelarije, a u skladu sa ugovorom o osnivanju.
Advokatsko ortačko društvo ima pečat koji sadrži naziv advokatskog ortačkog društva i adresu sedišta društva.
Advokat koji je član zajedničke advokatske kancelarije i ortačkog advokatskog društva dužan je da, uz pečat iz , koristi i pečat iz
Advokat je dužan da u rokovima propisanim za čuvanje arhivske građe čuva spise i isprave koje mu je stranka poverila, ako sporazumom sa strankom nije drugačije određeno.
Advokat je dužan da preda stranki, na njen zahtev, sve njene spise i isprave.
Advokat ne može biti pozvan na krivičnu ili prekršajnu odgovornost za pravno mišljenje izneto u postupku pružanja pravne pomoći pred sudom ili drugim organom.
Odluku o privremenom ili trajnom prestanku rada advokatske kancelarije može doneti samo nadležni organ advokatske komore u posebno predviđenom postupku.
U odnosu na advokatsku kancelariju ne može biti primenjena mera zatvaranja, odnosno pečaćenja, u krivičnom i prekršajnom postupku i postupku za privredni prestup, niti u drugom postupku koji se vodi protiv advokata.
, kao i saznanja do kojih se dođe prilikom pretresa advokatske kancelarije, ne mogu se koristiti radi vođenja postupka protiv stranaka advokata iz te advokatske kancelarije.
O pokretanju postupka protiv advokata, o određivanju zadržavanja ili pritvora advokatu, sud ili drugi državni organ koji vodi postupak je dužan da odmah obavesti nadležnu advokatsku komoru.
Advokat ima pravo da, u cilju pružanja pravne pomoći, od državnih organa, ustanova, preduzeća i drugih organizacija traži i blagovremeno dobije informacije, spise i dokaze koji su u njihovom posedu ili pod njihovom kontrolom.
Državni organi, ustanove i preduzeća dužni su da, u skladu sa zakonom, advokatu omoguće pristup informacijama, spisima i dokazima iz
Advokat je dužan da zaključi ugovor o obaveznom osiguranju od profesionalne odgovornosti kod organizacije registrovane za ovu vrstu osiguranja.
Advokatska komora može zaključiti ugovor o kolektivnom osiguranju od profesionalne odgovornosti za sve advokate upisane u njen imenik advokata.
Advokatska komora Srbije utvrđuje minimalnu sumu osiguranja za štetu od profesionalne odgovornosti.
Advokatska komora uskratiće izdavanje ili produženje važenja advokatske legitimacije advokatu koji nije zaključio ugovor o osiguranju, osim u slučaju osiguranja iz
ovog člana i u roku od 30 dana od nastanka privremene sprečenosti iz ovog člana dostavi nadležnoj advokatskoj komori obrazloženi zahtev sa odgovarajućim dokazom i podacima o početku i trajanju privremenog prestanka rada.
Advokatu privremeno prestaje pravo na bavljenje advokaturom u slučaju izbora, imenovanja ili postavljenja na javnu funkciju koja zahteva zasnivanje radnog odnosa u organu Republike Srbije, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave.
Advokat je dužan da u roku od 30 dana od dana početka obavljanja javne funkcije iz
, ne podnese zahtev da mu se odobri dalji nastavak bavljenja advokaturom, nadležna advokatska komora će doneti odluku o njegovom brisanju iz imenika advokata sa danom prestanka javne funkcije.
može biti samo advokat upisan u imenik advokata iste advokatske komore.
Za privremenog zamenika odrediće se advokat koga predloži privremeno zamenjivani advokat, ukoliko priloži pismenu saglasnost tog advokata, a ako takvog predloga ili saglasnosti nema, tada advokat koga odredi nadležna advokatska komora, vodeći računa o međusobnim odnosima privremeno zamenjivanog advokata i njegovog mogućeg zamenika i o srodnosti oblasti prava kojima se oni u praksi bave.
Žalba protiv rešenja o privremenoj zabrani bavljenja advokaturom ne zadržava njegovo izvršenje.
O privremenoj zabrani bavljenja advokaturom nadležna advokatska komora obaveštava sve sudove u Republici Srbiji, Advokatsku komoru Srbije i advokatske komore u njenom sastavu.
Dva ili više advokata mogu ugovorom, kojim uređuju međusobne poslovne i imovinske odnose, osnovati zajedničku advokatsku kancelariju (u daljem tekstu: zajednička kancelarija).
i zahtev za upis u imenik zajedničkih advokatskih kancelarija ugovorne strane dužne su da dostave nadležnoj advokatskoj komori u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora.
