Ovim zakonom uređuje se zaloga, bez predaje u državinu, pokretnih stvari i prava radi obezbeđenja potraživanja poverioca, ugovor o zalozi, prava i obaveze ugovornih strana, upis založnog prava u registar, namirenje založnog poverioca i prestanak založnog prava.
Pokretne stvari i prava zalažu se upisom založnog prava u registar koji se ustanovljava u skladu sa ovim zakonom.
Na pravne odnose koji nisu uređeni ovim zakonom primenjuju se propisi kojima se uređuju obligacioni i svojinskopravni odnosi i drugi propisi.
Ugovorom o zalozi obavezuje se zalogodavac prema poveriocu da mu pruži obezbeđenje za njegovo potraživanje tako što će se poveriočevo pravo na stvari zalogodavca upisati u registar založnog prava (u daljem tekstu: Registar zaloge).
Zalogodavac može biti dužnik ili treće lice.
Ugovorom o zalozi uređuju se prava i obaveze zalogodavca i poverioca.
Ugovor o zalozi sadrži naročito: dan zaključenja, ime i prezime, poslovno ime ili naziv, prebivalište ili boravište, odnosno sedište poverioca, zalogodavca i dužnika, ako dužnik i zalogodavac nisu isto lice, opis predmeta založnog prava i podatke o potraživanju koje se obezbeđuje.
Poverilac stiče založno pravo upisom u Registar zaloge, osim ako nije drukčije određeno zakonom.
Ako je zalogodavac založio stvar na kojoj nema pravo svojine ili ako zaloga nije punovažna iz drugih razloga, upis u Registar zaloge ne proizvodi pravno dejstvo.
Poverilac koji je stekao založno pravo predajom stvari u državinu ili na drugi zakonom određeni način, može zahtevati upis svog prava zaloge u Registar zaloge, radi sticanja prava prvenstva naplate u skladu sa ovim zakonom.
Poverilac čije je založno pravo upisano u Registar zaloge može se naplatiti iz vrednosti predmeta založnog prava pre ostalih poverilaca, ako mu njegovo potraživanje ne bude isplaćeno o dospelosti.
U slučaju stečajnog postupka nad imovinom zalogodavca, na namirenje iz vrednosti predmeta založnog prava primenjuju se pravila zakona kojim se uređuje stečaj.
Predmet založnog prava može biti individualno određena stvar kojom zalogodavac može slobodno raspolagati.
Založiti se mogu i pokretne stvari određene po vrsti, ako je ugovorom o zalozi određena količina ili broj i način na koji se mogu razlikovati od drugih stvari iste vrste.
Predmet založnog prava može biti i zbir pokretnih stvari, koji se nalazi na određenom mestu, uključujući i inventar koji, u smislu ovog zakona, čine pokretne stvari koje su namenjene prodaji ili davanju u zakup, kao i sirovine i materijali koji se koriste pri obavljanju delatnosti.
, založno pravo se po samom zakonu proširuje na sve pokretne stvari koje postanu sastavni deo zbira pokretnih stvari posle zasnivanja zaloge, ako su u svojini zalogodavca.
Predmet založnog prava mogu biti i potraživanja zalogodavca koja se, u skladu sa ugovorima iz kojih nastaju, uplaćuju na poseban bankovni račun zalogodavca (zalaganje sredstava na posebnom bankovnom računu).
, predmet založnog prava su potraživanja zalogodavca iz predmetnih ugovora, a u Registru zaloge se upisuju i podaci o posebnom bankovnom računu zalogodavca na koji se ta potraživanja uplaćuju.
Predmet založnog prava može biti pravo potraživanja zalogodavca prema dužniku i u slučaju da je založni poverilac dužnik zalogodavca, osim potraživanja čiji je prenos zabranjen zakonom i onih koja su vezana za ličnost ili se ne mogu prenositi na drugog.
Založno pravo na potraživanju stiče se na osnovu ugovora o zalozi potraživanja upisom u Registar zaloge, bez obzira na to da li je dužnik ranije obavešten o zalaganju.
Predmet založnog prava mogu biti udeli i druga imovinska prava kojima njihov imalac može slobodno raspolagati.
