Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:
1)
nadležni organ je organ državne uprave koji je nadležan za poslove intelektualne svojine Republike Srbije;
2)
stvaralac topografije je fizičko lice koje je svojim intelektualnim naporom stvorilo topografiju;
3)
poluprovodnički proizvod je gotov proizvod ili međuproizvod namenjen obavljanju elektronske funkcije, isključivo ili zajedno sa drugim funkcijama, koji se sastoji od sloja poluprovodničkog materijala i od jednog ili više drugih slojeva provodnog, izolacionog ili poluprovodničkog materijala, raspoređenih u skladu sa unapred utvrđenim trodimenzionalnim uzorkom;
4)
topografija poluprovodničkog proizvoda (u daljem tekstu: topografija) je niz povezanih slika koji predstavlja trodimenzionalni uzorak slojeva od kojih je poluprovodnički proizvod sastavljen i u kojem svaka slika prikazuje uzorak ili deo uzorka površine poluprovodničkog proizvoda u bilo kojoj fazi njegove proizvodnje, bez obzira na način koji je prikazan ili kodiran;
5)
komercijalna upotreba je prodaja, davanje u zakup, davanje licence ili bilo koji drugi način komercijalne distribucije zaštićene topografije ili poluprovodničkog proizvoda koji u sebi sadrži zaštićenu topografiju ili proizvoda koji u sebi sadrži takav poluprovodnički proizvod, uključujući i ponudu u te svrhe. Prva komercijalna upotreba poverljive prijave nije komercijalna upotreba u smislu ovog zakona.
Predmet zaštite u skladu sa ovim zakonom može biti samo topografija u obimu u kome je rezultat intelektualnog napora stvaraoca i u kome nije opštepoznata u industriji poluprovodničkih proizvoda.
Topografija koja se sastoji od kombinacije elemenata koji su opštepoznati u industriji poluprovodničkih proizvoda može biti predmet zaštite samo u obimu u kome kombinacija tih elemenata posmatrana u celini ispunjava uslove iz
Zaštitu u skladu sa ovim zakonom uživa i deo zaštićene topografije koji se može samostalno upotrebljavati, kao i uređaj (glavna stvar) koji obuhvata poluprovodnički proizvod koji u sebi sadrži zaštićenu topografiju, ako se takav poluprovodnički proizvod ne može odvojiti od glavne stvari bez njenog oštećenja ili uništenja.
Zaštita koju uživa topografija poluprovodničkih proizvoda u skladu sa ovim zakonom ne može se proširiti na ideju, postupak, sistem, tehniku na kojoj je topografija zasnovana ili šifrovanu informaciju sadržanu u topografiji osim na samu topografiju.
Ako je topografija stvorena kao rezultat intelektualnog napora više stvaralaca, njima pripada zajedničko pravo na zaštitu.
Ako je topografija stvorena u radnom odnosu, pravo na zaštitu ima poslodavac stvaraoca topografije, ako ugovorom o radu nije drugačije ugovoreno.
Na topografije stvorene u radnom odnosu shodno se primenjuju odredbe zakona kojima se uređuje zaštita pronalazaka.
Ako je topografija stvorena na osnovu ugovora koji nije ugovor o radu, pravo na zaštitu ima ugovorna strana koja je topografiju naručila, ako nije drugačije ugovoreno.
Pravo na zaštitu imaju pravni sledbenici lica iz .
Ako više lica podnese prijavu za zaštitu zajednički stvorene topografije smatraće se, ako nije između njih drugačije određeno, da su njihovi idealni delovi jednaki.
Na sva pitanja međusobnih pravnih odnosa zajedničkih podnosilaca prijave koja nisu uređena ovim zakonom primenjivaće se odgovarajuće odredbe zakona kojim se uređuju svojinsko-pravni odnosi i obligacioni odnosi.
imaju fizička lica koja su državljani Republike Srbije, odnosno neke od država članica Svetske trgovinske organizacije (u daljem tekstu: STO) ili koja imaju prebivalište na teritoriji Republike Srbije, odnosno na teritoriji neke od država članica STO.
