Ovim zakonom se uređuju položaj sudije, nespojivost sa sudijskom funkcijom, vrednovanje rada sudije, materijalni položaj sudije, uslovi i postupak za izbor sudije, prestanak sudijske funkcije, položaj predsednika suda, položaj sudije porotnika i disciplinska odgovornost sudije.
Sudija sudi na osnovu Ustava, potvrđenog međunarodnog ugovora, zakona, opšte prihvaćenih pravila međunarodnog prava i drugog opšteg akta donetog u skladu sa zakonom.
Sudijska funkcija je stalna. Sudija vrši funkciju u sudu za koji je izabran.
Bez svoje saglasnosti sudija ne može biti trajno premešten ni privremeno upućen u drugi sud, osim u slučajevima predviđenim Ustavom i ovim zakonom.
Sudija može, uz svoju saglasnost, biti upućen na rad u Visoki savet sudstva, ministarstvo nadležno za pravosuđe, Pravosudnu akademiju ili međunarodnu organizaciju u oblasti pravosuđa, u skladu sa ovim zakonom.
Etički principi vršenja sudijske funkcije su: nezavisnost, nepristrasnost, odgovornost i dostojanstvenost.
Sudija je dužan da u svakoj prilici održi poverenje u svoju nezavisnost i nepristrasnost. Svi organi javne vlasti i javni funkcioneri dužni su da svojim postupanjem i ponašanjem održavaju poverenje u nezavisnost i nepristrasnost sudija i sudova.
Sudija je dužan da nepristrasno vodi postupak po svojoj savesti, u skladu sa vlastitom procenom činjenica i tumačenjem prava, uz obezbeđenje pravičnog suđenja i poštovanje procesnih prava stranaka garantovanih Ustavom, potvrđenim međunarodnim ugovorom, zakonom i opšte prihvaćenim pravilima međunarodnog prava.
U cilju unapređenja etičkih principa vršenja sudijske funkcije Visoki savet sudstva donosi Etički kodeks kojim se bliže uređuju etički principi vršenja sudijske funkcije.
Sudije su dužne da se u svakoj prilici pridržavaju Etičkog kodeksa.
Službe, poslovi i postupci nespojivi sa sudijskom funkcijom određuju se zakonom.
Sudija ne može biti pozvan na odgovornost za mišljenje dato u vezi sa vršenjem sudijske funkcije ili za glasanje pri donošenju sudske odluke, izuzev ako učini krivično delo kršenja zakona od strane sudije ili javnog tužioca.
Sudija ne može bez odobrenja Visokog saveta sudstva biti lišen slobode u postupku pokrenutom zbog krivičnog dela učinjenog u vršenju sudijske funkcije.
, može tražiti od sudije naknadu isplaćenog novčanog iznosa, ako je šteta prouzrokovana namerno.
Ako je odlukom Ustavnog suda ili drugog suda u Republici Srbiji, Evropskog suda za ljudska prava ili drugog međunarodnog suda, utvrđeno da su u toku sudskog postupka povređeni ljudska prava i osnovne slobode i da je presuda zasnovana na takvom kršenju ili da je presuda izostala zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, Republika Srbija može tražiti od sudije naknadu isplaćenog novčanog iznosa, ako je šteta prouzrokovana namerno.
Na zahtev ministra nadležnog za pravosuđe, Državno pravobranilaštvo je dužno da pokrene parnični postupak pred nadležnim sudom za naknadu isplaćenog novčanog iznosa iz , po prethodno pribavljenom mišljenju Visokog saveta sudstva. Visoki savet sudstva daje mišljenje u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva za pribavljanje mišljenja.
Sudija ima pravo i obavezu na stručno usavršavanje i obuku o trošku Republike Srbije, u skladu sa posebnim zakonom.
Obuka sudija je organizovano sticanje i usavršavanje teorijskog i praktičnog znanja i veština potrebnih za stručno i efikasno vršenje sudijske funkcije.
Obuka je obavezna na osnovu zakona ili odluke Visokog saveta sudstva, u slučaju promene specijalizacije, bitnih promena propisa, uvođenja novih tehnika rada i radi otklanjanja nedostataka u radu sudije uočenih pri vrednovanju njegovog rada.
Sadržaj programa obuke određuje se u zavisnosti od profesionalnog iskustva sudije.
Sudiju i predsednika suda bira i o prestanku njihove funkcije odlučuje Visoki savet sudstva, u skladu sa Ustavom i zakonom.
Broj sudija i sudija porotnika za svaki sud određuje Visoki savet sudstva.
Broj sudija prekršajnih sudova, Prekršajnog apelacionog suda i Upravnog suda određuje se i za svako odeljenje izvan sedišta suda.
