Advokatska komora Srbije vrši javna ovlašćenja neposredno preko svojih organa i preko organa advokatskih komora u svom sastavu.
Advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije vrše ona javna ovlašćenja koja su im poverena Zakonom i ovim statutom preko svojih organa, u prvom stepenu.
Advokatska komora Srbije i advokatske komore u njenom sastavu imaju sledeća javna ovlašćenja:
1)
odlučivanje o zahtevima za upis u imenik advokata, imenik zajedničkih advokatskih kancelarija, Upisnik A i Upisnik B imenika advokata, imenik advokatskih pripravnika i imenik advokatskih pripravnika volontera,
2)
odlučivanje o zahtevima za upis, brisanje i poništaj upisa u imenik advokatskih ortačkih društava, kao i odlučivanje o zahtevima za promenu sedišta društva i vođenje imenika advokatskih ortačkih društava,
3)
odlučivanje o zahtevima za privremeni prestanak prava na bavljenje advokaturom,
4)
odlučivanje o zahtevima za nastavak obavljanja advokature posle privremenog prestanka prava na bavljenje advokaturom,
5)
odlučivanje o privremenoj zabrani bavljenja advokaturom,
6)
određivanje privremenog zamenika i preuzimatelja advokatske kancelarije,
7)
odlučivanje o pokretanju i vođenju disciplinskog postupka protiv advokata ili advokatskog pripravnika, o njihovoj disciplinskoj odgovornosti i o izricanju disciplinskih mera,
8)
uređivanje sadržine i načina vođenja imenika iz i njihovo jedinstveno vođenje za celu teritoriju Republike Srbije,
Advokatska komora Srbije je isključivo nadležna za neposredno vršenje sledećih javnih ovlašćenja:
1)
odlučivanje o zahtevima za upis, brisanje i poništaj upisa u imenik advokatskih ortačkih društava, kao i odlučivanje o zahtevima za promenu sedišta društva i vođenje imenika advokatskih ortačkih društava,
2)
uređivanje sadržine i načina vođenja imenika i njihovo jedinstveno vođenje za celu teritoriju Republike Srbije,
3)
donošenje programa i uređenje organizacije i načina polaganja advokatskog ispita,
4)
donošenje kodeksa;
5)
donošenje tarife;
6)
određivanje visine troškova upisa u imenik advokata.
Advokatska komora Srbija je, kao drugostepeni organ nadležna i za vršenje javnih ovlašćenja, i to:
1)
odlučivanje o zahtevima za upis u imenik advokata, imenik zajedničkih advokatskih kancelarija, Upisnik A i Upisnik B imenika advokata, imenik advokatskih pripravnika i imenik advokatskih pripravnika volontera,
2)
odlučivanje o zahtevima za privremeni prestanak prava na bavljenje advokaturom,
3)
odlučivanje o zahtevima za nastavak obavljanja advokature posle privremenog prestanka prava na bavljenje advokaturom,
4)
odlučivanje o privremenoj zabrani bavljenja advokaturom,
5)
određivanje privremenog zamenika i preuzimatelja advokatske kancelarije,
6)
odlučivanje o pokretanju i vođenju disciplinskog postupka protiv advokata ili advokatskog pripravnika, o njihovoj disciplinskoj odgovornosti i o izricanju disciplinskih mera,
Advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije u prvom stepenu nadležne su za javna ovlašćenja, i to:
1)
odlučivanje o zahtevima za upis u imenik advokata, imenik zajedničkih advokatskih kancelarija, Upisnik A i Upisnik B imenika advokata, imenik advokatskih pripravnika i imenik advokatskih pripravnika volontera,
2)
odlučivanje o zahtevima za privremeni prestanak prava na bavljenje advokaturom,
3)
odlučivanje o zahtevima za nastavak obavljanja advokature posle privremenog prestanka prava na bavljenje advokaturom,
4)
odlučivanje o privremenoj zabrani bavljenja advokaturom,
5)
određivanje privremenog zamenika i preuzimatelja advokatske kancelarije,
6)
odlučivanje o pokretanju i vođenju disciplinskog postupka protiv advokata ili advokatskog pripravnika, o njihovoj disciplinskoj odgovornosti i o izricanju disciplinskih mera,
Imenici advokata, zajedničkih advokatskih kancelarija, advokatskih ortačkih društava, Upisnik A i Upisnik B imenika advokata stranih državljana su javne knjige.
Izvodi iz ovih imenika i potvrde izdate na osnovu podataka iz ovih imenika su javne isprave.
U vršenju javnih ovlašćenja i u postupku koji vodi Advokatska komora Srbije i advokatske komore u njenom sastavu kad rešava i pravima, obavezama ili pravnim interesima, primenjuju se odredbe zakona koji uređuje opšti upravni postupak.
Pravo na bavljenje advokaturom stiče se donošenjem odluke o upisu u imenik advokata i polaganjem advokatske zakletve.
Postupak za ostvarivanje prava na bavljenje advokaturom pokreće se pismenim zahtevom kandidata za upis u imenik advokata podnetim advokatskoj komori u sastavu Advokatske komore Srbije na čijem području će biti sedište advokatske kancelarije kandidata.
Postupak upisa u imenik advokatskih ortačkih društava pokreće se pismenim zahtevom osnivača - članova advokatskog ortačkog društva koji se podnosi Advokatskoj komori Srbije.
Uslovi za donošenje odluke o upisu u imenik advokata, ako Zakonom o advokaturi nije drugačije određeno, su:
1)
diploma pravnog fakulteta stečena u Republici Srbiji ili diploma pravnog fakulteta stečena u stranoj državi i priznata u skladu sa propisima koji uređuju oblast visokog obrazovanja,
2)
položen pravosudni i advokatski ispit u Republici Srbiji,
3)
državljanstvo Republike Srbije,
4)
opšta zdravstvena i potpuna poslovna sposobnost,
5)
nepostojanje radnog odnosa,
6)
neosuđivanost za krivično delo koje bi kandidata činilo nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom,
7)
nepostojanje druge registrovane samostalne delatnosti ili statusa statutarnog zastupnika, direktora ili predsednika upravnog odbora u pravnom licu, člana ili predsednika izvršnog odbora banke, zastupnika državnog kapitala, stečajnog upravnika, prokuriste i lica koje ugovorom o radu ima utvrđenu zabranu konkurencije,
8)
dostojnost za bavljenje advokaturom,
9)
obezbeđen radni prostor pogodan za bavljenje advokaturom i ispunjenost tehničkih uslova, u skladu sa aktom Advokatske komore Srbije,
10)
protek najmanje tri godine od donošenja konačne odluke o odbijanju zahteva za upis u imenik advokata bilo koje od advokatskih komora u sastavu Advokatske komore Srbije, ako je kandidat prethodno podnosio zahtev koji je odbijen.
Smatra se da nije dostojan poverenja za bavljenje advokaturom kandidat iz čijeg se života i rada, u skladu sa opšteprihvaćenim moralnim normama i kodeksom, može zaključiti da se neće savesno baviti advokaturom i čuvati njen ugled.
Ispunjenost uslova za upis u imenik advokata iz ovog člana advokatska komora ceni po slobodnoj oceni.
Uz zahtev za upis kandidat je dužan da dostavi dokaze i podatke o ispunjavanju uslova propisanih Zakonom o advokaturi, i to:
1)
izvod iz matične knjige rođenih,
2)
uverenje o državljanstvu Republike Srbije,
3)
diplomu pravnog fakulteta ili uverenje o diplomiranju,
4)
uverenje o položenom pravosudnom ispitu,
5)
uverenje o položenom advokatskom ispitu,
6)
uverenje suda da se protiv kandidata za upis ne vodi krivični postupak,
7)
uverenje centra za socijalni rad da je kandidat poslovno sposoban,
8)
lekarsko uverenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti,
9)
kopiju lične karte,
10)
potvrdu da je kandidat raskinuo radni odnos ili izjava da će raskinuti radni odnos,
11)
izjavu da nema drugu registrovanu samostalnu delatnost ili status statutarnog zastupnika, direktora ili predsednika upravnog odbora u pravnom licu, člana ili predsednika izvršnog odbora banke, zastupnika državnog kapitala, stečajnog upravnika, prokuriste i lica koje ugovorom o radu ima utvrđenu zabranu konkurencije,
12)
potvrdu prethodnog poslodavca da li je kandidat disciplinski odgovarao, a ako jeste kada i za koju povredu radne obaveze i koja je disciplinska mera izrečena,
13)
dve fotografije.