Svi advokati iz zajedničke kancelarije imaju isto sedište kancelarije.
Zajednička kancelarija mora imati istaknutu tablu sa nazivom: "zajednička advokatska kancelarija" i imenom zajedničke advokatske kancelarije, u skladu sa ugovorom o osnivanju i statutom advokatske komore.
Zajednička kancelarija nema svojstvo pravnog lica.
Zajednička kancelarija prestaje sporazumom ili ako u njoj ostane samo jedan advokat.
Stranka može opunomoćiti za zastupanje samo jednog advokata, neke od advokata ili sve advokate u zajedničkoj kancelariji.
Za obaveze zajedničke kancelarije nastale iz pravnog odnosa prema strankama i trećim licima, odgovara opunomoćeni advokat, a ako je stranka opunomoćila više od jednog advokata, solidarno odgovaraju svi opunomoćeni advokati.
Društvo može imati samo jednu advokatsku kancelariju.
Društvo ne može imati ogranke.
Društvo mora imati istaknutu tablu sa nazivom: "advokatsko ortačko društvo" i imenom društva, u skladu sa ugovorom o osnivanju i Statutom Advokatske komore Srbije.
Advokatski pripravnik može da započne obavljanje pripravničke vežbe ako je upisan u imenik advokatskih pripravnika i ako je položio zakletvu advokatskog pripravnika.
Uslovi za donošenje odluke o upisu u imenik advokatskih pripravnika, su:
1)
diploma pravnog fakulteta stečena u Republici Srbiji ili diploma pravnog fakulteta stečena u stranoj državi i priznata u skladu sa propisima koji uređuju oblast visokog obrazovanja;
2)
državljanstvo Republike Srbije;
3)
opšta zdravstvena i potpuna poslovna sposobnost;
4)
nepostojanje radnog odnosa;
5)
neosuđivanost za krivično delo koje bi kandidata činilo nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom;
6)
nepostojanje druge registrovane samostalne delatnosti ili statusa statutarnog zastupnika ili direktora u pravnom licu, predsednika upravnog odbora u dobitnom pravnom licu, člana ili predsednika izvršnog odbora banke, zastupnika državnog kapitala, prokuriste i lica koje ugovorom o radu ima utvrđenu zabranu konkurencije;
7)
nepostojanje položenog pravosudnog ispita ili radnog iskustva koje kandidatu daje pravo na polaganje pravosudnog ispita;
8)
dostojnost za obavljanje advokatske službe;
9)
zaključen ugovor o radu sa advokatom koji ima najmanje tri godine advokatske prakse, sedište kancelarije na teritoriji iste advokatske komore i važeću advokatsku legitimaciju ili zaključen ugovor o radu sa društvom u kome iste uslove ispunjava advokat koji je označen da će biti zadužen za realizaciju plana i programa obuke advokatskog pripravnika i nadzirati njegov rad i stručno usavršavanje.
Nadležna advokatska komora je dužna da u roku od 30 dana od donošenja odluke o upisu u imenik advokatskih pripravnika omogući kandidatu za pripravnika polaganje pripravničke zakletve.
Pripravnička zakletva polaže se pred predsednikom nadležne advokatske komore ili licem koje on ovlasti.
Pripravnička zakletva glasi:
"Zaklinjem se da ću dužnost advokatskog pripravnika obavljati savesno, da ću se u svom radu pridržavati ustava, zakona i drugih propisa, statuta advokatske komore i kodeksa profesionalne etike advokata i da ću svojim postupcima i ponašanjem čuvati ugled advokature."
Na dan položene pripravničke zakletve, nadležna advokatska komora donosi rešenje o upisu u imenik advokatskih pripravnika i izdaje pripravničku legitimaciju.
Na pripravničku legitimaciju shodno se primenjuju odredbe
Ako kandidat ne položi pripravničku zakletvu ili se posle upisa u imenik advokatskih pripravnika sazna da nisu postojali svi uslovi za upis, shodno će se primeniti odredbe
U slučaju poništaja upisa u imenik advokatskih pripravnika, vreme koje je upisani advokatski pripravnik proveo na radu kod advokata ne priznaje se u staž za polaganje pravosudnog ispita.
Advokatski pripravnik ima pravo na odgovarajuće uslove rada i na obuku u skladu sa svrhom pripravničke vežbe i planom i programom pripravničke obuke koji donosi Advokatska komora Srbije.