Visoki savet sudstva preispituje potreban broj sudija i sudija porotnika u svakom sudu na pet godina.
Visoki savet sudstva može po sopstvenoj inicijativi ili na predlog predsednika suda, predsednika neposredno višeg suda, predsednika Vrhovnog suda i ministra nadležnog za pravosuđe, a na osnovu godišnjeg priliva predmeta, preispitati potreban broj sudija i sudija porotnika i pre isteka roka od pet godina.
Sudija ostvaruje pravo iz radnog odnosa u skladu sa propisom koji uređuje pravo iz radnog odnosa izabranog lica, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Sudija se udaljuje sa funkcije ako mu je određen pritvor.
Sudija može biti udaljen sa funkcije ako je pokrenut postupak za utvrđivanje razloga za njegovo razrešenje ili krivični postupak za krivično delo zbog koga može biti razrešen.
Sud koji je odredio pritvor ili pred kojim je pokrenut krivični postupak dužan je da o pritvoru ili pokretanju krivičnog postupka odmah obavesti Visoki savet sudstva.
Sudija može biti udaljen sa funkcije i ako je upućen na obavezan lekarski pregled radi provere radne sposobnosti za vršenje sudijske funkcije.
Odluku o udaljenju sudije donosi Visoki savet sudstva.
Sudija se udaljuje sa funkcije do ukidanja pritvora, okončanja postupka za utvrđivanje razloga za njegovo razrešenje, okončanja krivičnog postupka ili okončanja postupka za utvrđivanje radne sposobnosti za vršenje sudijske funkcije.
Visoki savet sudstva može ukinuti odluku o udaljenju pre okončanja postupka za utvrđivanje razloga za razrešenje sudije ili okončanja krivičnog postupka.
Protiv odluke o udaljenju sudija može izjaviti žalbu Ustavnom sudu, koja isključuje pravo na podnošenje ustavne žalbe, u roku od tri dana od dana dostavljanja odluke.
Žalba Ustavnom sudu, koja isključuje pravo na podnošenje ustavne žalbe, ne zadržava izvršenje odluke.
Sudija ima pravo da sudijsku funkciju vrši stalno u sudu za koji je izabran, osim u slučaju propisanom Ustavom i ovim zakonom.
Sudija samo uz svoju saglasnost može biti trajno premešten ili privremeno upućen iz jednog u drugi sud, ili upućen u Visoki savet sudstva, ministarstvo nadležno za pravosuđe, Pravosudnu akademiju ili međunarodnu organizaciju u oblasti pravosuđa.
Saglasnost se daje u pismenom obliku i mora da prethodi donošenju rešenja o trajnom premeštaju, privremenom upućivanju ili upućivanju.
Sudija može, uz svoju pismenu saglasnost, biti trajno premešten u drugi sud iste vrste i istog ili nižeg stepena, ako postoji potreba za hitnom popunom upražnjenog sudijskog mesta, koja se ne može rešiti izborom ili privremenim upućivanjem sudije, uz pribavljenu saglasnost predsednika oba suda.
, sudija može bez svoje pismene saglasnosti biti trajno premešten u drugi sud u slučaju ukidanja suda ili ukidanja pretežnog dela nadležnosti suda za koji je izabran.
Sudu je ukinut pretežni deo nadležnosti ako je usled promene stvarne nadležnosti suda, osnivanja novog suda ili promene područja na kojem sud vrši nadležnost smanjen potreban broj sudija u sudu.
sudija može biti trajno premešten samo u sud istog stepena koji preuzima nadležnost suda koji je ukinut ili kojem je ukinut pretežni deo nadležnosti.
Ako je nadležnost ukinutog suda preuzelo dva ili više sudova, odnosno pretežnu nadležnost suda preuzeo jedan ili više sudova, pri donošenju odluke o trajnom premeštaju sudije, Visoki savet sudstva uzima u obzir prebivalište sudije, dužinu sudijskog staža i vrstu posla koji je sudija obavljao.
Sudija trajno nastavlja da vrši sudijsku funkciju u sudu u koji je premešten.
Rešenje o trajnom premeštaju donosi Visoki savet sudstva.
Protiv rešenja o trajnom premeštaju sudija može izjaviti žalbu Ustavnom sudu, koja isključuje pravo na podnošenje ustavne žalbe, u roku od 30 dana od dana prijema rešenja.
Sudija se privremeno upućuje u drugi sud u kome nedostatak, sprečenost, izuzeće sudija ili drugi razlozi otežavaju rad suda.