Advokatska komora po službenoj dužnosti pribavlja dokaze o ispunjenosti uslova iz
neosuđivanost kandidata za krivično delo koje bi ga činilo nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom,
2)
dostojnost za bavljenje advokaturom,
3)
protek najmanje tri godine od donošenja konačne odluke o odbijanju zahteva za upis u imenik advokata bilo koje od advokatskih komora u sastavu Advokatske komore Srbije, ako je kandidat prethodno podnosio zahtev koji je odbijen,
4)
mišljenje advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije na čijoj je teritoriji kandidat obavljao profesionalnu delatnost pre podnošenja zahteva za upis u Imenik advokata.
Pravna lica, državni i pravosudni organi i organizacije dužni su da, u skladu sa Zakonom o advokaturi, na zahtev advokatske komore, daju o kandidatu tačne i potpune podatke, potrebne za ocenu da li ispunjava uslove iz
Podneti zahtevi za upis u imenik advokata evidentiraju se na prvoj sednici upravnog odbora advokatske komore i o tome se obaveštava članstvo sa pozivom da stavi svoje eventualne obrazložene pismene primedbe ili predloge po podnetim zahtevima.
Rok za evidenciju počinje da teče od dana sednice upravnog odbora na kojoj je zahtev evidentiran.
Po isteku roka za evidenciju koji ne može biti duži od 30 dana, upravni odbor odlučuje o zahtevu kandidata za upis u imenik advokata, izuzev u slučaju postojanja prigovora na upis kandidata.
Organ koji odlučuje o upisu može prethodno obaviti razgovor sa kandidatom za upis i tražiti razjašnjenje određenih činjenica, a ukoliko ima primedaba po njegovom zahtevu, upoznaće kandidata sa sadržinom istih i dati mu mogućnost da se u roku od osam dana o njima izjasni.
Podnosilac zahteva za upis u imenik advokata može prisustvovati sednici upravnog odbora na kojoj se donosi odluka o njegovom zahtevu i davati, po odobrenju predsedavajućeg, potrebna usmena objašnjenja i predloge.
U postupku većanja i glasanja o zahtevu za upis isključena je javnost.
Advokatska komora može odložiti donošenje odluke o zahtevu, do pravnosnažnog okončanja krivičnog postupka, ako je protiv kandidata optužnica za krivično delo koje bi ga činilo nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom, stupila na snagu.
Upravni odbor odlučuje o zahtevu za upis u Imenik advokata u roku koji ne može biti duži od 60 dana od podnošenja zahteva.
Ako Upravni odbor ne odluči o zahtevu za upis u roku od 60 dana, podnosilac zahteva može izjaviti žalbu Upravnom odboru Advokatske komore Srbije.
Upravni odbor advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije ili Upravni odbor Advokatske komore Srbije će poništiti upis ako se naknadno utvrdi da za upis nisu postojali propisani uslovi.
Protiv rešenja Upravnog odbora advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije, a kojim se odbija zahtev za upis, ili poništava upis kandidata u imenik advokata advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije, može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja, Upravnom odboru Advokatske komore Srbije.
Žalba se podnosi advokatskoj komori u sastavu Advokatske komore Srbije koja je odlučivala u prvom stepenu, u dva primerka.
O žalbi odlučuje Upravni odbor Advokatske komore Srbije.
Protiv konačne odluke Upravnog odbora Advokatske komore Srbije može se pokrenuti upravni spor.
Advokatska komora je dužna da u roku od 30 dana od donošenja odluke o upisu u imenik advokata, omogući kandidatu polaganje advokatske zakletve, pod uslovom da je uplatio troškove upisa, a ako se radi o stranom državljaninu i pod uslovom da je podneo dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju od profesionalne odgovornosti u Republici Srbiji.
Advokatska zakletva polaže se pred predsednikom advokatske komore ili licem koje on ovlasti.
Advokatska zakletva glasi:
"Zaklinjem se da ću dužnost advokata obavljati savesno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava, zakona i drugih propisa, statuta advokatske komore i Kodeksa profesionalne etike advokata i da ću svojim postupcima i ponašanjem čuvati ugled advokature."
Nakon usmeno položene zakletve, kandidat potpisuje svečanu izjavu sa tekstom zakletve.
Kandidat koji je pre podnošenja zahteva za upis u imenik advokata bio u radnom odnosu, dužan je da pre polaganja zakletve dostavi dokaz o prestanku tog radnog odnosa, dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju od profesionalne odgovornosti i dokaz o uplati propisane upisnine.
Advokatska komora, na dan položene advokatske zakletve, donosi rešenje o upisu u imenik advokata i izdaje advokatsku legitimaciju.
Advokatska legitimacija služi kao dokaz svojstva advokata.
Advokatska legitimacija sadrži ime i prezime advokata, lični broj ili jedinstveni matični broj građana (JMBG), njegovu fotografiju, redni broj i dan, mesec i godinu upisa u imenik advokata, kao i druge podatke od značaja za utvrđivanje svojstva advokata predviđene opštim aktom Advokatske komore Srbije.
i zahtev za upis u imenik zajedničkih advokatskih kancelarija ugovorne strane dužne su da dostave nadležnoj advokatskoj komori u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora.
Svi advokati iz zajedničke advokatske kancelarije moraju imati isto sedište kancelarije.
Zajednička advokatska kancelarija mora imati istaknutu tablu sa nazivom: "zajednička advokatska kancelarija" i imenom zajedničke advokatske kancelarije, u skladu sa ugovorom o osnivanju i ovim statutom.
Ime zajedničke advokatske kancelarije sadrži samo prezime jednog, više ili svih članova zajedničke advokatske kancelarije.
Zajednička advokatska kancelarija nema svojstvo pravnog lica.
Zajednička advokatska kancelarija prestaje sporazumom ili ako u njoj ostane samo jedan advokat.
O zahtevu za upis u Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija odlučuje u prvom stepenu upravni odbor advokatske komore na čijoj teritoriji će biti sedište zajedničke advokatske kancelarije.
U slučaju da potpisnik ugovora o osnivanju zajedničke advokatske kancelarije ima sedište kancelarije van sedišta zajedničke advokatske kancelarije, dužan je da uz zahtev za upisu u Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija podnese zahtev za preseljenje sedišta advokatske kancelarije u sedište zajedničke advokatske kancelarije.
Zajednička advokatska kancelarija ima pečat sa nazivom: "zajednička advokatska kancelarija", imenom i adresom sedišta zajedničke advokatske kancelarije, a u skladu sa ugovorom o osnivanju i ovim statutom.
Advokat koji je član zajedničke advokatske kancelarije dužan je da, uz pečat iz
Za vreme trajanja suspenzije ili mirovanja prava i obaveza pojedinih članova zajedničke advokatske kancelarije, ne može se strankama davati na potpis punomoć sa njihovim imenima.
Članovi kancelarije su dužni da obaveste Advokatsku komoru o prestanku rada i o statusnim i personalnim promenama u roku od osam dana od dana kada je promena nastupila.
Društvo se, na osnovu podnetog zahteva, upisuje u Imenik advokatskih ortačkih društava koji vodi Advokatska komora Srbije za celu teritoriju Republike Srbije, pod sledećim uslovima:
1)
da je ugovor o osnivanju advokatskog ortačkog društva, u skladu sa odredbom
da su svi članovi advokatskog ortačkog društva advokati upisani u imenik iste advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije i imaju isto sedište kancelarije,
3)
da advokatsko ortačko društvo raspolaže kancelarijskim prostorom podesnim za obavljanje advokature u takvom obliku rada,
4)
da su uplaćeni propisani troškovi upisa Advokatskoj komori Srbije,
5)
da su članovi advokatskog ortačkog društva zaključili ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti, u skladu sa odredbom
da je svaki član advokatskog ortačkog društva izmirio materijalne obaveze prema advokatskoj komori u sastavu Advokatske komore Srbije kod koje je do tada upisan imenik advokata,
7)
da protiv članova advokatskog ortačkog društva nije pokrenut disciplinski postupak za težu povredu dužnosti i ugleda advokata,
8)
da članu advokatskog ortačkog društva nije izrečena privremena zabrana bavljenja advokaturom ili odobreno korišćenje privremenog odsustva,
9)
da su uneli osnivački ulog.