Za vreme pripravničke vežbe advokatski pripravnik ima pravo na zaradu i ostala prava iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom i ugovorom o radu.
Advokatski pripravnik je dužan da radi po uputstvima i u okviru ovlašćenja dobijenih od advokata kod koga je na pripravničkoj vežbi, osim ako su ova suprotna Ustavu, zakonu, statutu advokatske komore i kodeksu.
Pred državnim organom ili drugim licem, advokatski pripravnik može da zamenjuje samo advokata kod koga je na pripravničkoj vežbi, kako u slučaju kada taj advokat zastupa, tako i u slučaju kada taj advokat zamenjuje drugog advokata.
Kada jedan advokat zamenjuje drugog advokata posredstvom svog pripravnika, advokatski pripravnik je dužan da, pod uslovima iz
Advokatska komora Srbije i advokatske komore u njenom sastavu su samostalne i nezavisne profesionalne organizacije advokata, osnovane u skladu sa zakonom i Statutom Advokatske komore Srbije, koje su nadležne za vršenje javnih ovlašćenja i obavljanje poslova od opšteg interesa, u skladu sa ovim zakonom i svojim statutom.
Advokatska komora Srbije i advokatske komore u njenom sastavu imaju sledeća javna ovlašćenja:
1)
odlučivanje o zahtevima za upis u imenik advokata, imenik zajedničkih advokatskih kancelarija, upisnik A i upisnik B imenika advokata, imenik advokatskih pripravnika i imenik advokatskih pripravnika volontera;
2)
odlučivanje o zahtevima za upis, brisanje i poništaj upisa u imenik advokatskih ortačkih društava, kao i odlučivanje o zahtevima za promenu sedišta društva i vođenje imenika advokatskih ortačkih društava;
3)
odlučivanje o zahtevima za privremeni prestanak prava na bavljenje advokaturom;
4)
odlučivanje o zahtevima za nastavak obavljanja advokature posle privremenog prestanka prava na bavljenje advokaturom;
5)
odlučivanje o privremenoj zabrani bavljenja advokaturom;
6)
određivanje privremenog zamenika i preuzimatelja advokatske kancelarije;
7)
odlučivanje o pokretanju i vođenju disciplinskog postupka protiv advokata ili advokatskog pripravnika, o njihovoj disciplinskoj odgovornosti i o izricanju disciplinskih mera;
8)
uređivanje sadržine i načina vođenja imenika iz i njihovo jedinstveno vođenje za celu teritoriju Republike Srbije;
Advokatska komora Srbije i advokatske komore u njenom sastavu obavljaju sledeće poslove:
1)
donose statut i druga opšta akta;
2)
zastupaju interese advokata pred državnim i drugim organima i organizacijama;
3)
ostvaruju međunarodnu saradnju u oblasti advokature;
4)
predstavljaju advokate pred domaćim i inostranim profesionalnim udruženjima i organizacijama, pravnim i fizičkim licima;
5)
organizuju i sprovode stalnu obuku advokata, advokatskih pripravnika, diplomiranih pravnika i zaposlenih u advokatskim kancelarijama i advokatskim ortačkim društvima i specijalizovano stručno usavršavanje advokata;
6)
izdaju stalne i povremene publikacije radi obaveštavanja advokata i javnosti o pitanjima od interesa za advokaturu i stručnog usavršavanja advokata i advokatskih pripravnika;
7)
organizuju pružanje besplatne pravne pomoći, u skladu sa zakonom;
8)
daju mišljenja na predloge zakona i drugih propisa koji su od interesa za položaj advokature;
9)
obavljaju i druge poslove, u skladu sa zakonom i drugim propisima.
Organi Advokatske komore Srbije su: skupština, upravni odbor, nadzorni odbor, predsednik, jedan ili više potpredsednika, disciplinski sud, disciplinski tužilac, savet i drugi organi utvrđeni Statutom Advokatske komore Srbije.
Jedno lice ne može obavljati više od jedne funkcije u organima Advokatske komore Srbije, osim ako ovim zakonom ili Statutom Advokatske komore Srbije nije drugačije određeno.
Postupak izbora, trajanje mandata, opoziv, delokrug rada i sastav organa iz
Organi advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije su: skupština, upravni odbor, nadzorni odbor, predsednik, disciplinski sud, disciplinski tužilac i drugi organi utvrđeni statutom advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije.
Način predlaganja i izbora kandidata, razlozi i način njihovog opoziva, trajanje mandata, delokrug rada i sastav organa iz
uređuje se statutom advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije.