Sudija može biti privremeno upućen samo u drugi sud iste vrste i istog ili neposredno nižeg stepena, najduže na godinu dana, bez mogućnosti ponovnog privremenog upućivanja u isti sud.
Rešenje o privremenom upućivanju sudije iz , uz pismenu saglasnost sudije, donosi Visoki savet sudstva.
Pre donošenja rešenja o privremenom upućivanju sudije iz , Visoki savet sudstva pribavlja mišljenje sednice svih sudija suda u koji je sudija izabran i suda u koji se privremeno upućuje.
Izuzetno, u slučaju ukidanja pretežnog dela nadležnosti suda za koji je izabran, sudija može bez svoje pismene saglasnosti biti privremeno upućen u drugi sud istog stepena koji je preuzeo pretežni deo nadležnosti.
Protiv rešenja o privremenom upućivanju sudija može izjaviti žalbu Ustavnom sudu, koja isključuje pravo na podnošenje ustavne žalbe, u roku 30 dana od dana prijema rešenja.
Sudija može biti upućen, radi obavljanja stručnih poslova, u Visoki savet sudstva, ministarstvo nadležno za pravosuđe, Pravosudnu akademiju i međunarodnu organizaciju u oblasti pravosuđa.
vrši se na predlog predsednika Visokog saveta sudstva, ministra nadležnog za pravosuđe, direktora Pravosudne akademije ili rukovodioca međunarodne organizacije u oblasti pravosuđa u koju se sudija upućuje, uz pismenu saglasnost sudije, po pribavljenom mišljenju predsednika suda u kome sudija vrši svoju funkciju.
Upućivanje može trajati najduže tri godine, odnosno najduže šest godina u međunarodnu organizaciju, bez mogućnosti ponovnog upućivanja u isti organ, ustanovu ili međunarodnu organizaciju iz
Sudija je u vršenju sudijske funkcije slobodan u zastupanju svog shvatanja, utvrđivanju činjenica i primeni prava.
Sudija nije dužan da bilo kome, pa ni drugim sudijama i predsedniku suda, objašnjava svoja pravna shvatanja, utvrđeno činjenično stanje i primenu prava, izuzev u obrazloženju odluke ili kad to zakon posebno nalaže.
, zbog izbora novog sudije, dužeg odsustva sudije, znatno povećanog ili smanjenog priliva predmeta u toku godine po pojedinim pravnim oblastima ili upražnjenog sudijskog mesta, sudiji može tokom godine biti promenjena pravna oblast u kojoj postupa.
Godišnji raspored poslova i njegova izmena određuju se na osnovu potreba suda i osposobljenosti sudije za uspešno obavljanje poslova na koje se raspoređuje.
Sudija predmete prima prema redosledu nezavisnom od ličnosti stranaka i okolnosti pravne stvari.
Sudiji se predmeti poveravaju na osnovu godišnjeg rasporeda poslova u sudu vodeći računa o složenosti predmeta, u skladu sa Sudskim poslovnikom, prema redosledu unapred utvrđenom za svaku kalendarsku godinu, isključivo na osnovu oznake i broja predmeta.
Niko nema prava da sudska veća obrazuje i predmete dodeljuje mimo rasporeda poslova i redosleda prijema predmeta.
Od redosleda prijema predmeta može se odstupiti u slučajevima predviđenim zakonom, kao i u slučaju opterećenosti ili opravdane sprečenosti sudije, u skladu sa Sudskim poslovnikom.
U skladu sa Sudskim poslovnikom, sudiji može biti oduzet predmet: ako je zbog njegovog dužeg odsustva potrebno postupiti po predmetu koji je hitan po zakonu ili po svojoj suštini, ako je ugroženo efikasno funkcionisanje suda, ako je sudiji pravnosnažno izrečena disciplinska mera zbog disciplinskog prekršaja neopravdano odugovlačenje postupka, kao i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
Na odstupanje od redosleda prijema predmeta ili oduzimanje predmeta, sudija ima pravo na prigovor predsedniku neposredno višeg suda, u roku od tri dana od dana saznanja.
O prigovoru sudije Vrhovnog suda odlučuje Opšta sednica Vrhovnog suda.
Pravo na prigovor zbog oduzimanja predmeta ima i stranka, u roku od tri dana od dana saznanja.
Prigovor se podnosi preko predsednika suda, koji može u skladu sa podnetim prigovorom da izmeni odluku o odstupanju od redosleda prijema predmeta ili oduzimanja predmeta sudiji.
Ako predsednik suda ne usvoji prigovor dužan je da prigovor, sa obrazloženjem za odbijanje prigovora, dostavi predsedniku neposredno višeg suda, odnosno opštoj sednici Vrhovnog suda u roku od tri dana od dana prijema prigovora.