Advokatsko ortačko društvo stiče pravo na bavljenje advokaturom upisom u imenik advokatskih ortačkih društava Advokatske komore Srbije.
Pre donošenja odluke Upravni odbor Advokatske komore Srbije je dužan da pribavi podatke iz službene evidencije advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije o profesionalnom statusu članova advokatskog ortačkog društva.
U slučaju da potpisnik ugovora o osnivanju advokatskog ortačkog društva ima sedište kancelarije van sedišta advokatskog ortačkog društva, dužan je da uz zahtev za upis u Imenik advokatskih ortačkih društava podnese zahtev za preseljenje sedišta advokatske kancelarije u sedište advokatskog ortačkog društva.
Advokatsko ortačko društvo ima pečat koji sadrži naziv advokatskog ortačkog društva i adresu sedišta advokatskog ortačkog društva, a u skladu sa ugovorom o osnivanju i ovim statutom.
Advokat koji je član advokatskog ortačkog društva dužan je da, uz pečat iz
Pre donošenje odluke o ispunjenosti uslova za upis u Imenik advokatskih ortačkih društava, Advokatska komora Srbije je dužna da pribavi potvrdu od podacima koje vode advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije, kao i o ispunjenosti tehničkih uslova poslovnog prostora koji je određen za sedište advokatskog ortačkog društva.
Upravni odbor Advokatske komore Srbije donosi odluku kojom utvrđuje ispunjenost uslova za upis u Imenik advokatskih ortačkih društava Advokatske komore Srbije, a nakon dostavljanja dokaza o zaključenom osiguranju od profesionalne odgovornosti i izvršenoj uplati propisanih troškova upisa, donosi rešenje o upisu u Imenik advokatskih ortačkih društava i izdaje advokatsku legitimaciju za advokate koji su osnivači advokatskog ortačkog društva sa sledećom podacima o: poslovnom imenu i sedištu advokatskog ortačkog društva, datumu i mestu osnivanja, broju dosijea advokatskog ortačkog društva u Advokatskoj komori Srbije, matičnom broju jedinstvenog statističkog registra advokatskog ortačkog društva, imenu i prezimenu advokata i naznaku da li je imenovani član - osnivač ili lice koje je zasnovalo radni odnos u skladu sa odredbom
Rešenje Upravnog odbora Advokatske komore Srbije o upisu u Imenik advokatskih ortačkih društava je konačno u upravnom postupku.
Protiv rešenja Upravnog odbora Advokatske komore Srbije o odbijanju zahteva za upis u Imenik advokatskih ortačkih društava može se pokrenuti upravni spor.
Advokatsko ortačko društvo može imati samo jedno sedište i ne može imati ogranke u zemlji i inostranstvu.
Advokatsko ortačko društvo mora imati istaknutu tablu sa nazivom: "advokatsko ortačko društvo" i imenom advokatskog ortačkog društva, u skladu sa ugovorom o osnivanju, Statutom Advokatske komore Srbije i Kodeksom profesionalne etike advokata.
Zakona o advokaturi, uključujući i članove advokatskog ortačkog društva kojima je određen privremeni prestanak ili privremena zabrana bavljenja advokaturom,
5)
ako se utvrdi da advokatsko ortačko društvo ima ogranak.
Pravo na bavljenje advokaturom advokatsko ortačko društvo gubi brisanjem iz imenika advokatskih ortačkih društava.
Nakon brisanja advokatskog ortačkog društva iz imenika advokatskih ortačkih društava, članovi advokatskog ortačkog društva se vraćaju u status koji su imali pre osnivanja advokatskog ortačkog društva.
Na rad i poslovanje advokatskog ortačkog društva primenjuju se odredbe ugovora o osnivanju advokatskog ortačkog društva, zakona i ovog statuta kojim je uređeno poslovanje ortačkih društava, ako Zakonom o advokaturi nije drugačije određeno.
Prava i dužnosti, koji su ovim zakonom propisani za advokate, odnose se i na advokate koji su članovi advokatskog ortačkog društva.
Imenik advokatskih ortačkih društava Advokatske komore Srbije sadrži podatke o advokatskim ortačkim društvima i to:
1)
poslovno ime i sedište, telefon, faks, e-mail, adresa internet strane,
2)
datum, vreme i mesto osnivanja,
3)
broj dosijea advokatskog ortačkog društva u Advokatskoj komori Srbije,
4)
matični broj jedinstvenog statističkog registra,
5)
poreski identifikacioni broj (PIB),
6)
brojeve računa u poslovnim bankama,
7)
imena članova, njihov JMBG, broj lične karte i adresu stanovanja,
8)
ime i broj zastupnika, njihov JMBG i granice ovlašćenja,
9)
polisa osiguranja od profesionalne odgovornosti,
10)
godišnji finansijski izveštaji sastavljeni u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstveno poslovanje,
11)
podaci o likvidaciji i stečaju,
12)
zabeležbe od značaja za pravni promet,
13)
privremene zabrane obavljanja advokature za članove advokatskog ortačkog društva.
Ako advokatsko ortačko društvo ne dostavlja podatke Advokatskoj komori Srbije propisane ovim statutom, koji su neophodni za tačno vođenje Imenika advokatskih ortačkih društava, pokrenuće se postupak brisanja iz Imenika advokatskih ortačkih društava.
Advokat - strani državljanin može se upisati u Upisnik A i Upisnik B imenika advokata, ako se bavi advokaturom u matičnoj državi u skladu sa propisima te države i ako, u zavisnosti od vrste upisa, ispunjava uslove iz Zakona o advokaturi.
O upisu advokata - stranog državljanina Advokatska komora Srbije obaveštava nadležnu advokatsku komoru u njegovoj matičnoj državi.
Na rad advokata - stranih državljana primenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na domaće advokate, statuta advokatske komore i Kodeksa profesionalne etike advokata, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
Advokat upisan u Upisnik A i Upisnik B imenika advokata stranih državljana nema pravo:
1)
da bira i bude biran za člana organa i nosioca funkcija u Advokatskoj komori Srbije, niti u advokatskoj komori u njenom sastavu,
2)
da zapošljava advokatske pripravnike radi obavljanja pripravničke vežbe, u skladu sa zakonom,
3)
da bude imenovan za privremenog zastupnika, poreskog zastupnika ili branioca po službenoj dužnosti, da pruža besplatnu pravnu pomoć u skladu sa važećim propisima, da bude punomoćnik stranke koja je oslobođena od plaćanja sudskih troškova, niti da bude medijator.
Pružanje pravne pomoći advokata stranog državljanina, upisanog u Upisnik A Imenika advokata stranih državljana, ograničeno je samo na davanje usmenih i pismenih pravnih saveta i mišljenja koji se odnose na primenu prava njegove matične države i međunarodnog prava.
da ima opštu zdravstvenu i potpunu poslovnu sposobnost,
3)
da nije u radnom odnosu van advokature,
4)
neosuđivanost za krivično delo koje bi kandidata činilo nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom,
5)
nepostojanje druge registrovane samostalne delatnosti ili statusa statutarnog zastupnika, direktora ili predsednika upravnog odbora u pravnom licu, člana ili predsednika izvršnog odbora banke, zastupnika državnog kapitala, stečajnog upravnika, prokuriste i lica koje ugovorom o radu ima utvrđenu zabranu konkurencije,
6)
dostojnost za bavljenje advokaturom,
7)
obezbeđen radni prostor pogodan za bavljenje advokaturom i ispunjenost tehničkih uslova, u skladu sa aktom Advokatske komore Srbije,
8)
protek najmanje tri godine od donošenja konačne odluke o odbijanju zahteva za upis u imenik advokata bilo koje od advokatskih komora u sastavu Advokatske komore Srbije, ako je kandidat prethodno podnosio zahtev koji je odbijen,
9)
da ima zaključen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti u Republici Srbiji.