Odredbe o zalozi stvari primenjuju se i na zalogu potraživanja i drugih prava, ako za njih nije propisano što drugo.
dužnika mogu obavestiti zalogodavac ili založni poverilac.
Od dana dostavljanja obaveštenja o postojanju založnog prava dužnik založenog potraživanja može ispuniti dug samo založnom poveriocu a ne i zalogodavcu, osim ako je založni poverilac dao drukčija uputstva.
Izvod iz registra o tome da poverilac ima založno pravo na potraživanju je dokaz za dužnika založenog potraživanja da potraživanje isplati založnom poveriocu.
Odredbe ovog zakona ne primenjuju se na zalogu brodova i vazduhoplova, za koje su ustanovljeni registri prema posebnim propisima.
Odredbe ovog zakona ne primenjuju se na zalogu hartija od vrednosti, za koje je ustanovljen registar prema posebnim propisima u koji se upisuju prava trećih lica na hartijama od vrednosti.
Odredbe ovog zakona primenjuju se na zalogu prava intelektualne svojine, a zaloga na tim pravima upisuje se u registar zavoda nadležnog za intelektualnu svojinu, i to: registar žigova, registar patenata, registar malih patenata, registar modela, registar uzoraka, registar geografskih oznaka porekla i registar topografija.
Ugovorom o zalozi ili posebnim punomoćjem založni poverilac ili više njih mogu ovlastiti treće lice da preduzima pravne radnje radi zaštite i namirenja obezbeđenog potraživanja (u daljem tekstu: ovlašćeno lice).
Ovlašćeno lice u odnosu na zalogodavca ima prava založnog poverioca.
Za odricanje od založnog prava ovlašćeno lice mora imati posebno ovlašćenje.
U Registar zaloge upisuju se podaci o ovlašćenom licu umesto založnog poverioca.
Ako ima više založnih poverilaca oni mogu na način iz
Zalogodavac je, u smislu ovog zakona, dužnik koji ima pravo svojine na pokretnoj stvari ili svojstvo imaoca nekog prava kojim može slobodno raspolagati.
Zalogodavac može biti i treće lice koje pruža obezbeđenje za tuđi dug.
Zalogodavac ima pravo da predmet založnog prava izda u zakup i da zaključuje druge ugovore kojima se predmet založnog prava daje na upotrebu i pribiranje plodova trećim licima, ako ugovorom nije drukčije predviđeno.
Zalogodavac i novi vlasnik predmeta založnog prava solidarno odgovaraju založnom poveriocu za štetu koja može nastati zbog njihovog propusta da u Registar zaloge upišu založno pravo na teret novog vlasnika.
Pribavilac stiče pravo svojine opterećeno upisanim založnim pravom.
Ako zalogodavac predmet založnog prava prodaje u okviru svoje redovne delatnosti, kupac stiče pravo svojine bez tereta.
Ako zalogodavac ima svojstvo privrednog subjekta (lice koje se profesionalno bavi privrednom delatnošću) ugovorom o zalozi može se predvideti da založni poverilac ima pravo da predmet založnog prava proda na vansudskoj javnoj prodaji ako njegovo potraživanje ne bude namireno o dospelosti.
Ako predmet založnog prava ima tržišnu ili berzansku cenu, ugovorom o zalozi može se predvideti da založni poverilac ima pravo da ga proda po toj ceni, ili da ga po toj ceni zadrži za sebe.
Svojstvo privrednog subjekta ima privredno društvo, preduzetnik i drugo fizičko lice koje u vidu zanimanja obavlja privrednu delatnost.
Pravila iz primenjuju se i na druga pravna lica privatnog ili javnog prava.
Ako predmet založnog prava nema tržišnu ili berzansku cenu, založni poverilac ga može prodati na način na koji bi to učinio razuman i pažljiv čovek, čuvajući interese dužnika i zalogodavca, kad to nije isto lice.
Ako je zalogodavac fizičko lice koje ugovor o zalozi zaključuje izvan okvira privredne delatnosti, ugovorom o zalozi ne može se predvideti da založni poverilac može, ako njegovo potraživanje ne bude namireno o dospelosti, predmet založnog prava prodati po unapred određenoj ceni ili ga zadržati za sebe.