Odluka po prigovoru donosi se u roku od 15 dana od dana dostavljanja prigovora. Ako predsednik neposredno višeg suda ili opšta sednica ne odluči o prigovoru u propisanom roku, smatra se da je prigovor usvojen.
Sudija je dužan da obavesti predsednika suda o razlozima zbog kojih prvostepeni postupak nije okončan u roku od jedne godine i da ga zatim na svakih šest meseci obaveštava o daljem toku postupka.
U postupku po pravnom leku sudija je dužan da obavesti na svaka tri meseca predsednika suda o razlozima zbog kojih postupak nije okončan.
U prvostepenom postupku predsednik suda dužan je da obavesti predsednika neposredno višeg suda o svakom postupku koji nije okončan u roku od dve godine i razlozima za to.
U postupku po redovnom pravnom leku koji nije okončan u roku od jedne godine, predsednik suda dužan je da obavesti predsednika Vrhovnog suda.
Rok za obaveštavanje u izvršnim, vanparničnim i drugim nespornim stvarima određuje se Sudskim poslovnikom.
Dužnost obaveštavanja iz ovog člana teče od dana prijema predmeta u sud.
Sudija može Visokom savetu sudstva izjaviti pritužbu ako mu je povređeno pravo za koje ovim zakonom nije predviđen poseban postupak zaštite.
Pritužba se dostavlja licu na koga se pritužba odnosi, koje se može izjasniti u roku od tri dana od dana prijema.
Visoki savet sudstva odlučuje o pritužbi u roku od 15 dana od dana prijema pritužbe i odmah upoznaje sa odlukom o pritužbi sudiju, predsednika suda, predsednika neposredno višeg suda i predsednika Vrhovnog suda. Ako je pritužba osnovana, Visoki savet sudstva preduzima mere radi zaštite prava sudije.
Aktom Visokog saveta sudstva bliže se uređuje način podnošenja pritužbe sudije i postupanje Visokog saveta sudstva po pritužbi.
Sudija ne može biti na funkciji u drugom organu Republike Srbije, organu autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave, gradske opštine ili javnoj službi, javnim preduzećima i drugim pravnim licima čiji je osnivač ili član Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili gradska opština, član političke stranke, niti politički delovati na drugi način, baviti se javnim ili privatnim plaćenim poslom, niti pružati pravnu uslugu ili davati pravni savet uz naknadu.
sudija može biti član Upravnog odbora i Programskog saveta Pravosudne akademije, u skladu sa zakonom koji uređuje Pravosudnu akademiju.
Sa sudijskom funkcijom nespojivi su i druga funkcija, posao ili privatni interes koji su suprotni dostojanstvu, odnosno narušavaju ugled i nezavisnost sudije.
Etički odbor, odlučuje koja je funkcija, posao ili privatni interes u suprotnosti sa dostojanstvom i nezavisnosti sudije i štetni po ugled sudijske funkcije, na osnovu Etičkog kodeksa.
Sudija može, van radnog vremena, da se bez posebnog odobrenja bavi nastavnom, naučnom i umetničkom delatnošću i da bude član tela za proveru stručnosti, uz naknadu.
U slučaju određenom zakonom, sudija može, u toku radnog vremena, da obavlja nastavnu i naučnu delatnost u Pravosudnoj akademiji.
Sudija može u toku radnog vremena, po odobrenju predsednika suda, da učestvuje u radu stručnog tela obrazovanog u skladu sa posebnim propisom i radne grupe za izradu zakona i drugog akta.
Sudija je dužan da pismeno obavesti Visoki savet sudstva o drugoj funkciji, poslu ili privatnom interesu za koje postoji mogućnost da je nespojiv sa sudijskom funkcijom.
Visokom savetu sudstva može da podnese svako lice. Visoki savet sudstva pokreće i vodi postupak odlučivanja o nespojivosti sudijske funkcije sa drugom funkcijom, poslom ili privatnim interesom u skladu sa aktom Visokog saveta sudstva.
Visoki savet sudstva obaveštava sudiju, predsednika suda i predsednika neposredno višeg suda, o postojanju nespojivosti funkcije, posla ili privatnog interesa sa sudijskom funkcijom.
Svrha vrednovanja rada je procena, održavanje i unapređenje kvaliteta rada, uz poštovanje nezavisnosti sudije, u cilju jačanja poverenja javnosti u rad sudije i suda.
Vrednovanje obuhvata sve poslove koje obavlja sudija, odnosno predsednik suda, pri čemu se naročito uzimaju u obzir uslovi rada.