Jedno lice ne može obavljati više od jedne funkcije u organima advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije, osim ako ovim zakonom, Statutom Advokatske komore Srbije ili statutom iz
Advokatske komore se finansiraju iz sopstvenih sredstava.
Izvori finansiranja advokatske komore su prihodi od upisa, članarine i druga sredstva, u skladu sa zakonom.
Visinu članarine i troškova upisa utvrđuje organ određen statutom advokatske komore.
Sredstva za rad Advokatske komore Srbije obezbeđuju se na način propisan njenim statutom.
Odluka advokatske komore o visini dugovanja po osnovu članarine, visini troškova upisa i drugih redovnih materijalnih obaveza advokata prema advokatskoj komori ima svojstvo verodostojne isprave u izvršnom postupku.
Advokatska komora može da organizuje besplatno pružanje pravne pomoći građanima na svom području ili delu tog područja, samostalno ili na osnovu ugovora koji zaključi sa jedinicom lokalne samouprave, u skladu sa zakonom.
Advokatska komora je obavezna da sudovima i drugim organima na svom području dostavi listu advokata koji mogu da pruže pravnu pomoć strankama u sudskom ili upravnom postupku.
Advokati i advokatski pripravnici odgovorni su za stručno i savesno bavljenje advokaturom i čuvanje njenog ugleda.
Advokati i advokatski pripravnici disciplinski odgovaraju za lakše i teže povrede dužnosti i ugleda advokature, koje se uređuju Statutom Advokatske komore Srbije.
Pod težom povredom dužnosti advokata i ugleda advokature smatra se narušavanje dužnosti i ugleda advokature propisanih zakonom, Statutom Advokatske komore Srbije i kodeksom, a naročito: očigledno nesavestan rad u advokaturi, pružanje pravne pomoći u slučajevima u kojima je advokat dužan da odbije pružanje pravne pomoći, bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature, povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne, traženje naknade veće od naknade propisane tarifom i odbijanje izdavanja stranci obračuna nagrade i naknade troškova za izvršene radnje i izdatke za troškove.
Lakša povreda dužnosti i ugleda advokature je narušavanje dužnosti i ugleda advokature manjeg značaja.
Disciplinski postupak pokreću i vode disciplinski organi nadležne advokatske komore, odnosno Advokatske komore Srbije.
Disciplinski organi su: disciplinski tužilac i disciplinski sud.
Disciplinski postupak može se pokrenuti na osnovu prijave koju podnosi zainteresovano lice ili državni organ, na osnovu predloga organa advokatske komore ili po službenoj dužnosti.
Disciplinska prijava ili predlog podnosi se disciplinskom tužiocu nadležne advokatske komore.
Organizacija, sastav, nadležnost, način odlučivanja disciplinskih organa i disciplinski postupak bliže se uređuju statutom advokatske komore.
Za povredu dužnosti advokata i narušavanje ugleda advokature, advokatu se mogu izreći sledeće disciplinske mere:
1)
opomena;
2)
novčana kazna;
3)
brisanje iz imenika advokata.
Za lakše povrede dužnosti advokata i ugleda advokature može se izreći opomena ili novčana kazna.
Visina novčane kazne za lakšu povredu dužnosti i ugleda advokature ne može biti manja od desetostrukog iznosa najniže nagrade propisane tarifom, niti viša od tridesetostrukog iznosa najniže nagrade propisane tarifom koja se primenjuje na dan izricanja disciplinske mere.
Za teže povrede dužnosti advokata i ugleda advokature može se izreći novčana kazna ili brisanje iz imenika advokata.
Visina novčane kazne za težu povredu dužnosti i ugleda advokature ne može biti manja od tridesetostrukog iznosa najniže nagrade za rad advokata niti veća od šezdesetostrukog iznosa najniže nagrade, propisane tarifom koja se primenjuje na dan izricanja disciplinske mere.
Mera brisanja iz imenika advokata može se izreći na period od šest meseci do trajnog gubitka prava na bavljenje advokaturom.
Advokat kome je izrečena mera brisanja iz imenika advokata na određeni vremenski period može podneti zahtev za ponovni upis u imenik advokata po proteku vremena za koje je mera brisanja izrečena.
Statutom Advokatske komore Srbije utvrđuju se lakše povrede dužnosti i ugleda advokature za koje se može izreći novčana kazna, teže povrede dužnosti za koje se može izreći mera brisanja iz imenika advokata i uslovi pod kojima se izrečena kazna može usloviti.