Uz zahtev za upis u Upisnik A imenika advokata, advokat - strani državljanin je dužan da dostavi dokaze i podatke o ispunjavanju uslova propisanih Zakonom o advokaturi i to:
1)
potvrdu advokatske komore čiji je član o tome da u matičnoj državi ima status advokata, u izvorniku i overenom prevodu na srpski jezik, ne stariju od tri meseca,
2)
uverenje o državljanstvu države čiji je državljanin, u izvorniku i overenom prevodu na srpski jezik,
3)
uverenje da se protiv kandidata za upis ne vodi krivični postupak u matičnoj državi i u Republici Srbiji,
4)
uverenje da kandidat nije lišen poslovne sposobnosti u matičnoj državi,
5)
lekarsko uverenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti u Republici Srbiji,
6)
kopiju putne isprave i original na uvid,
7)
izjavu da nema zasnovan radni odnos van advokature,
8)
izjavu da nema drugu registrovanu samostalnu delatnost ili status statutarnog zastupnika, direktora ili predsednika upravnog odbora u pravnom licu, člana ili predsednika izvršnog odbora banke, zastupnika državnog kapitala, stečajnog upravnika, prokuriste i lica koje ugovorom o radu ima utvrđenu zabranu konkurencije,
9)
da ima obezbeđen radni prostor pogodan za bavljenje advokaturom i ispunjenost tehničkih uslova, u skladu sa aktom Advokatske komore Srbije,
10)
da ima zaključen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti u Republici Srbiji,
11)
dve fotografije.
Strani dokumenti se dostavljaju u izvorniku i overenom prevodu po propisima u Republici Srbiji.
Advokatska komora po službenoj dužnosti pribavlja dokaze o ispunjenosti uslova iz ovog Statuta i to:
1)
neosuđivanost kandidata za krivično delo koje kandidata čini nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom,
2)
dostojnost za bavljenje advokaturom od advokatske komore čiji je član,
3)
protek najmanje tri godine od donošenja konačne odluke o odbijanju zahteva za upis u imenik advokata stranih državljana bilo koje od advokatskih komora u sastavu Advokatske komore Srbije, ako je kandidat prethodno podnosio zahtev koji je odbijen.
Ispunjenost uslova za upis u Imenik advokata stranih državljana - Upisnik A, u pogledu neosuđivanosti kandidata za krivična dela koja ga čine nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom i dostojnosti za bavljenje advokaturom, nadležni organ advokatske komore ceni po slobodnoj oceni.
Pre donošenja rešenja o upisu u Imenik advokata stranih državljana - Upisnik A, kandidat je dužan da izvrši uplatu troškova upisa i dostavi dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju od profesionalne odgovornosti u Republici Srbiji.
Advokatska komora je dužna da u roku od 30 dana od dana donošenja odluke o upisu u imenik advokata stranih državljana - Upisnik A, omogući kandidatu advokatu stranom državljaninu polaganje advokatske zakletve.
Advokatska zakletva polaže se na srpskom ili maternjem jeziku pred predsednikom advokatske komore ili licem koje on ovlasti.
Advokatska zakletva glasi:
"Zaklinjem se da ću dužnost advokata obavljati savesno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava, zakona i drugih propisa, statuta advokatske komore i Kodeksa profesionalne etike advokata i da ću svojim postupcima i ponašanjem čuvati ugled advokature."
Nakon usmeno položene zakletve kandidat potpisuje svečanu izjavu sa tekstom zakletve.
U slučaju da kandidat advokat strani državljanin polaže advokatsku zakletvu na maternjem jeziku, istu polaže u prisustvu ovlašćenog sudskog tumača.
Advokatska komora, na dan položene advokatske zakletve, donosi rešenje o upisu u imenik advokata i kandidatu izdaje advokatsku legitimaciju.
Advokatska legitimacija služi kao dokaz svojstva advokata.
Advokatska legitimacija sadrži ime i prezime advokata, njegov profesionalni naziv u matičnoj državi, lični broj ili jedinstveni matični broj građana (JMBG), broj putne isprave, njegovu fotografiju, redni broj i dan, mesec i godinu upisa u imenik advokata, podatke o upisniku u koji je upisan, kao i druge podatke od značaja za utvrđivanje svojstva advokata predviđene opštim aktom Advokatske komore Srbije.
Pružanje pravne pomoći advokata stranog državljanina, upisanog u Upisnik B Imenika advokata stranih državljana, izjednačeno je sa pružanjem pravne pomoći domaćeg advokata, uz uslov da u periodu od tri godine od dana upisa u Upisnik B Imenika advokata stranih državljana, može postupati u Republici Srbiji samo zajedno sa domaćim advokatom.
da ima opštu zdravstvenu i potpunu poslovnu sposobnost,
3)
nepostojanje radnog odnosa van advokature,
4)
neosuđivanost za krivično delo koje bi kandidata činilo nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom,
5)
nepostojanje druge registrovane samostalne delatnosti ili statusa statutarnog zastupnika, direktora ili predsednika upravnog odbora u pravnom licu, člana ili predsednika izvršnog odbora banke, zastupnika državnog kapitala, stečajnog upravnika, prokuriste i lica koje ugovorom o radu ima utvrđenu zabranu konkurencije,
6)
dostojnost za bavljenje advokaturom,
7)
obezbeđen radni prostor pogodan za bavljenje advokaturom i ispunjenost tehničkih uslova, u skladu sa aktom Advokatske komore Srbije,
8)
protek najmanje tri godine od donošenja konačne odluke o odbijanju zahteva za upis u imenik advokata bilo koje od advokatskih komora u sastavu Advokatske komore Srbije, ako je kandidat prethodno podnosio zahtev koji je odbijen,
9)
da ima zaključen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti u Republici Srbiji.
Uz zahtev za upis u Upisnik B Imenika advokata stranih državljana, advokat - strani državljanin je dužan da dostavi dokaze o ispunjenosti uslova za upis, i to:
1)
potvrdu advokatske komore čiji je član o tome da u matičnoj državi ima status advokata, u izvorniku i overenom prevodu na srpski jezik, ne starije od tri meseca,
2)
uverenje o položenom pravosudnom i advokatskom ispitu u Republici Srbiji,
3)
uverenje da se protiv kandidata za upis ne vodi krivični postupak u matičnoj zemlji i u Republici Srbiji,
4)
uverenje da kandidat nije lišen poslovne sposobnosti u matičnoj državi,
5)
lekarsko uverenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti u Republici Srbije,
6)
kopiju putne isprave i original na uvid,
7)
izjavu da nema zasnovan radni odnos van advokature,
8)
izjavu da nema drugu registrovanu samostalnu delatnost ili status statutarnog zastupnika, direktora ili predsednika upravnog odbora u pravnom licu, člana ili predsednika izvršnog odbora banke, zastupnika državnog kapitala, stečajnog upravnika, prokuriste i lica koje ugovorom o radu ima utvrđenu zabranu konkurencije,
9)
da ima obezbeđen radni prostor pogodan za bavljenje advokaturom i ispunjenost tehničkih uslova, u skladu sa aktom Advokatske komore Srbije,
10)
da ima zaključen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti u Republici Srbiji,
11)
dve fotografije.
Strani dokumenti se dostavljaju u izvorniku i overenom prevodu po propisima u Republici Srbiji.
Advokatska komora po službenoj dužnosti pribavlja dokaze o ispunjenosti uslova propisanih Zakono o advokaturi i ovim statutom, i to o:
1)
neosuđivanosti kandidata za krivično delo koje bi ga činilo nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom,
2)
dostojnosti za bavljenje advokaturom,
3)
proteku najmanje tri godine od donošenja konačne odluke o odbijanju zahteva za upis u imenik advokata stranih državljana bilo koje od advokatskih komora u sastavu Advokatske komore Srbije, ako je kandidat prethodno podnosio zahtev koji je odbijen.
Ispunjenost uslova za upis u Imenik advokata stranih državljana - Upisnik B, u pogledu neosuđivanosti kandidata za krivična dela koja ga čine nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom i o dostojnosti za bavljenje advokaturom, nadležni organ advokatske komore ceni po slobodnoj oceni.
Pre donošenja rešenja o upisu u Imenik advokata stranih državljana - Upisnik B, kandidat je dužan da izvrši uplatu troškova upisa i dostavi dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju od profesionalne odgovornosti u Republici Srbiji.