Vrednovanje se vrši na osnovu javno objavljenih, objektivnih, jedinstvenih i sveobuhvatnih kriterijuma koji se zasnivaju na kvalitativnim, kao i na kvantitativnim pokazateljima. Vrednovanje rada sudije ne obuhvata procenu primene slobodnog sudijskog uverenja u oceni dokaza i tumačenju propisa.
Vrednovanje rada sudije vrši se na osnovu sledećih osnovnih kriterijuma: stručno znanje i sposobnost njegove primene; sposobnost analitičkog mišljenja i rešavanja pravnog pitanja; sposobnost za donošenje odluke u primerenom roku; veština vođenja rasprave i saslušavanja; sposobnost usmenog i pismenog izražavanja i argumentovanja; sposobnost organizovanja sudijskog posla; sposobnost obavljanja zadatka rukovodećeg mesta, ako je sudija imenovan na takvo mesto; preuzimanje dodatnog posla i zaduženja.
Kriterijumi i pokazatelji za vrednovanje, način i postupak vrednovanja rada sudije, odnosno predsednika suda bliže se uređuju aktom Visokog saveta sudstva.
Postupak vrednovanja se zasniva na principima pravičnosti i jednakosti, uz učešće sudije, odnosno predsednika suda čiji se rad vrednuje.
U postupku vrednovanja sudiji, odnosno predsedniku suda čiji se rad vrednuje obezbeđuje se neposredan pristup izvoru podataka za vrednovanje, pravo na samoprocenu rada, pravo da se izjasni o predlogu odluke o vrednovanju i pravo na pravni lek protiv odluke o vrednovanju.
dužan je da završi obuku za sprovođenje vrednovanja rada sudije, koja se propisuje aktom Visokog saveta sudstva.
Protiv odluke o vrednovanju rada sudije i predsednika suda može se izjaviti žalba Visokom savetu sudstva u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke.
Odluka o vrednovanju rada donosi se na osnovu sveobuhvatne analize i procene sposobnosti i rezultata rada sudije, odnosno predsednika suda, prema kriterijumu i pokazatelju propisanim aktom Visokog saveta sudstva iz
Odluka o vrednovanju rada sudije, odnosno predsednika suda mora biti obrazložena.
Rad sudije, odnosno predsednika suda vrednuje se sa: "izvanredno vrši sudijsku funkciju", "uspešno vrši sudijsku funkciju", "zadovoljavajuće vrši sudijsku funkciju", "nezadovoljavajuće vrši sudijsku funkciju".
Odluka o vrednovanju se upisuje u lični list sudije, odnosno predsednika suda.
Odluka o vrednovanju predstavlja osnov za izbor i obaveznu obuku sudije, odnosno predsednika suda.
Sudija koji je trajno premešten ili privremeno upućen u drugi sud, odnosno upućen u Visoki savet sudstva, ministarstvo nadležno za pravosuđe, Pravosudnu akademiju ili međunarodnu organizaciju u oblasti pravosuđa ima pravo na osnovnu platu sudije suda iz kog je trajno premešten, privremeno upućen ili upućen, a ako je za sudiju to povoljnije ima pravo na osnovnu platu u sudu, Visokom savetu sudstva, ministarstvu nadležnom za pravosuđe, Pravosudnoj akademiji ili međunarodnoj organizaciji u oblasti pravosuđa u koje je trajno premešten, privremeno upućen ili upućen.
Osnovna plata sudije koji vrši funkciju u sudu u kome je nepopunjeno više od 10% sudijskih mesta ili u kome je znatno povećan obim posla može se uvećati od 10% do 50%, srazmerno broju nepopunjenih mesta, odnosno obimu povećanja posla.
Kao nepopunjeno sudijsko mesto smatra se i mesto sudije koji je privremeno oslobođen vršenja sudijske funkcije, odnosno kojem miruje sudijska funkcija, zbog izbora, imenovanja, privremenog upućivanja u drugi sud, odnosno upućivanja u Visoki savet sudstva, ministarstvo nadležno za pravosuđe, Pravosudnu akademiju ili međunarodnu organizaciju.
Osnovna plata sudije koji postupa u predmetu krivičnog dela sa elementom organizovanog kriminala i ratnog zločina, može se uvećati do 100%.
Odluku o uvećanju osnovne plate iz donosi Visoki savet sudstva.
Osnovna plata zamenika predsednika suda uvećava se za 50% uvećanja iz
Sudija ima pravo na naknadu plate za vreme odsustvovanja sa rada i na naknadu troškova u slučaju propisanom zakonom ili drugim propisom, kao i pravo na naknadu za neiskorišćeni godišnji odmor, najmanje pod istim uslovima i u istom obimu prava kao i ostali zaposleni u sudu.