Pravnosnažne izrečene disciplinske mere unose se u evidenciju disciplinskih mera, a primerak odluke odlaže u dosije advokata koji je oglašen za odgovornog u disciplinskom postupku.
Zastarelost pokretanja disciplinskog postupka nastupa po proteku šest meseci od saznanja za učinjenu povredu, a u svakom slučaju po proteku dve godine od učinjene povrede.
Zastarelost vođenja disciplinskog postupka nastupa po proteku jedne godine od pokretanja postupka.
Zastarelost se prekida svakom procesnom radnjom koja se preduzima radi vođenja disciplinskog postupka.
Zastarelost se prekida i kada advokat u vreme dok teče rok zastarelosti učini isto tako tešku ili težu povredu dužnosti i ugleda advokature.
Sa svakim prekidom zastarevanje počinje ponovo da teče.
Zastarelost vođenja disciplinskog postupka nastupa u svakom slučaju kad proteknu dve godine od pokretanja disciplinskog postupka.
Zastarelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka za povredu koja ima obeležje krivičnog dela nastupa kad istekne vreme određeno za zastarelost krivičnog gonjenja.
Zastarelost izvršenja disciplinske mere nastupa po proteku jedne godine od dana konačnosti odluke kojom je mera izrečena.
Zastarelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi izvršenja disciplinske mere.
Posle svakog prekida zastarelosti rok počinje ponovo da teče, a zastarelost u svakom slučaju nastupa kad proteknu dve godine od dana konačnosti odluke kojom je mera izrečena.
Izrečena disciplinska mera opomene ili novčane kazne briše se iz evidencije nadležne advokatske komore u roku od godinu dana od dana konačnosti odluke disciplinskog suda, ukoliko advokat u tom roku ne učini novu povredu dužnosti i ugleda advokata.
Izrečena disciplinska mera brisanja iz imenika advokata briše se iz evidencije nadležne advokatske komore protekom dvostrukog roka koji je određen kao period na koji se advokat briše iz imenika advokata konačnom odlukom disciplinskog suda.
Ako je odlukom disciplinskog suda uslovljeno izvršenje izrečene disciplinske mere, disciplinska mera se briše iz evidencije nadležne advokatske komore protekom dvostrukog roka koji je određen kao vreme proveravanja i pod uslovom da u periodu proveravanja advokat ne učini novu povredu dužnosti advokata i ugleda advokature.
Rokovi određeni za brisanje izrečenih mera počinju da teku od konačnosti odluke o izrečenoj meri.
Rešenje o brisanju izrečene disciplinske mere iz evidencije donosi, po službenoj dužnosti, disciplinski sud nadležne advokatske komore.
na lični zahtev, od dana koji je odredio u zahtevu, a u slučaju da u zahtevu za brisanje iz imenika advokata nije određen dan prestanka prava bavljenja advokaturom ili je određen dan koji prethodi danu podnošenja zahteva - od dana donošenja odluke o brisanju iz imenika advokata;
2)
u slučaju smrti ili proglašenja za umrlog - danom smrti, odnosno proglašenja za umrlog;
3)
u slučaju potpunog ili delimičnog lišenja poslovne sposobnosti - od dana pravnosnažnosti odluke nadležnog suda;
4)
u slučaju izricanja disciplinske mere brisanja iz imenika advokata - od dana konačnosti odluke o brisanju iz imenika;
5)
u slučaju izricanja mere bezbednosti zabrane bavljenja advokaturom u krivičnom postupku - od dana pravnosnažnosti presude nadležnog suda;
6)
u slučaju osude za krivično delo koje ga čini nedostojnim za bavljenje advokaturom - od dana pravnosnažnosti presude nadležnog suda;
7)
u slučaju osude za krivično delo na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest meseci - od dana stupanja na izdržavanje kazne, o čemu nadležnu advokatsku komoru obaveštava sud nadležan za izvršavanje krivičnih sankcija;
8)
u slučaju da se ne bavi advokaturom neprekidno duže od šest meseci - od dana donošenja konačne odluke o brisanju iz imenika;
9)
u slučaju zasnivanja radnog odnosa van advokature, upisa u registar preduzetnika, sticanja statusa statutarnog zastupnika, imenovanja za direktora ili predsednika upravnoga odbora u pravnom licu, izbora ili imenovanja za člana ili predsednika izvršnog odbora banke, imenovanja za zastupnika državnog kapitala ili za prokuristu - od dana zasnivanja radnog odnosa, upisa u registar, imenovanja ili izbora;
10)
u slučaju da ne zaključi ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti - od dana donošenja konačne odluke o brisanju iz imenika;
11)
u slučaju da advokatu upisanom u upisnik A i upisnik B imenika advokata, prestane svojstvo advokata ili mu bude zabranjen rad u matičnoj državi - od dana donošenja odluke nadležnog organa matične države.