Pravo na zaštitu u skladu sa imaju:
1)
fizička lica koja su državljani Republike Srbije, odnosno neke od država članica Svetske trgovinske organizacije (u daljem tekstu: STO) ili koja imaju prebivalište na teritoriji Republike Srbije, odnosno na teritoriji neke od država članica STO;
2)
pravna lica koja imaju sedište na teritoriji Republike Srbije, odnosno na teritoriji neke od država članica STO.
Strana fizička lica koja nemaju prebivalište ili pravna lica koja nemaju sedište na teritoriji neke od država članica STO imaju pravo na zaštitu ako to proizilazi uz međunarodnih ugovora koji obavezuju Republiku Srbiju.
su prva komercijalno upotrebila, na teritoriji Republike Srbije, odnosno na teritoriji neke od država članica STO, topografiju koja još uvek nije bila komercijalno upotrebljena bilo gde u svetu;
2)
imaju isključivo ovlašćenje da komercijalno upotrebljavaju topografiju na teritoriji Republike Srbije, odnosno na teritoriji neke od država članica STO, od nosioca prava na toj topografiji.
Pravo na zaštitu imaju i pravni sledbenici lica iz
Strano fizičko koje nema prebivalište ili pravno lice koje nema sedište na teritoriji Republike Srbije, u postupku pred nadležnim organom, mora zastupati lice upisano u Registar zastupnika koji vodi nadležni organ ili domaći advokat.
komercijalno upotrebljava ili uvozi topografiju zaštićenu radi komercijalne upotrebe ili poluprovodnički proizvod koji sadrži topografiju zaštićenu radi komercijalne upotrebe.
umnožavanje zaštićene topografije za ličnu upotrebu u nekomercijalne svrhe;
2)
umnožavanje topografije u cilju analiziranja, procene ili nastave o idejama, postupcima, sistemima ili tehnikama sadržanim u topografiji ili same topografije;
3)
ako neko lice, na osnovu analize ili istraživanja zaštićene topografije, stvori topografiju koja ispunjava uslove iz .
iscrpljuje se za teritoriju Republike Srbije nakon stavljanja zaštićene topografije ili poluprovodničkog proizvoda koji u sebi sadrži zaštićenu topografiju u promet na teritoriji Republike Srbije od strane nosioca prava ili drugog lica koje ima njegovo ovlašćenje.
nastaje danom prve komercijalne upotrebe topografije bilo gde u svetu ili danom podnošenja prijave za priznanje prava na topografiju (u daljem tekstu: prijava) kojoj je priznat datum podnošenja, zavisno od toga koji je dan raniji.
Za vreme trajanja isključivih prava nosilac prava može poluprovodnički proizvod koji u sebi sadrži zaštićenu topografiju obeležavati velikim slovom "T".
Pravo na topografiju može biti, u celini ili delimično, predmet prenosa prava na osnovu ugovora o prenosu, statusne promene nosioca prava, nasleđivanja, sudske i administrativne odluke.
Pojedina ili sva ovlašćenja iz prava na topografiju mogu, sa ograničenjima ili bez njih, biti predmet ustupanja na osnovu ugovora o licenci.
Pravo na topografiju može biti predmet zaloge na osnovu ugovora o zalozi, odluke suda ili odluke drugog državnog organa.
Ugovori iz su punovažni samo ako su sastavljeni u pisanoj formi.
Prenos prava, licenca i zaloga upisuju se u odgovarajući registar nadležnog organa.
Na prenos prava, licencu i zalogu shodno se primenjuju odredbe zakona kojima se uređuje pravna zaštita pronalazaka.
Postupak za priznanje topografije ostvaruje se u upravnom postupku koji vodi nadležni organ.
Na pojedina pitanja koja nisu uređena ovim zakonom, posebno na pitanja koja se odnose na žalbu, odustanak, povraćaj u pređašnje stanje i druga pitanja primenjuju se odgovarajuće odredbe zakona koji uređuje opšti upravni postupak.