Advokatska komora je dužna da u roku od 30 dana od donošenja odluke o upisu u imenik advokata, omogući kandidatu advokatu stranom državljaninu polaganje advokatske zakletve.
Advokatska zakletva polaže se na srpskom jeziku pred predsednikom advokatske komore ili licem koje on ovlasti.
Advokatska zakletva glasi:
"Zaklinjem se da ću dužnost advokata obavljati savesno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava, zakona i drugih propisa, statuta advokatske komore i Kodeksa profesionalne etike advokata i da ću svojim postupcima i ponašanjem čuvati ugled advokature."
Nakon usmeno položene zakletve kandidat potpisuje svečanu izjavu sa tekstom zakletve.
Advokatska komora, na dan položene advokatske zakletve, donosi rešenje o upisu u imenik advokata stranih državljana - Upisnik B i izdaje advokatsku legitimaciju.
Advokatska legitimacija služi kao dokaz svojstva advokata.
Advokatska legitimacija sadrži ime i prezime advokata i profesionalni naziv u matičnoj državi, lični broj ili jedinstveni matični broj građana (JMBG) i broj putne isprave, njegovu fotografiju, redni broj i dan, mesec i godinu upisa u imenik advokata, podatke o upisniku u koji je upisan, kao i druge podatke od značaja za utvrđivanje svojstva advokata predviđene opštim aktom advokatske komore.
Advokat - strani državljanin upisan u upisnik B imenika advokata, posle tri godine neprekidnog bavljenja advokaturom u Republici Srbiji, stiče pravo da podnese zahtev za upis u Imenik advokata koji se vodi za advokate državljane Republike Srbije, bez ispitivanja uslova za upis.
Advokatski pripravnik može da započne obavljanje pripravničke vežbe ako je upisan u Imenik advokatskih pripravnika i ako je položio zakletvu advokatskog pripravnika.
Uslovi za donošenje odluke o upisu u Imenik advokatskih pripravnika, su:
1)
diploma pravnog fakulteta stečena u Republici Srbiji ili diploma pravnog fakulteta stečena u stranoj državi i priznata u skladu sa propisima koji uređuju oblast visokog obrazovanja,
2)
državljanstvo Republike Srbije,
3)
opšta zdravstvena i potpuna poslovna sposobnost,
4)
nepostojanje radnog odnosa,
5)
neosuđivanost za krivično delo koje bi kandidata činilo nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom,
6)
nepostojanje druge registrovane samostalne delatnosti ili statusa statutarnog zastupnika ili direktora u pravnom licu, predsednika upravnog odbora u dobitnom pravnom licu, člana ili predsednika izvršnog odbora banke, zastupnika državnog kapitala, prokuriste i lica koje ugovorom o radu ima utvrđenu zabranu konkurencije,
7)
nepostojanje položenog pravosudnog ispita ili radnog iskustva koje kandidatu daje pravo na polaganje pravosudnog ispita,
8)
dostojnost za obavljanje advokatske službe,
9)
zaključen ugovor o radu sa advokatom koji ima najmanje tri godine advokatske prakse, sedište kancelarije na teritoriji iste advokatske komore i važeću advokatsku legitimaciju ili zaključen ugovor o radu sa društvom u kome iste uslove ispunjava advokat koji je označen da će biti zadužen za realizaciju plana i programa obuke advokatskog pripravnika i nadzirati njegov rad i stručno usavršavanje.
Zahtev za upis u Imenik advokatskih pripravnika podnosi se u pismenoj formi upravnom odboru advokatske komore na čijoj je teritoriji sedište advokatske kancelarije principala.
Uz zahtev za upis u Imenik advokatskih pripravnika kandidat je dužan da priloži u originalu ili overenom prepisu:
1)
uverenje o državljanstvu Republike Srbije,
2)
diplomu pravnog fakulteta ili uverenje o diplomiranju,
3)
uverenje suda da se protiv kandidata za upis ne vodi krivični postupak,
4)
uverenje centra za socijalni rad da kandidat nije lišen poslovno sposobnosti,
5)
lekarsko uverenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti,
6)
kopiju lične karte,
7)
ugovor o radu,
8)
dve fotografije,
9)
izvod iz matične knjige rođenih.
Uz zahtev kandidat daje podatke o eventualnom ranijem kretanju u službi prilažući kopiju radne knjižice i popunjava upitnik koji mu daje služba advokatske komore.
U imenik advokatskih pripravnika neće se upisati kandidat koji ispunjava uslove za polaganje pravosudnog ispita, ili uslove za upis u imenik advokata.
Za upis u Imenik advokatskih pripravnika analogno se primenjuju odredbe ovog statuta kojima je regulisan postupak upisa u Imenik advokata.
Advokatska komora po službenoj dužnosti pribavlja dokaze o ispunjenosti uslova iz Zakona o advokaturi i ovog statuta, i to o:
1)
neosuđivanosti kandidata za krivično delo koje bi ga činilo nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom,
2)
dostojnosti za bavljenje advokaturom,
3)
protek najmanje tri godine od donošenja konačne odluke o odbijanju zahteva za upis u imenik advokatskih pripravnika bilo koje od advokatskih komora u sastavu Advokatske komore Srbije, ako je kandidat prethodno podnosio zahtev koji je odbijen.
Nadležna advokatska komora je dužna da u roku od 30 dana od donošenja odluke o upisu u Imenik advokatskih pripravnika omogući kandidatu za advokatskog pripravnika polaganje pripravničke zakletve.
Pripravnička zakletva polaže se pred predsednikom nadležne advokatske komore ili licem koje on ovlasti.
Pripravnička zakletva glasi:
"Zaklinjem se da ću dužnost advokata obavljati savesno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava, zakona i drugih propisa, statuta advokatske komore i Kodeksa profesionalne etike advokata i da ću svojim postupcima i ponašanjem čuvati ugled advokature."
Na dan položene pripravničke zakletve, nadležna advokatska komora donosi rešenje o upisu u Imenik advokatskih pripravnika i izdaje pripravničku legitimaciju.
Na pripravničku legitimaciju shodno se primenjuju odredbe Zakona o advokaturi i ovog statuta kojima je uređen izgled i sadržina advokatske legitimacije.
Na upis u podlistak volontera koji se vodi u okviru imenika advokatskih pripravnika shodno se primenjuju odredbe ovog statuta o upisu u Imenik advokatskih pripravnika.
ovog člana i u roku od 30 dana od nastanka privremene sprečenosti iz ovog člana dostavi nadležnoj advokatskoj komori obrazloženi zahtev sa odgovarajućim dokazom i podacima o početku i trajanju privremenog prestanka rada.
Advokatu privremeno prestaje pravo na bavljenje advokaturom u slučaju izbora, imenovanja ili postavljenja na javnu funkciju koja zahteva zasnivanje radnog odnosa u organu Republike Srbije, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave.
Advokat je dužan da u roku od 30 dana od dana početka obavljanja javne funkcije iz
, ne podnese zahtev da mu se odobri dalji nastavak bavljenja advokaturom, nadležna advokatska komora će doneti odluku o njegovom brisanju iz imenika advokata sa danom prestanka javne funkcije.
Zakona o advokaturi, advokatska komora donosi rešenje o korišćenju prava na privremeni prestanak prava na bavljenje advokaturom kojim određuje osnov, dužinu trajanja privremenog prestanka prava na bavljenje advokaturom i privremenog zamenika.
može biti samo advokat upisan u imenik advokata iste advokatske komore.
Za privremenog zamenika odrediće se advokat koga predloži privremeno zamenjivani advokat, ukoliko priloži pismenu saglasnost tog advokata, a ako takvog predloga ili saglasnosti nema, tada advokat koga odredi nadležna advokatska komora, vodeći računa o međusobnim odnosima privremeno zamenjivanog advokata i njegovog mogućeg zamenika i o srodnosti oblasti prava kojima se oni u praksi bave.
Privremeni prestanak prava na bavljenje advokaturom počinje da teče najranije od dana podnetog zahteva.
U periodu korišćenja prava na privremeni prestanak prava na bavljenje advokaturom, advokat koji to pravo koristi zadržava status advokata, plaća članarinu nadležnoj advokatskoj komori, a miruju mu prava i dužnosti advokata.