Ugovorom o zalozi može se predvideti da će predmet založnog prava preći u državinu založnog poverioca, ako njegovo potraživanje ne bude namireno o dospelosti.
U trenutku dospelosti potraživanja, založni poverilac i zalogodavac se mogu sporazumeti da će poverilac moći da predmet založnog prava proda po određenoj ceni ili da ga po toj ceni zadrži za sebe.
Višak vrednosti iznad iznosa potraživanja založni poverilac je dužan da isplati zalogodavcu bez odlaganja.
Založni poverilac ima pravo da iz cene postignute prodajom predmeta založnog prava naplati svoje potraživanje pre ostalih poverilaca zalogodavca, osim ako nije drukčije određeno ovim zakonom.
Ako je isti predmet založnog prava, putem upisa u Registar zaloge, založen većem broju poverilaca, redosled isplate njihovih potraživanja iz vrednosti tog predmeta određuje se prema vremenu (dan, čas i minut) prijema zahteva za upis založnog prava u Agenciji za privredne registre (u daljem tekstu: Agencija).
Red prvenstva između založnog prava koje nastaje predajom založene stvari u državinu poveriocu i založnog prava upisanog u Registar zaloge određuje se prema vremenu (dan, čas i minut) prijema zahteva za upis založnog prava u Registar zaloge.
Ako založno pravo koje nastaje predajom stvari u državinu nije upisano u Registar zaloge, ono ne uživa prvenstvo u odnosu na založno pravo upisano u registar.
Zakonsko založno pravo prevozioca, komisionara, otpremnika i skladištara, nastala otpremom ili prevozom stvari koje su predmet zaloge prema zakonu kojim se uređuju obligacioni odnosi, imaju prvenstvo u odnosu na založno pravo upisano u Registar zaloge.
Zakonsko založno pravo poslenika za potraživanja nagrade za rad, naknade za utrošeni materijal i ostala potraživanja u vezi sa njegovim radom, nastala na osnovu ugovora o delu iz zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi, ima prvenstvo u odnosu na založna prava upisana u Registar zaloge.
Utvrđivanje reda prvenstva za obezbeđenje potraživanja po osnovu javnih prihoda ili drugih potraživanja Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave vrši se na način predviđen
Ako dužnik ne ispuni svoju obavezu o dospelosti, založni poverilac stiče pravo na državinu po samom zakonu.
U trenutku dospelosti, založni poverilac stiče pravo da iz vrednosti predmeta založnog prava namiri svoje glavno potraživanje, dužnu kamatu i troškove oko ostvarenja naplate potraživanja.
Višak cene dobijen prodajom iznad iznosa potraživanja založni poverilac je dužan isplatiti zalogodavcu bez odlaganja.
Ako založni poverilac u roku od osam dana ne isplati zalogodavcu višak cene dobijen prodajom iznad iznosa potraživanja, plaća zalogodavcu propisanu zateznu kamatu.
Založni poverilac je dužan da Registru zaloge dostavi obaveštenje o nameri da svoje dospelo potraživanje namiri iz vrednosti predmeta založnog prava, radi objavljivanja obaveštenja i upisa zabeležbe namirenja.
Postupak vansudskog namirenja počinje istekom roka od 30 dana od dana objavljivanja obaveštenja od strane Registra zaloge.
Zalogodavac je dužan da sarađuje sa založnim poveriocem u postupku namirenja poveriočevog potraživanja iz predmeta založnog prava od trenutka kada mu je dostavljeno poveriočevo obaveštenje.
Zalogodavac je dužan da založnom poveriocu pruži potrebna obaveštenja radi sprovođenja namirenja.
Obaveze zalogodavca iz ima i dužnik, kada to nije isto lice.
Ako povredi neku od obaveza iz ovog člana, zalogodavac ili dužnik, kad to nije isto lice, dužan je da naknadi štetu koju trpi založni poverilac.
Ako zalogodavac dobrovoljno ne izvrši svoju obavezu predaje predmeta založnog prava založnom poveriocu, založni poverilac može sudu podneti zahtev za donošenje rešenja o oduzimanju predmeta založnog prava od zalogodavca ili lica u čijoj se državini predmet založnog prava nalazi i predaji tog predmeta založnom poveriocu u državinu.