Za sudiju može biti izabran državljanin Republike Srbije koji ispunjava opšte uslove za rad u državnom organu, koji je završio pravni fakultet, položio pravosudni ispit i koji je stručan, osposobljen i dostojan za vršenje sudijske funkcije.
Ostali uslovi za izbor sudije su stručnost, osposobljenost i dostojnost.
Stručnost podrazumeva posedovanje teorijskog i praktičnog znanja potrebnog za obavljanje sudijske funkcije.
Osposobljenost podrazumeva veštine koje omogućavaju efikasnu primenu specifičnih pravničkih znanja u rešavanju sudskih predmeta.
Dostojnost podrazumeva moralne osobine koje sudija treba da poseduje i ponašanje u skladu sa tim osobinama.
Moralne osobine koje sudija treba da poseduje su: poštenje, savesnost, pravičnost, dostojanstvenost, istrajnost i uzornost, a ponašanje u skladu sa tim osobinama podrazumeva čuvanje ugleda sudije i suda u službi i izvan nje, svest o društvenoj odgovornosti, održavanje nezavisnosti i nepristrasnosti, pouzdanosti i dostojanstva u službi i izvan nje i preuzimanje odgovornosti za unutrašnju organizaciju i pozitivnu sliku o sudstvu u javnosti.
Pokazatelje za ocenu stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti propisuje Visoki savet sudstva, u skladu sa zakonom.
Stručnost i osposobljenost kandidata za sudiju koji se prvi put bira na sudijsku funkciju proverava se na ispitu koji organizuje Visoki savet sudstva.
Uspeh na ispitu izražava se ocenama od 1 do 5.
Kandidat za sudiju koji se prvi put bira na sudijsku funkciju u osnovnom ili prekršajnom sudu i koji je završio početnu obuku na Pravosudnoj akademiji nije dužan da polaže ispit koji organizuje Visoki savet sudstva, već se njemu kao merilo stručnosti i osposobljenosti uzima završna ocena na početnoj obuci na Pravosudnoj akademiji.
Visoki savet sudstva propisuje program i način polaganja ispita na kome se ocenjuje stručnost i osposobljenost kandidata za sudiju.
Pri predlaganju za izbor sudije i izboru sudije zabranjena je diskriminacija po bilo kom osnovu.
Pri predlaganju za izbor sudije, kao i pri izboru sudije vodi se računa o nacionalnom sastavu stanovništva, odgovarajućoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina i poznavanju stručne pravne terminologije na jeziku nacionalne manjine, koji je u službenoj upotrebi u sudu.
Javni konkurs za izbor sudije objavljuje Visoki savet sudstva.
Javni konkurs za izbor sudije objavljuje se najkasnije šest meseci pre prestanka sudijske funkcije zbog navršenja radnog veka, odnosno najkasnije 15 dana od prestanka sudijske funkcije ako je prestala iz drugog zakonom propisanog razloga.
Javni konkurs se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srbije", sredstvu javnog obaveštavanja koje pokriva teritoriju Republike Srbije i na internet stranici Visokog saveta sudstva.
dozvoljen je prigovor Visokom savetu sudstva u roku od tri dana od dana dostavljanja rešenja. Blagovremenu, dozvoljenu i potpunu prijavu komisija dostavlja Visokom savetu sudstva na dalji postupak.
Visoki savet sudstva pribavlja podatke i mišljenja o stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti kandidata.
Podaci i mišljenja pribavljaju se od organa i organizacije u kojima je kandidat radio u pravnoj struci.
Za kandidata koji je radio u sudu podaci se pribavljaju iz ličnog lista kandidata, a obavezno se pribavlja mišljenje sednice svih sudija suda u kome je radio kandidat.
Za kandidata iz reda sudija pored podataka i mišljenja iz
pribavlja se i mišljenje sednice svih sudija neposredno višeg suda.
Prilikom donošenja odluke o izboru sudije, Visoki savet sudstva uzima u obzir ocenu dobijenu u postupku vrednovanja rada kandidata iz reda sudija.
Pri izboru kandidata iz reda sudija mogu se uzeti u obzir i druge aktivnosti od značaja za obavljanje sudijske funkcije.
Za kandidata koji radi kao sudijski pomoćnik obavezno se pribavlja ocena rada.
Za kandidata koji ranije nije vršio sudijsku funkciju, Visoki savet sudstva posebno ceni i vrstu posla koje je obavljao posle položenog pravosudnog ispita.
Pre izbora kandidat ima pravo uvida u celokupnu dokumentaciju i mišljenja koja su osnov za odluku o izboru kandidata.
