Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku

Status Propisa

Na snazi

Prikazana Verzija

Opšte Informacije

DonosilacNarodna skupština Republike Srbije

Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku

2.Čl. 6–10

Prigovor i sadržina prigovora

Član6

Sadržina prigovora

Postupak u kome se štiti pravo na suđenje u razumnom roku počinje podnošenjem prigovora.
Prigovor sadrži sledeće obavezne elemente:
1)
lično ili poslovno ime stranke i njeno prebivalište, boravište ili sedište;
2)
lično ili poslovno ime zastupnika ili punomoćnika stranke i njegovo prebivalište, boravište ili sedište;
3)
naziv suda koji vodi postupak ili pred kojim se vodi postupak, kao i naziv javnog tužilaštva koje sprovodi istragu;
4)
poslovni broj sudskog predmeta ili predmeta javnog tužilaštva;
5)
vreme trajanja postupka, uključujući i vreme trajanja istrage koju sprovodi javni tužilac;
6)
podatke o predmetu suđenja koji ukazuju na to da sud nepotrebno kasni s odlučivanjem;
7)
podatke o predmetu istrage koji ukazuju na to da javni tužilac odugovlači sprovođenje istrage;
8)
svojeručni potpis stranke ili zastupnika ili punomoćnika stranke.
Član7

Podnošenje prigovora i postupak po prigovoru

Stranka podnosi prigovor sudu koji vodi postupak ili sudu pred kojim se vodi postupak ako smatra da je javni tužilac povredio njeno pravo.
Punomoćniku stranke koji je ovlašćen da preduzima sve radnje u postupku čije se ubrzavanje traži nije potrebno posebno punomoćje za podnošenje prigovora.
Ako je punomoćnik stranke ovlašćen da preduzima samo pojedine radnje u postupku u koje ne spada podnošenje pravnih sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, dužan je da uz prigovor dostavi posebno punomoćje za njegovo podnošenje.
Ako se posumnja da je nastupio neki od zakonom propisanih razloga za prestanak punomoćja, sud će obrazloženim rešenjem protiv koga nije dozvoljena posebna žalba naložiti punomoćniku da dostavi posebno punomoćje za podnošenje prigovora, u roku od osam dana od dana dostavljanja rešenja, uz upozorenje da se u suprotnom prigovor odbacuje kao nedozvoljen.
Postupak po prigovoru vodi predsednik suda, koji i odlučuje o prigovoru. Godišnjim rasporedom poslova on može odrediti jednog sudiju ili više sudija da pored njega vode postupak i odlučuju o prigovorima.
Usmena rasprava se ne održava, a na ostala pitanja shodno se primenjuje zakon kojim se uređuje vanparnični postupak.
Predsednik suda dužan je da odluči o prigovoru u roku od dva meseca od dana prijema prigovora.
Član8

Odlučivanje o prigovoru bez ispitnog postupka

Predsednik suda rešenjem odbacuje ili odbija prigovor bez ispitnog postupka, ili vodi ispitni postupak.
Prigovor se odbacuje ako odsustvo nekog obaveznog elementa prigovora onemogućava da se po njemu postupa, ako je prigovor podnelo neovlašćeno lice, ako je preuranjen ili ako je podnet posle okončanja postupka. Protiv rešenja o odbacivanju prigovora nije dozvoljena žalba.
Prigovor se odbija bez ispitnog postupka ako je, s obzirom na trajanje postupka koje je navedeno u prigovoru, očigledno neosnovan.
Član9

Ispitni postupak

Ispitni postupak počinje time što predsednik suda zahteva od sudije, ili predsednika veća (u daljem tekstu: sudija), ili od javnog tužioca, da mu dostavi izveštaj u roku od 15 dana ili u kraćem roku, ako je reč o postupku u kome je posebnim zakonom određeno hitno postupanje.
Izveštaj sadrži izjašnjenje o razvoju postupka u vremenu i predlog roka u kome postupak može da se okonča.
Predsednik suda može zahtevati da mu se dostave spisi predmeta ako, s obzirom na sadržinu prigovora, smatra da ih treba proučiti.
Član10

Odlučivanje o prigovoru posle ispitnog postupka

Predsednik suda proučava izveštaj i spise predmeta i primenjuje merila za ocenu trajanja suđenja u razumnom roku
Posle toga, rešenjem prigovor odbija ili ga usvaja i utvrđuje povredu prava na suđenje u razumnom roku.
Stranka čiji je prigovor usvojen ima pravo na naknadu troškova postupka po prigovoru.
Sudija i javni tužilac nemaju pravo na žalbu protiv rešenja kojim se prigovor usvaja.