Registar topografija sadrži: broj i priznati datum podnošenja prijave za priznanje topografije; naziv topografije; podatke o podnosiocu prijave, odnosno nosiocu prava: lično ime, adresu i državljanstvo, odnosno poslovno ime i sedište; podatke o stvaraocu: lično ime i adresu, odnosno podatak o dostavljenoj izjavi stvaraoca da ne želi da podaci o njemu budu objavljeni u službenom glasilu, odnosno navedeni u Registru topografija, kao i u drugim ispravama propisanim zakonom; podatke o zastupniku: lično ime i adresu, odnosno poslovno ime i sedište; datum nastanka topografije, ako topografija nije komercijalno upotrebljena, odnosno datum prve komercijalne upotrebe i naziv države u kojoj je prvi put komercijalno upotrebljena; registarski broj topografije; datum objave podataka upisanih u Registar topografija i broj službenog glasila nadležnog organa (u daljem tekstu: službeno glasilo); promene (prenos prava, licenca, zaloga i dr.); datum i osnov prestanka prava i podatke o toku i načinu okončanja postupka po podnetoj prijavi.
Postupak za priznanje topografije pokreće se podnošenjem prijave za priznanje topografije nadležnom organu.
Prijava se podnosi na srpskom jeziku.
Upotreba specijalnih tehničkih termina na engleskom jeziku dopuštena je samo ako su ti termini u upotrebi u oblasti tehnike na koju se topografija odnosi. U ostalim slučajevima takvi termini se mogu koristiti uz objašnjenje na srpskom jeziku.
Nadležni organ ne proverava da li podnosilac prijave ima pravo na podnošenje prijave.
Za svaku topografiju podnosi se posebna prijava.
Nadležni organ bliže propisuje način podnošenja prijave.
, prijava za priznanje topografije koja sadrži podatke o podnosiocu prijave i jedan od priloga kojim se topografija identifikuje mora se podneti nadležnom organu u roku od dve godine od datuma prve komercijalne upotrebe topografije bilo gde u svetu.
Ako topografija nije komercijalno upotrebljena nigde u svetu, prijava iz
primerak poluprovodničkog proizvoda koji sadrži topografiju, ako je poluprovodnički proizvod komercijalno upotrebljen;
4)
izjavu gde i kada je topografija prvi put komercijalno upotrebljena, ako je datum prve komercijalne upotrebe raniji od datuma podnošenja prijave;
5)
izjavu o pravnom osnovu sticanja prava na podnošenje prijave, ako podnosilac prijave nije stvaralac topografije;
6)
izjavu o datumu nastanka topografije ako topografija nije komercijalno upotrebljena;
7)
podatak o dostavljenoj izjavi stvaraoca da ne želi da podaci o njemu budu objavljeni u službenom glasilu, odnosno navedeni u Registru topografija, kao i u drugim ispravama propisanim zakonom;
8)
izjavu o zajedničkom predstavniku, ako postoji više podnosilaca prijave ili punomoćje, ako se prijava podnosi preko zastupnika;
9)
dokaz o uplati propisane takse za podnošenje zahteva za upis.
ovog člana sadrži: izjavu podnosioca zahteva da traži priznanje topografije; podatke o podnosiocu zahteva; podatke o stvaraocu, odnosno podatak o dostavljenoj izjavi stvaraoca da ne želi da podaci o njemu budu objavljeni u službenom glasilu, odnosno navedeni u Registru topografija, kao i u drugim ispravama propisanim zakonom; podatke o zastupniku, ako se zahtev podnosi preko zastupnika; naziv topografije; datum nastanka topografije, ako topografija nije komercijalno upotrebljena, odnosno datum i mesto prve komercijalne upotrebe topografije bilo gde u svetu; potpis podnosioca zahteva, odnosno zastupnika.
Nadležni organ propisuje sadržinu priloga kojima se topografija identifikuje.