Ako je predmet založnog prava, zbog svoje prirode, nepodoban za prenos u državinu ili ako je to u interesu založnog poverioca, sud, na predlog založnog poverioca, određuje administratora koji se stara o predmetu založnog prava do trenutka namirenja založnog potraživanja.
Protiv rešenja o oduzimanju predmeta založnog prava od zalogodavca ili lica u čijoj se državini predmet založnog prava nalazi, zalogodavac može, u roku od tri dana od dana prijema rešenja, uložiti prigovor da poveriočevo potraživanje ili založno pravo ne postoji, ili da je dug isplaćen, o čemu mora podneti pismene dokaze.
odlučuje sud, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršni postupak.
Na postupak za sticanje državine na predmetu založnog prava primenjuje se zakon kojim se uređuje izvršni postupak, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
, zalogodavac ne može pravno raspolagati predmetom založnog prava bez dozvole založnog poverioca.
Ako zalogodavac prodaje predmet založnog prava u okviru svoje redovne delatnosti zabrana otuđenja ne proizvodi pravno dejstvo prema savesnom pribaviocu i on stiče pravo svojine bez tereta.
, založni poverilac može zahtevati od suda odluku da se predmet založnog prava proda u skladu sa zakonom koji uređuje postupak izvršenja i obezbeđenja.
Ako bi troškovi javne prodaje bili nesrazmerno veliki prema vrednosti predmeta založnog prava, sud može odlučiti da ga založni poverilac proda po ceni utvrđenoj procenom stručnjaka, ili da ga, ako hoće, zadrži za sebe po toj ceni.
Uz predlog za izvršenje dostavlja se izvod iz Registra zaloge sa upisanom zabeležbom namirenja i ugovor o zalozi.
, ako je takva prodaja punovažno ugovorena ugovorom o zalozi.
Izvod iz Registra zaloge sa upisanom zabeležbom namirenja daje ovlašćenje poveriocu da u ime i za račun vlasnika založene stvari zaključi ugovor o prodaji predmeta založnog prava u postupku vansudskog namirenja.
Dužnik može punovažno ispuniti dug u bilo koje vreme pre prodaje predmeta založnog prava.
U tom roku zalogodavac može, iako nije dužan, ispuniti obavezu dužnika.
Založni poverilac može pristupiti vansudskoj javnoj prodaji putem nadmetanja ako je takav način predviđen ugovorom o zalozi.
Izuzetno, kad je zalogodavac fizičko lice koje ugovor o zalozi zaključuje izvan okvira privredne delatnosti, založni poverilac može pristupiti vansudskoj javnoj prodaji putem nadmetanja ako su se založni poverilac i zalogodavac o tome sporazumeli u trenutku dospelosti poveriočevog potraživanja.
Založni poverilac može poveriti sprovođenje javne prodaje stručnom licu koje se redovno bavi takvom delatnošću.
Založni poverilac može prodati predmet založnog prava po tržišnoj ili berzanskoj ceni ako je takav način prodaje predviđen u ugovoru o zalozi.
Izuzetno, kad je zalogodavac fizičko lice koje ugovor o zalozi zaključuje izvan okvira privredne delatnosti, to je moguće ako su se založni poverilac i zalogodavac o tome sporazumeli u trenutku dospelosti poveriočevog potraživanja.
Tržišna cena je cena po kojoj se iste ili slične stvari redovno prodaju pod uobičajenim okolnostima na mestu i u vreme prodaje predmeta založnog prava.
Ako u mestu i u vreme prodaje predmeta založnog prava stvar nema tržišnu cenu, uzima se u obzir cena na najbližem tržištu.
Berzanska cena je cena po kojoj se iste ili slične stvari prodaju na najbližoj berzi.
Ako predmet založnog prava nema tržišnu ili berzansku cenu, založni poverilac ga može prodati na način na koji bi to učinio razuman i pažljiv čovek, čuvajući interese dužnika i zalogodavca.
Založni poverilac može poveriti licu koje se bavi davanjem zajmova uz zalogu kao zanimanjem ili licu koje se bavi prodajom takvih stvari kao zanimanjem, da u njegovo ime i za njegov račun proda predmet založnog prava.