Advokat koji koristi prava na privremeni prestanak prava na bavljenje advokaturom dužan je da deponuje advokatsku legitimaciju u službi advokatske komore.
Advokatska komora je dužna da o korišćenju prava na privremeni prestanak prava na bavljenje advokaturom obavesti sudove i nadležne državne organe.
Ukoliko se privremena zabrana izriče zbog vođenja disciplinskog postupka, disciplinski organ pred kojim se postupak vodi dostaviće upravnom odboru na uvid spise predmeta i dati eventualna razjašnjenja.
Ukoliko se privremena zabrana izriče zbog vođenja krivičnog postupka, od organa koji taj postupak vodi može se tražiti odobrenje za uvid u spise predmeta, kao i usmena ili pismena objašnjenja.
Organ koji je doneo konačnu odluku o privremenoj zabrani bavljenja advokaturom može istu ukinuti i pre okončanja disciplinskog ili krivičnog postupka, po zahtevu advokata, disciplinskog organa ili po sopstvenoj inicijativi, ukoliko nađe da su prestali razlozi zbog kojih je određena privremena zabrana.
Advokat kome je izrečena privremena zabrana obavljanja advokatske delatnosti (suspenzija), ne može za to vreme obavljati advokatsku delatnost niti bilo koje poslove (službenik i sl.) u advokatskoj kancelariji.
O predlogu za određivanje privremene zabrane odlučuje upravni odbor nadležne advokatske komore rešenjem na predlog disciplinskog tužioca, veća disciplinskog suda koje postupa u tom predmetu ili po sopstvenoj inicijativi, a nakon podizanja disciplinske optužnice.
Protiv rešenja upravnog odbora nadležne advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije o privremenoj zabrani obavljanja advokature dozvoljena je žalba Advokatskoj komori Srbije u roku od 15 dana od dana dostavljanja.
Ako Upravni odbor Advokatske komore Srbije odlučuje u prvom stepenu o određivanju privremene zabrane bavljenja advokaturom, ovo rešenje je konačno.
Žalba protiv rešenja o privremenoj zabrani bavljenja advokaturom ne zadržava njegovo izvršenje.
O privremenoj zabrani bavljenja advokaturom nadležna advokatska komora obaveštava sve sudove u Republici Srbiji, Advokatsku komoru Srbije i advokatske komore u njenom sastavu.
Advokati i advokatski pripravnici dužni su da se odgovorno, stručno i savesno bave advokaturom i čuvaju ugled advokature.
Za povrede dužnosti i za narušavanje ugleda advokature, advokati i advokatski pripravnici odgovaraju disciplinski, prema odredbama Zakona o advokaturi, ovog statuta i Kodeksa profesionalne etike advokata.
Disciplinski organi advokatske komore su Disciplinski tužilac i Disciplinski sud, koje bira skupština advokatske komore komore isključivo tajnim glasanjem.
Disciplinski organi su nezavisni u svom radu.
Disciplinski organi su dužni da postupaju hitno, a naročito u slučajevima vođenja disciplinskog postupka u kojima je doneto rešenje o privremenoj zabrani bavljenja advokaturom.
Disciplinski organi podnose pismeni izveštaj o svom radu Skupštini advokatske komore.
Disciplinski tužilac je organ disciplinskog gonjenja.
Disciplinski tužilac ima šest zamenika, koji u disciplinskom postupku imaju ista prava i dužnosti kao i disciplinski tužilac, a dužni sa postupaju po njegovim obaveznim uputstvima.
Disciplinski sud Advokatske komore Srbije sastoji se od predsednika suda, zamenika predsednika i 16 sudija.
Radom Disciplinskog suda rukovodi predsednik suda, a u njegovoj odsutnosti zamenik predsednika suda.
Disciplinski sud sudi u veću koje čini troje sudija toga suda.
O pravnim lekovima protiv prvostepenih odluka disciplinskog suda advokatskih komora u sastavu Advokatske komore Srbije odlučuje veće Disciplinskog suda Advokatske komore Srbije.
Disciplinski postupak pokreće disciplinski tužilac advokatske komore u čiji imenik je upisan advokat ili advokatski pripravnik protiv koga se postupak pokreće.
U slučaju preseljenja sedišta advokatske kancelarije ili advokatskog pripravnika, disciplinski postupak se nastavlja i okončaće se pred disciplinskim organima advokatske komore pred čijim je organima započet taj postupak.
Disciplinski postupak može se pokrenuti na osnovu prijave koju podnosi zainteresovano lice ili državni organ, na osnovu predloga organa advokatske komore ili po službenoj dužnosti.
Disciplinska prijava ili predlog podnosi se disciplinskom tužiocu nadležne advokatske komore pismeno u dva primerka sa odgovarajućim dokazima.
Disciplinski tužilac Advokatske komore Srbije može pokrenuti postupak iz nadležnosti disciplinskog tužioca advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije ili od njega preuzeti gonjenje.
O podnetoj prijavi disciplinski tužilac obaveštava prijavljenog advokata uz dostavljanje prijave i priloženih dokaza sa pozivom da se u roku osam dana od dana prijema, o prijavi izjasni.
Ukoliko se prijavljeni advokat ne izjasni o navodima iz disciplinske prijave u ostavljenom roku, Disciplinski tužilac će odlučiti o prijavi bez izjašnjenja na osnovu raspoloživih dokaza.
Disciplinski postupak se smatra pokrenutim dostavljanjem disciplinske prijave prijavljenom advokatu na izjašnjenje.
U toku disciplinskog postupka, Disciplinski tužilac može tražiti dodatna objašnjenja i dokaze od podnosioca prijave ili drugih državnih organa, fizičkih i pravnih lica.
U slučaju da se podnosilac prijave ne izjasni ili ne dostavi tražene podatke, u ostavljenom roku, Disciplinski tužilac će doneti odluku o disciplinskoj prijavi na osnovu raspoloživih dokaza.
Po prispeću izjašnjenja prijavljenog advokata, odnosno dostave dodatnih objašnjenja i dokaza od podnosioca prijave, disciplinski tužilac odlučuje rešenjem da li će podići optužnicu ili odbaciti prijavu.
Ako Disciplinski tužilac odbaci prijavu, podnosilac prijave ne može preuzeti gonjenje pred Disciplinskim sudom advokatske komore, ali može u roku od osam dana od prijema rešenja o odbačaju prijave uložiti prigovor Disciplinskom tužiocu Advokatske komore Srbije.
Sve dostave prvostepenog i drugostepenog Disciplinskog tužioca i Disciplinskog suda dostavljaju se prijavljenom, odnosno optuženom advokatu preko sedišta advokatske kancelarije upisane u Imenik advokata, preporučenom poštom uz povratnicu.
U slučaju da dostava ne uspe, ista će se još jednom ponoviti, a ako i druga dostava ne uspe, sledeća će se izvršiti preko oglasne table advokatske komore pred čijim disciplinskim organom se postupak vodi.
Protekom osmog dana od dana isticanja na oglasnoj tabli dostava se smatra uredno izvršenom.
Ukoliko prijavljeni, odnosno optuženi advokat angažuje branioca sva pismena u disciplinskom postupku se dostavljaju i braniocu, po pravilima dostavljanja iz
Nakon sprovedenog disciplinskog pretresa, veće Disciplinskog suda donosi presudu, kojom se optuženi advokat:
1)
oglašava krivim,
2)
oslobađa od optužbe, ako se utvrdi da povreda koje je predmet optužbe ne predstavlja lakšu, odnosno težu povredu dužnosti i ugleda advokature, ili ako postoje okolnosti koje isključuju disciplinsku odgovornost, ili ako nema dokaza da je optuženi advokat povredu izvršio, ili se utvrdi da delo nije učinio,
3)
kojom se optužba odbija ako disciplinski tužilac odustane od optužnice ili ako se utvrdi da je nastupila zastarelost disciplinskog gonjenja.
U presudi kojom se okrivljeni advokat oglašava krivim, veće Disciplinskog suda navodi:
1)
povredu za koje se oglašava krivim, te činjenice i okolnosti koje čine lakšu ili težu povredu ugleda i dužnosti advokata;
2)
disciplinsku meru koja je optuženom advokatu izrečena;
3)
odluku o troškovima postupka.