Smatraće se da se advokat ne bavi advokaturom neprekidno duže od šest meseci, ako u tom roku nisu mogle da mu se dostave pismena na adresu sedišta advokatske kancelarije ili ako u tom roku ne izvršava materijalne obaveze prema advokatskoj komori, što se utvrđuje odlukom nadležne advokatske komore.
Nadležna advokatska komora je dužna da u roku od 15 dana od dana nastupanja nekog od razloga za prestanak prava na bavljenje advokaturom iz
U postupku koji vodi advokatska komora kad rešava o pravima, obavezama ili pravnim interesima, primenjuju se odredbe zakona koji uređuje opšti upravni postupak.
Protiv svih prvostepenih odluka advokatske komore dozvoljena je žalba Advokatskoj komori Srbije u roku od 15 dana od dana dostavljanja.
Izjavljena žalba odlaže izvršenje prvostepene odluke, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
Podnosilac zahteva može podneti žalbu i u slučaju da o njegovom zahtevu nije doneta odluka u roku utvrđenom zakonom.
Protiv drugostepene, odnosno konačne odluke Advokatske komore Srbije, može se pokrenuti upravni spor.
Nema nepravilne primene propisa u donošenju odluke advokatske komore kojom je rešavano po slobodnoj oceni, na osnovu, u granicama i u skladu sa ciljem propisanih ovlašćenja i protiv ovakve odluke ne može se voditi upravni spor pune jurisdikcije.
Advokatska komora Srbije osniva Advokatsku akademiju, kao posebno telo zaduženo za stalnu stručnu obuku advokata, advokatskih pripravnika, diplomiranih pravnika i lica zaposlenih u advokatskim kancelarijama i društvima, usavršavanje teorijskih i praktičnih znanja i veština advokata, potrebnih za stručnu, nezavisnu, samostalnu, delotvornu i etičnu advokaturu, specijalizaciju advokata i izdavanje uverenja o specijalizaciji u određenoj oblasti prava i advokature.
Osnivanje, organizacija i rad Advokatske akademije i donošenje programa opšte i specijalizovane obuke uređuju se statutom i drugim aktima Advokatske Komore Srbije.
Advokatski ispit sastoji se od provere poznavanja domaćih i međunarodnih propisa i pravnih akata koji se odnose na advokaturu.
Pravo na polaganje advokatskog ispita ima lice sa položenim pravosudnim ispitom.
Advokatski ispit polaže se pred komisijom za advokatski ispit.
Program advokatskog ispita, izdavanje uverenja o položenom ispitu, način obrazovanja komisije za polaganje advokatskog ispita, izbor članova, način rada i odlučivanja komisije propisuju se statutom i drugim aktima Advokatske komore Srbije.
Statut i drugi opšti akti Advokatske komore Srbije doneće se u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije doneće svoje statute i druge opšte akte u roku od šest meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Ako advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije ne donesu svoje statute i opšte akte u roku iz
Upravni odbor Advokatske komore Srbije dužan je da raspiše izbore za sve organe Advokatske komore Srbije u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do izbora organa Advokatske komore Srbije u skladu sa
Zahtevi za upis u imenik advokata, odnosno imenik advokatskih pripravnika koji su podneti pre stupanja na snagu ovog zakona, a nisu rešeni do njegovog stupanja na snagu, rešiće se u skladu sa propisima koji su važili u vreme podnošenja zahteva.
Disciplinski postupak koji je pokrenut pre stupanja na snagu ovog zakona, a nije pravnosnažno okončan do njegovog stupanja na snagu, sprovešće se u skladu sa propisima koji su važili u vreme pokretanja disciplinskog postupka.
Advokati i zajedničke advokatske kancelarije upisani u imenik advokata i imenik zajedničkih advokatskih kancelarija do stupanja na snagu ovog zakona nastavljaju sa radom.
Advokatska ortačka društva dužna su da se u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, upišu u imenik advokatskih ortačkih društava, u skladu sa ovim zakonom.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o advokaturi ("Službeni list SRJ", br. 24/98, 26/98 - ispravka, 60/00 - odluka SUS, 11/02 i 72/02 - odluka SUS).