Nadležni organ priznaće datum podnošenja prijave prijavi koja sadrži podatke o podnosiocu prijave i jedan od priloga kojim se topografija identifikuje.
, nadležni organ će podnosioca prijave pozvati da u roku, koji ne može biti kraći od dva meseca, niti duži od tri meseca, otkloni nedostatke navedene u pozivu.
Ako podnosilac zahteva ne otkloni nedostatke navedene u pozivu iz
nadležni organ će pozvati podnosioca prijave da u roku koji ne može biti kraći od dva meseca, niti duži od tri meseca otkloni nedostatke navedene u pozivu, odnosno da se izjasni o razlozima odbijanja.
Ako podnosilac prijave ne otkloni ili se ne izjasni o razlozima odbijanja u ostavljenom roku, nadležni organ će odbiti zahtev za priznanje topografije.
Na obrazložen zahtev podnosioca prijave nadležni organ će produžiti rok iz za vreme koje smatra opravdanim ali ne duže od tri meseca.
Priznato pravo na topografiju upisuje se u Registar topografija.
Po izvršenom upisu u Registar topografija nosiocu prava se izdaje isprava o priznatoj topografiji koja sadrži: registarski broj topografije; podatke o nosiocu prava; podatke o stvaraocu; naziv topografije; datum do kog važi topografija i datum izdavanja isprave.
Opis i prikaz topografije su sastavni delovi isprave iz
Do upisa u Registar topografija nadležni organ dozvoliće uvid u prijavu za priznanje topografije i njeno kopiranje u prisustvu službenog lica na pisani zahtev podnosioca prijave ili lica koje ima njegovo ovlašćenje.
Delovi priloga označeni kao poslovna tajna ne smeju biti dostupni trećim licima bez dozvole podnosioca prijave, nosioca prava ili bez sudske odluke.
Delove topografije koji predstavljaju poslovnu tajnu, a koji su predstavljeni u grafičkom obliku treba prekriti, šrafiranjem ili na drugi način, na jednoj od kopija prikaza topografije. Samo ta kopija daje se na uvid javnosti. Na ostalim kopijama prikaz topografije mora biti vidljiv.
Pravo na slobodan pristup informacijama od javnog značaja sadržanim u prijavi za priznanje topografije ostvaruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje slobodan pristup informacijama od javnog značaja.
Nadležni organ će uredan predlog sa prilozima dostaviti nosiocu topografije i pozvati ga da, u roku koji ne može biti duži od 30 dana od prijema poziva, dostavi svoj odgovor, u dva primerka.
U toku postupka za oglašavanje ništavim nadležni organ poziva stranke, onoliko puta koliko smatra da je potrebno, da u roku od 30 dana dostave svoje primedbe na podneske druge strane.
U toku postupka za oglašavanje ništavim, nadležni organ održava usmenu raspravu ako oceni da je njeno održavanje nužno za utvrđivanje bitnih činjenica za donošenje odluke po predlogu.
Ako stranke ne dođu na usmenu raspravu nadležni organ može odlučiti o predlogu za oglašavanje ništavim na osnovu raspoloživih dokaza.
Podaci iz rešenja o oglašavanju ništavim topografije objavljuju se u službenom glasilu.
Nadležni organ bliže propisuje vrstu podataka koji se objavljuju u službenom glasilu nadležnog organa.
Oglašavanje ništavim rešenja o priznanju topografije nema retroaktivno dejstvo na pravosnažne sudske odluke u vezi sa utvrđivanjem povrede prava, kao i na zaključene ugovore o prenosu prava, odnosno ustupanju licence, ako su i u meri u kojoj su ti ugovori izvršeni, pod uslovom da je tužilac, odnosno nosilac prava bio savestan.
Ne smatra se povredom prava na topografiju komercijalna upotreba poluprovodničkog proizvoda u kome je sadržana zaštićena topografija, ako lice koje je nabavilo poluprovodnički proizvod u tom trenutku nije znalo ili nije moglo znati da je u njemu sadržana zaštićena topografija.