Založni poverilac i lice kome je poverena prodaja predmeta založnog prava solidarno su odgovorni zalogodavcu ako mu prouzrokuju štetu prilikom prodaje.
Obaveštenje o mestu i vremenu održavanja vansudske prodaje objavljuje se na internet stranici Registra zaloge najmanje 15 dana pre dana održavanja vansudske prodaje.
Zalogodavac može osporavati pravo založnog poverioca da se namiri vansudskim putem, ako u roku od 30 dana od upisa početka namirenja u Registar zaloge podnese tužbu sudu i dokaze da poveriočevo potraživanje ili založno pravo ne postoji, da potraživanje nije dospelo za naplatu ili da je dug isplaćen.
Podnošenje tužbe ne sprečava postupak namirenja, izuzev ako zalogodavac podnese javnu ispravu ili privatnu ispravu overenu na zakonom propisan način koja sadrži dokaz da poveriočevo potraživanje ili založno pravo ne postoji, da potraživanje nije dospelo za naplatu ili da je dug isplaćen.
Pri određivanju rokova i ročišta po tužbi zalogodavca, sud će uvek obraćati naročitu pažnju na potrebu hitnog rešavanja ovih sporova.
Savesno lice koje kupi predmet založnog prava na vansudskoj javnoj prodaji, stiče pravo svojine bez tereta.
Pravo svojine koje je savesni kupac stekao ne može se osporavati zbog eventualnih propusta u postupku prodaje.
Pravila iz primenjuju se i na prodaje u postupku namirenja, ako je lice kupilo predmet založnog prava po tržišnoj ili berzanskoj ceni ili po ceni po kojoj bi ga prodao razuman i pažljiv čovek, čuvajući interese dužnika i zalogodavca.
Ako potraživanje založnog poverioca prestane isplatom duga ili na drugi način, založno pravo prestaje i briše se iz Registra zaloge na zahtev založnog poverioca, dužnika ili zalogodavca, kad to nije isto lice.
Ali založni poverilac se može namiriti iz vrednosti predmeta založnog prava i posle zastarelosti njegovog potraživanja.
Brisanje založnog prava iz Registra zaloge može se tražiti i kada se založni poverilac odrekne založnog prava u pismenoj formi, kada se svojstvo založnog poverioca stekne u istom licu sa svojstvom dužnika, kao i kada založni poverilac stekne pravo svojine na predmetu založnog prava.
Ako dužnik ili zalogodavac, kad to nije isto lice, traži brisanje založnog prava, dužan je da podnese Registru zaloge pismenu izjavu založnog poverioca da pristaje na brisanje, sudsku odluku ili drugi dokument iz kojeg proističe da je založno pravo prestalo.
Registar zaloge je javni registar založnih prava na stvarima i pravima fizičkih ili pravnih lica i drugih podataka koji se, u skladu sa ovim zakonom, upisuju u Registar zaloge.
U Registar zaloge može se upisati i zadržavanje prava svojine iz ugovora o prodaji pokretnih stvari sa zadržavanjem prava svojine radi obezbeđenja prodavčevog potraživanja do isplate cene u potpunosti.
ima dejstva prema kupčevim poveriocima ako je upisano u Registar zaloge pre kupčevog stečaja ili pre plenidbe stvari.
Registar zaloge je jedinstvena elektronska baza podataka, čija je osnova centralna baza podataka u kojoj se čuvaju svi podaci uneti u Registar zaloge.
Lokalne jedinice Registra zaloge formiraju se na teritoriji Republike Srbije. Centralna baza podataka je dostupna putem lokalnih jedinica Registra zaloge, radi upisa ili pretraživanja.
Registar zaloge dostupan je svim licima bez obzira na mesto i teritoriju na kojoj pristupaju Registru zaloge. Sva lica mogu se obratiti bilo kojoj jedinici Registra zaloge, bez ograničenja, radi upisa ili pretraživanja.
Registar zaloge dostupan je u svakom trenutku u okviru radnog vremena registra.
Svako ima pravo da zahteva pristup podacima upisanim u Registar zaloge.
Svako ima pravo da, u skladu sa propisima, zahteva overeni izvod o podacima iz Registra zaloge.
Svako ima pravo da zahteva izvod kojim se potvrđuje da registar ne sadrži podatke o zalozi na određenoj stvari ili pravu.