Pre donošenja odluke o izboru, Visoki savet sudstva obavlja razgovor sa kandidatom, koji ima za cilj da utvrdi veštinu komunikacije, spremnost za obavljanje sudijske funkcije i profesionalni integritet kandidata.
Protiv odluke o izboru na sudijsku funkciju kandidat može izjaviti žalbu Ustavnom sudu, koja isključuje pravo na podnošenje ustavne žalbe, u roku od 15 dana od dana objavljivanja odluke u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Zakletva sudije glasi: "Zaklinjem se svojom čašću da ću svoju funkciju vršiti verno Ustavu i zakonu, po najboljem znanju i umeću i služiti samo istini i pravdi".
Sudija koji je izabran stupa na funkciju na svečanoj sednici svih sudija u sudu za koji je izabran.
Stupanjem na funkciju sudiji prestaje ranija funkcija u drugom sudu.
Sudija suda višeg stepena koji je izabran za predsednika suda nižeg stepena može da se posle prestanka funkcije predsednika suda vrati na funkciju sudije suda višeg stepena.
, ako nije podneta žalba Ustavnom sudu, odnosno u roku od 30 dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda kojom se odbija žalba na odluku o izboru na sudijsku funkciju, ako je podneta žalba Ustavnom sudu.
Sudijska funkcija prestaje na zahtev sudije, kad sudija navrši radni vek, ako trajno izgubi radnu sposobnost za vršenje sudijske funkcije, ako mu prestane državljanstvo Republike Srbije ili ako bude razrešen.
Sudija koji želi da mu sudijska funkcija prestane podnosi pismeni zahtev Visokom savetu sudstva.
Zahtev može biti povučen dok funkcija sudiji ne prestane odlukom Visokog saveta sudstva ili istekom roka predviđenog ovim zakonom.
Ako o zahtevu za prestanak sudijske funkcije nije odlučeno u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva, smatra se da je sudijska funkcija prestala istekom roka od 30 dana od dana podnošenja zahteva.
Visoki savet sudstva donosi akt kojim se konstatuje prestanak sudijske funkcije.
U ostalim slučajevima sudijska funkcija prestaje danom koji Visoki savet sudstva navodi u svojoj odluci.
Ako sudija posle pokrenutog postupka za utvrđivanje razloga za njegovo razrešenje podnese zahtev za prestanak sudijske funkcije, zahtev se ne razmatra do okončanja postupka za utvrđivanje razloga za njegovo razrešenje.
Sudiji prestaje funkcija kad navrši radni vek, po sili zakona.
Radni vek sudije navršava se kad sudija navrši 65 godina života, izuzev sudije Vrhovnog suda koji može obavljati sudijsku funkciju do navršenja 67 godina života.
Sudiji prestaje sudijska funkcija ako se na osnovu mišljenja stručne komisije nadležnog organa utvrdi da je zbog zdravstvenog stanja trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje sudijske funkcije.
Odluku za upućivanje na obavezan zdravstveni pregled radi ocene radne sposobnosti sudije donosi Visoki savet sudstva po službenoj dužnosti ili na predlog predsednika suda, predsednika neposredno višeg suda i samog sudije.
Sudija se razrešava ako je pravnosnažno osuđen za krivično delo na kaznu zatvora od najmanje šest meseci ili ako je u disciplinskom postupku utvrđeno da je učinio težak disciplinski prekršaj koji, prema oceni Visokog saveta sudstva, ozbiljno šteti ugledu sudijske funkcije ili poverenju javnosti u sudove.
Visoki savet sudstva pokreće i vodi po službenoj dužnosti postupak za utvrđivanje razloga za razrešenje sudije zbog pravnosnažne osude za krivično delo na kaznu zatvora od najmanje šest meseci.
može se pokrenuti i na predlog predsednika suda u kojem sudija vrši sudijsku funkciju. Prvostepeni sud pred kojim je vođen krivični postupak protiv sudije, dužan je da bez odlaganja dostavi Visokom savetu sudstva i predsedniku suda u kojem sudija vrši sudijsku funkciju pravnosnažno osuđujuću presudu.
Visoki savet sudstva utvrđuje činjenice o tome da li je težak disciplinski prekršaj sudije koji je utvrđen pravnosnažnom odlukom takav da ozbiljno šteti ugledu sudijske funkcije ili poverenju javnosti u sudove.
može pokrenuti Visoki savet sudstva po službenoj dužnosti ili na predlog Disciplinske komisije.
Visoki savet sudstva dužan je da sprovede postupak i donese odluku u roku od 90 dana od dana pokretanja postupka za utvrđivanje razloga za razrešenje sudije.