Na zahtev nosioca prava sud može obavezati lice iz
da plati naknadu za komercijalnu upotrebu poluprovodničkog proizvoda koji sadrži zaštićenu topografiju, od trenutka kada je saznalo ili je bilo u mogućnosti da sazna da je topografija zaštićena.
Odredbe primenjuju se i na pravne sledbenike lica koje je steklo poluprovodnički proizvod na kome postoje isključiva prava na priznatoj topografiji.
Visina naknade koja pripada nosiocu određuje se u visini naknade koju bi nosilac prava dobio za slobodno ugovorenu licencu za tu topografiju.
Kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 1.000.000 dinara pravno lice koje se neovlašćeno bavi zastupanjem u ostvarivanju prava iz
Registar prijava i Registar topografija koji su ustanovljeni Zakonom o zaštiti topografija integrisanih kola ("Službeni glasnik RS", broj 104/09), nastavljaju da se vode u skladu sa ovim zakonom.
Topografije koje važe na dan stupanja na snagu ovog zakona ostaju i dalje na snazi i na njih će se primenjivati odredbe ovog zakona.
Odredbe ovog zakona primenjivaće se i na prijave za priznanje topografije podnete do dana stupanja na snagu ovog zakona po kojima upravni postupak nije okončan, kao i na druge započete postupke u vezi sa priznatim topografijama koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu okončani.
primenjuju se propisi doneti na osnovu Zakona o zaštiti topografija integrisanih kola ("Službeni glasnik RS", broj 104/09), ako nisu suprotni ovom zakonu.
Registar prijava topografija i Registar topografija, ustanovljeni Zakonom o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda ("Službeni glasnik RS", broj 55/13), nastavljaju da se vode kao Registar topografija, u skladu sa ovim zakonom.
Podzakonski propis iz člana 7. ovog zakona doneće se u roku od četiri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donošenja podzakonskog propisa iz stava 1. ovog člana, primenjuju se odredbe podzakonskog propisa donetog na osnovu člana 21. stav 2. Zakona o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda ("Službeni glasnik RS", broj 55/13), ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Od dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji, odredba člana 6. stav 1. Zakona o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda ("Službeni glasnik RS", broj 55/13) primenjivaće se na fizička lica koja su državljani neke od država članica Evropske unije ili Evropskog ekonomskog prostora, odnosno članica STO ili koja imaju prebivalište na teritoriji neke od tih država.
Od dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji, odredba člana 6. stav 2. Zakona o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda ("Službeni glasnik RS", broj 55/13) primenjivaće se na:
1)
fizička lica koja su državljani neke od država članica Evropske unije ili Evropskog ekonomskog prostora, odnosno članica STO ili koja imaju prebivalište na teritoriji neke od tih država;
2)
pravna lica koja imaju sedište na teritoriji neke od država članica Evropske unije ili Evropskog ekonomskog prostora, odnosno članica STO.
Od dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji, odredbe člana 2. ovog zakona primenjivaće se na lica iz člana 6. stav 2. Zakona o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda ("Službeni glasnik RS", broj 55/13), a koja:
1)
su prva komercijalno upotrebila topografiju na teritoriji neke od država članica Evropske unije ili Evropskog ekonomskog prostora, odnosno članica STO, koja još uvek nije bila komercijalno upotrebljena bilo gde u svetu;
2)
imaju isključivo ovlašćenje da komercijalno upotrebljavaju topografiju na teritoriji neke od država članica Evropske unije ili Evropskog ekonomskog prostora, odnosno članica STO, od nosioca prava na toj topografiji.
Od dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji, odredba člana 11. Zakona o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda ("Službeni glasnik RS", broj 55/13), primenjivaće se i na topografiju, odnosno poluprovodnički proizvod koji u sebi sadrži zaštićenu topografiju, stavljenu u promet na teritoriji neke od država članica Evropske unije ili Evropskog ekonomskog prostora, odnosno članica STO, od strane nosioca prava ili drugog lica koje on ovlasti.