Dokumentacija na osnovu koje je izvršena registracija podataka dostupna je u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu podataka o ličnosti i poslovnu tajnu.
Smatra se da su treća lica upoznata sa postojanjem založnog prava na osnovu samog upisa u Registar zaloge. Niko se ne može pozvati na okolnost da mu nisu bili poznati podaci iz Registra zaloge.
Upis podataka u Registar zaloge nije dokaz o postojanju svojinskih ili drugih prava zalogodavca na založenim pokretnim stvarima, niti da je obezbeđeno potraživanje ili zalaganje punovažno.
ovog člana odnose se na ime, prezime, matični broj i mesto u kome to lice ima prebivalište, a ako je subjekt založnog prava strano fizičko lice podaci iz
ovog člana odnose se na poslovno ime, oznaku pod kojom se vodi u stranom registru privrednih subjekata, naziv tog registra i naziv države u kojoj se nalazi njegovo sedište.
U Registar zaloge se upisuju i sve promene podataka iz
prilaže se aneks ugovora o zalozi ili drugi odgovarajući dokument iz koga se može na nesumnjiv način utvrditi da je poverilac odustao od namirenja potraživanja i da postoji saglasnost volja da se produži rok dospelosti obezbeđenog potraživanja.
Dokumentacija u papirnoj formi na osnovu koje je izvršen upis podataka u Registar zaloge, odnosno na osnovu koje je založno pravo brisano, čuva se pet godina od dana nastupanja pravnosnažnosti rešenja kojim je založno pravo brisano.
Ako je odlukom nadležnog suda konstituisana nedržavinska zaloga na pokretnoj stvari ili potraživanju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršni postupak ili drugim zakonom do 1. januara 2004. godine, pravo prvenstva u namirenju računa se od dana donošenja sudske odluke, ako poverilac podnese zahtev za upis zaloge u Registar zaloge do 15. januara 2004. godine.
Ako poverilac podnese zahtev za upis nedržavinske zaloge iz
Ako je nedržavinska zaloga nastala neposredno na osnovu zakona ili je konstituisana odlukom državnog organa u skladu sa zakonom do 1. januara 2004. godine, pravo prvenstva u namirenju računa se od dana nastanka na osnovu zakona ili od dana donošenja odluke državnog organa, ako poverilac podnese zahtev za upis zaloge u Registar zaloge do 15. januara 2004. godine.
Ako poverilac podnese zahtev za upis nedržavinske zaloge iz
, na novčanim sredstvima na računu poreskog obveznika kod banaka ili drugih finansijskih organizacija, Republika Srbija do 1. januara 2005. godine ima prvenstvo prava namirenja, bez obzira na upis založnog prava u Registar zaloge.
Ako se zahtev za upis založnog prava u Registar zaloge podnese u roku od 90 dana od dana početka rada Registra zaloge, pravo prvenstva u namirenju potraživanja računa se, i to:
1)
od dana donošenja odluke suda, ako je nedržavinska zaloga na pokretnoj stvari ili pravu konstituisana do dana stupanja na snagu ovog zakona odlukom nadležnog suda;
2)
od dana nastanka nedržavinske zaloge ili od dana donošenja akta državnog organa, ako je nedržavinska zaloga na pokretnoj stvari ili pravu nastala do dana stupanja na snagu ovog zakona neposredno na osnovu zakona ili na osnovu akta državnog organa;
3)
od dana overe ugovora od strane suda ili drugog organa ovlašćenog za overu potpisa, ako je nedržavinska zaloga na pokretnoj stvari ili pravu nastala do dana stupanja na snagu ovog zakona na osnovu ugovora.
Ministar nadležan za poslove privrede uskladiće sa ovim zakonom podzakonske akte kojima se bliže propisuje sadržina Registra zaloge i dokumentacija potrebna za registraciju, u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
ovog zakona stekli založno pravo predajom stvari u državinu ili na drugi zakonom određeni način uživaju pravo prvenstva u namirenju u odnosu na docnije založno pravo upisano u Registar zaloge, samo ako je ugovor sačinjen u pisanoj formi i overen od strane organa nadležnog za overu potpisa pre početka primene ovog zakona.