Prilikom odmeravanja i izricanja disciplinske mere Disciplinski sud uzima u obzir stepen utvrđene odgovornosti, težinu posledica povrede dužnosti i ugleda advokature, subjektivne i objektivne okolnosti pod kojima je povreda izvršena, nastalu štetu, pobude, raniju kažnjavanost za disciplinske prestupe i materijalne prilike učinioca.
Odlukom disciplinskog suda odlučuje se i o troškovima postupka, koje je optuženi advokat dužan da plati u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti presude.
Troškovi disciplinskog postupa utvrđuje se u skladu sa merilima iz odluke Upravnog odbora Advokatske komore Srbije.
Pismeni otpravak presude dostavlja se optuženom advokatu, njegovom braniocu i disciplinskom tužiocu u roku od 30 dana od dana zaključenja disciplinskog pretresa.
Protiv presude Disciplinskog suda advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije optuženi advokat, njegov branilac i disciplinski tužilac mogu izjaviti žalbu u roku od osam dana kod postupaka lakše povrede dužnosti i ugleda advokata, odnosno u roku od 15 dana kod postupaka za teže povrede dužnosti i ugleda advokata od dana prijema odluke.
Rok za žalbu računa se od dana dostavljanja optuženom, a ako ima branioca od dana kada je izvršena prva dostava.
Primerak žalbe dostavlja se protivnoj stranci, koja može dati odgovor u roku od tri dana kod postupaka za lakše povede dužnosti i ugleda advokata, odnosno u roku od osam dana kod postupaka za teže povrede dužnosti i ugleda advokata.
Disciplinski sud Advokatske komore Srbije odlučuje u sednici veća od tri člana po pravilu u roku od 60 dana od prijema spisa Disciplinskog suda advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije.
Nedolazak optuženog advokata, njegovog branioca ili disciplinskog tužioca ne sprečava veće Disciplinskog suda Advokatske komore Srbije da održi sednicu veća i donese odluku po podnetoj žalbi.
Disciplinski sud Advokatske komore Srbije može potvrditi, preinačiti ili ukinuti presudu Disciplinskog suda advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije.
Disciplinsko veće Disciplinskog suda Advokatske komore Srbije dužno je uraditi pismeni otpravak odluke u roku od 30 dana od dana održavanja sednice veća.
Odluka Disciplinskog suda Advokatske komore Srbije dostavlja se strankama preko disciplinskog suda advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije koji je postupao u prvom stepenu, kao i podnosiocu disciplinske prijave.
U toku trajanja disciplinskog pretresa odluku o spajanju i razdvajanju disciplinskog postupka donosi Veće Disciplinskog suda koje postupa u prvom stepenu.
U toku trajanja disciplinskog postupka može se podneti zahtev za izuzeće.
Zahtev za izuzeće mora biti obrazložen.
O zahtevu za izuzeće zamenika predsednika i sudija prvostepenog Disciplinskog suda odlučuje predsednik Disciplinskog suda advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije.
O zahtevu za izuzeće predsednika prvostepenog disciplinskog suda odlučuje predsednik Disciplinskog suda Advokatske komore Srbije.
Zahtevi za izuzeće predsednika, zamenika predsednika i sudija Disciplinskog suda Advokatske komore Srbije mogu se istaći, nakon dostavljanja žalbe veću drugostepenog Disciplinskog suda, a najkasnije tri dana pre održavanja sednice drugostepenog suda.
Zahtev za izuzeće disciplinskog tužioca i njegovih zamenika nije dozvoljen.
U slučaju odlaganja glavnog pretresa i u slučaju promene jednog ili više članova veća izvedeni dokazi se neće ponovo izvoditi, već će se zapisnici o izvedenim dokazima pročitati, osim ako veće drugačije ne odluči.
Predsednik Disciplinskog suda dostavlja disciplinsku presudu Upravnom odboru advokatske komore u čiji je Imenik advokat upisan, u roku od osam dana po konačnosti presude Disciplinskog suda advokatske komore, radi sprovođenja izvršenja.
Konačnu presudu Disciplinskog suda kojom je izrečena disciplinska mera brisanja iz Imenika advokata izvršava Upravni odbor one advokatske komore u čiji je Imenik osuđeni advokat upisan, po hitnom postupku i po službenoj dužnosti.
Upravni odbor nadležne advokatske komore, na prvoj sednici po prijemu konačne presude Disciplinskog suda, izvršava presudu disciplinskog suda kojom je izrečena disciplinska mera brisanja iz Imenika advokata, donošenjem rešenja o prestanku prava na bavljenje advokaturom u smislu odredbe Zakona o advokaturi.
Upravni odbor nadležne advokatske komore će konačnu presudu disciplinskog suda kojom je izrečena novčana kazna sa određenim rokom radi izvršenja - uplate izrečene novčane kazne i troškova postupka, po isteku roka za izvršenje obaveze, izvršiti podnošenjem predloga nadležnom sudu radi izvršenja - naplatom izrečene novčane kazne i dosuđenih troškova postupka.
Protiv rešenja Upravnog odbora nadležne advokatske komore, kojom se utvrđuje prestanak prava na bavljenje advokaturom, donetim na osnovu konačne presude Disciplinskog suda odgovorni advokat ima pravo žalbe Upravnom odboru Advokatske komore Srbije u roku od tri dana i to ako:
–
presuda Disciplinskog suda nije konačna,
–
ako je nastupila apsolutna zastarelost izvršenja.
Upravni odbor Advokatske komore Srbije dužan je da odluku po podnetoj žalbi donese na prvoj zakazanoj sednici, po hitnom postupku.
Po pravnosnažnosti rešenja o brisanju iz Imenika advokata, odnosno izrečenoj novčanoj kazni izrečena disciplinska mera unosi se u dosije osuđenog advokata.
Pod težom povredom dužnosti advokata i ugleda advokature smatra se narušavanje dužnosti i ugleda advokature propisanih zakonom, Statutom Advokatske komore Srbije i Kodeksom profesionalne etike advokata.
Teže povrede dužnosti advokata su:
1)
očigledno nesavestan rad u advokaturi;
2)
pružanje pravne pomoći u slučajevima u kojima je advokat dužan da odbije pružanje pravne pomoći;
3)
bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature;
4)
traženje naknade veće od naknade propisane tarifom;
5)
odbijanje izdavanja stranci, na zahtev stranke, obračuna nagrade i naknade troškova za izvršene radnje i izdatke za troškove;
6)
zastupanje kod sudova, državnih organa i drugih organizacija protivno zakonu, ovom statutu i Kodeksu profesionalne etike advokata;
7)
nesavesno zastupanje;
8)
nevraćanje, na zahtev, stranke spisa i dokumenata;
9)
neizvršenje i nepostupanje odluka organa komore;
10)
nepostupanje po zahtevu organa komore;
11)
odgovornost organa i nosilaca funkcija za zakonitost rada organi i/ili nosioci funkcija advokatskih komora u sastavu Advokatske komore Srbije koji svojim postupanjem, istupima u javnosti iznose netačne informacije ili krše Kodeks profesionalne etike advokata ili narušavaju ugled i položaj advokature;
12)
ako uzastopno, neopravdano, izostane sa dve sednica organa advokatske komore u koji je izabran ili organa Advokatske komore Srbije;
13)
postupanje advokata koji je član političke stranke ili njenog organa na štetu advokature ili kojom se ugrožava njena samostalnosti i nezavisnosti;
14)
nedolično ponašanje prema drugom advokatu, advokatskom pripravniku, protivnoj ili svojoj stranci, sudu, svedoku, veštaku, sudskom tumaču ili učesniku u postupku koji ima svojstvo službenog lica;
15)
nedostojno ponašanje u javnim aktivnostima i u privatnom životu kada je dostupan uvidu i oceni javnosti, kojima se nanosi šteta ugledu advokature;
16)
davanje netačnih podataka kojima se organi komore dovode u zabludu pri donošenju odluka;
17)
nesavesno vršenje poslova privremenog zamenika, ili preuzimatelja advokatske kancelarije;
18)
nesavesno vođenje poslova i gubitak dokumentacije stranke;
19)
zadržavanje novca naplaćenog za račun stranke;
20)
kupovina na javnoj prodaji na kojoj zastupa stranku, stvari koje su izložene prodaji za svoj račun ili račun drugog lica;
21)
povreda prava advokatskog pripravnika na praksi u advokatskoj kancelariji;
22)
omogućavanje rada advokatskom pripravniku bez nadzora;
23)
stavljanje pečata kancelarije na tuđe podneske;
24)
neizvršavanje materijalnih obaveza prema komori;
25)
davanje izjava u javnosti i istupanje u javnosti sračunato na reklamiranje i isticanje svoje ličnosti;
26)
istovremeno zastupanje interesa dve stranke u postupku kada su im interesi suprotni;
27)
zloupotreba poverenja stranke koju zastupa;
28)
nelojalno preuzimanje stranke od drugih advokata;
29)
bavljenje poslovima koji ne spadaju u poslove advokature, osim Zakonom o advokaturi dozvoljenih;
30)
neopravdano odbijanje pružanja pravne pomoći;
31)
zastupanje pred sudovima ili drugim organima koji vode postupak bez važeće advokatske legitimacije;
32)
zastupanje pred nadležnim pravosudnim ili državnim organom pod dejstvom alkohola ili narkotika;
33)
prekomerno ugovaranje nagrade ili naknade troškova protivno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata ili traženje nagrade od stranke koju je dužan da zastupa besplatno;
34)
odavanje advokatske ili druge poslovne tajne;
35)
falsifikovanje zapisnika ili druge dokumentacije;
36)
obavljanje advokature na neposredan ili posredan način za vreme privremenog odsustva ili privremene zabrane bavljenja advokaturom;
37)
pribavljanje klijentele preko posrednika;
38)
držanje filijale advokatske kancelarije;
39)
neobaveštavanje advokatske komore o prekidu ili obustavi svog rada u roku od 30 dana od dana nastupanja promene;
40)
ukoliko predsednik i potpredsednik ili bilo ko od članova Upravnog odbora, onemogući sazivanje skupštine;
41)
ako članovi jednog organa onemogućavaju rad drugog organa;
neprijavljivanje promene sedišta advokatske kancelarije;
44)
ako advokat ili član advokatskog ortačkog društva se bavi advokaturom tokom privremene zabrane bavljenja ili privremenog prestanka prava na bavljenje advokaturom.
Za lakše povrede dužnosti i ugleda advokature može se izreći opomena ili novčana kazna, a za teže povrede može se izreći novčana kazna ili mera brisanja iz imenika advokata.
Advokat ne sme da se bavi poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature.
Advokat ne može imati drugu registrovanu samostalnu delatnost.
Advokat nema pravo da zasniva radni odnos, osim u advokatskom ortačkom društvu, da bude statutarni zastupnik, direktor ili predsednik upravnog odbora u pravnom licu, osim u sportskim, kulturnim i neprofitnim organizacijama pod uslovom da obavljanje te funkcije ne dovodi do sukoba interesa, član ili predsednik izvršnog odbora banke, zastupnik državnog kapitala, prokurista ili lice koje ima utvrđenu zabranu konkurencije.
Nespojivi poslovi sa ugledom i nezavisnošću advokature su i poslovi posredovanja u prometu roba i usluga, stečajnog upravnika, likvidacionog upravnika, sudskog veštaka, sudije, javnog tužioca, javnog pravobranioca, javnog beležnika, privatnog izvršitelja, ili poslovi u čijem obavljanju može doći do sukoba interesa.
na lični zahtev, od dana koji je odredio u zahtevu, a u slučaju da u zahtevu za brisanje iz imenika advokata nije određen dan prestanka prava bavljenja advokaturom ili je određen dan koji prethodi danu podnošenja zahteva - od dana donošenja odluke o brisanju iz imenika advokata;
2)
u slučaju smrti ili proglašenja za umrlog - danom smrti, odnosno proglašenja za umrlog;
3)
u slučaju potpunog ili delimičnog lišenja poslovne sposobnosti - od dana pravnosnažnosti odluke nadležnog suda;
4)
u slučaju izricanja disciplinske mere brisanja iz imenika advokata - od dana konačnosti odluke o brisanju iz imenika;
5)
u slučaju izricanja mere bezbednosti zabrane bavljenja advokaturom u krivičnom postupku - od dana pravnosnažnosti presude nadležnog suda;
6)
u slučaju osude za krivično delo koje ga čini nedostojnim za bavljenje advokaturom - od dana pravnosnažnosti presude nadležnog suda;
7)
u slučaju osude za krivično delo na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest meseci - od dana stupanja na izdržavanje kazne, o čemu nadležnu advokatsku komoru obaveštava sud nadležan za izvršavanje krivičnih sankcija;
8)
u slučaju da se ne bavi advokaturom neprekidno duže od šest meseci - od dana donošenja konačne odluke o brisanju iz imenika;
9)
u slučaju zasnivanja radnog odnosa van advokature, upisa u registar preduzetnika, sticanja statusa statutarnog zastupnika, imenovanja za direktora ili predsednika upravnoga odbora u pravnom licu, osim u sportskim, kulturnim i neprofitnim organizacijama pod uslovom da obavljanje te funkcije ne dovodi do sukoba interesa, izbora ili imenovanja za člana ili predsednika izvršnog odbora banke, imenovanja za zastupnika državnog kapitala ili za prokuristu - od dana zasnivanja radnog odnosa, upisa u registar, imenovanja ili izbora;
10)
u slučaju da ne zaključi ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti - od dana donošenja konačne odluke o brisanju iz imenika;
11)
u slučaju da advokatu upisanom u Upisnik A i Upisnik B imenika advokata, prestane svojstvo advokata ili mu bude zabranjen rad u matičnoj državi - od dana donošenja odluke nadležnog organa matične države.
Smatraće se da se advokat ne bavi advokaturom neprekidno duže od šest meseci, ako u tom roku nisu mogle da mu se dostave pismena na adresu sedišta advokatske kancelarije ili ako u tom roku ne izvršava materijalne obaveze prema advokatskoj komori, što se utvrđuje odlukom nadležne advokatske komore.
U slučaju prestanka prava na bavljenje advokaturom iz
Zakona o advokaturi, nadležni organ advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije dužan je da dostavi upozorenje advokatu o postojanju razloga za brisanje i ukaže na posledice.
Nakon konačnosti odluke o nastupanju uslova za brisanje iz imenika advokata, nadležna advokatska komora je dužna da u roku od 15 dana od dana nastupanja nekog od razloga za prestanak prava na bavljenje advokaturom iz
Rešenje o brisanju iz imenika advokata u slučajevima iz prethodnog člana, donosi predsednik advokatske komore na čijoj teritoriji je sedište advokatske kancelarije advokata koji se briše iz imenika advokata.
U slučaju brisanja iz imenika advokata iz razloga propisanih Zakona o advokaturi rešenje o brisanju doneće predsednik advokatske komore na čijoj je teritoriji sedište advokatske kancelarije, po konačnosti odluke upravnog odbora nadležne advokatske komore prema sedištu kancelarije da su ispunjeni uslovi za brisanje iz imenika advokata.
Protiv odluke Upravnog odbora nadležne advokatske komore o ispunjenosti uslova za brisanje iz imenika advokata iz
Rešenje o brisanju advokatskog pripravnika i advokatskog pripravnika volontera iz odgovarajućeg imenika advokatskih pripravnika donosi predsednik advokatske komore na čijoj teritoriji je sedište advokatske kancelarije njegovog principala.
U slučaju brisanja iz imenika advokata zbog nebavljenja advokaturom duže od šest meseci donosi se i rešenje o brisanju advokatskih pripravnika i advokatskih pripravnika volontera zaposlenih kod tog advokata.
Protiv rešenja o brisanju iz imenika advokatskih pripravnika i advokatskih pripravnika volontera dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema Upravnom odboru Advokatske komore Srbije.
Po isteku dve godine od ispunjenog uslova za polaganje pravosudnog ispita, advokatska komora po službenoj dužnosti donosi rešenje o brisanju advokatskog pripravnika ili advokatskog pripravnika volontera iz odgovarajućeg imenika advokatskih pripravnika.