Odluka Visokog saveta sudstva doneta u postupku iz
sudija ima pravo da odmah bude obavešten o razlozima za pokretanje postupka, da se upozna s predmetom, pratećom dokumentacijom i tokom postupka i da sam ili preko punomoćnika pruži objašnjenja i dokaze za svoje navode.
Sudija ima pravo da svoje navode usmeno izloži pred Visokim savetom sudstva.
je hitan, vodi se uz sva jemstva pravičnog suđenja, bez prisustva javnosti, osim ako sudija u odnosu na koga se postupak vodi zahteva da postupak bude javan.
Odluka o prestanku sudijske funkcije mora biti obrazložena i objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srbije" i na internet stranici Visokog saveta sudstva.
Protiv odluke Visokog saveta sudstva o prestanku sudijske funkcije, sudija može izjaviti žalbu Ustavnom sudu, koja isključuje pravo na podnošenje ustavne žalbe u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke.
Ustavni sud svojom odlukom može odbiti žalbu ili usvojiti žalbu i poništiti odluku o prestanku sudijske funkcije.
Odluka Ustavnog suda je konačna i objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Za predsednika suda može biti izabran sudija koji vrši sudijsku funkciju u sudu istog stepena ili je sudija suda višeg stepena i koji ima izraženu sposobnost za rukovođenje i organizaciju poslova u sudu, u skladu sa kriterijumima koje donosi Visoki savet sudstva.
Visoki savet sudstva objavljuje javni konkurs za izbor predsednika suda najkasnije šest meseci pre isteka vremena na koje je izabran predsednik suda, odnosno najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka funkcije predsednika suda zbog prestanka sudijske funkcije, zbog izbora za sudiju drugog suda, na lični zahtev, zbog ukidanja suda ili zbog razrešenja sa funkcije predsednika suda.
Pre donošenja odluke o izboru, Visoki savet sudstva obavlja razgovor sa prijavljenim kandidatom.
Prilikom donošenja odluke o izboru predsednika suda, Visoki savet sudstva uzima u obzir ocenu dobijenu u postupku vrednovanja rada, predloženi program unapređenja rada suda od strane kandidata, ocenu dobijenu na razgovoru i pribavlja mišljenje o prijavljenom kandidatu od sednice svih sudija suda za koji se vrši izbor predsednika.
Odluka Visokog saveta sudstva o izboru predsednika suda mora biti obrazložena i objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srbije", kao i na internet stranici Visokog saveta sudstva.
U postupku za izbor predsednika suda obezbeđuje se javnost rada, koja se bliže uređuje aktom Visokog saveta sudstva.
Kad predsedniku suda prestane funkcija, Visoki savet sudstva postavlja sudiju koji vrši funkciju predsednika suda, dok novi predsednik suda ne stupi na funkciju, a najduže na jednu godinu.
Predsednik suda kojem je prestala funkcija zbog isteka mandata može biti postavljen za vršioca funkcije predsednika suda.
Isto lice ne može biti ponovo postavljeno za vršioca funkcije predsednika istog suda.
Sudiju koji vrši funkciju predsednika Vrhovnog suda postavlja Visoki savet sudstva po pribavljenom mišljenju Opšte sednice Vrhovnog suda.
Predsedniku suda prestaje funkcija prestankom sudijske funkcije, izborom za sudiju drugog suda, na lični zahtev, zbog ukidanja suda, istekom mandata i razrešenjem sa funkcije predsednika suda.
Odluku o prestanku funkcije predsednika suda donosi Visoki savet sudstva.
Kad predsedniku suda prestane funkcija, Visoki savet sudstva je dužan da bez odlaganja sprovede postupak izbora predsednika suda.
Predsednik suda razrešava se zbog težeg kršenja obaveze ustanovljene propisom za obavljanje posla sudske uprave, narušavanja načela nezavisnosti sudije, postupanja suprotno propisu o raspodeli predmeta, odstupanja od propisa kojim se uređuje godišnji raspored poslova, teškog disciplinskog prekršaja u vršenju funkcije predsednika suda ili nestručnog vršenja funkcije predsednika suda.
Smatra se da predsednik suda nestručno obavlja funkciju predsednika suda ako, shodno kriterijumima i merilima za vrednovanje rada predsednika sudova, njegov rad bude vrednovan ocenom "nezadovoljavajuće vrši funkciju predsednika suda".
Postupak za utvrđivanje razloga za razrešenje predsednika suda pokreće i vodi Visoki savet sudstva po službenoj dužnosti.
Predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje razloga za razrešenje predsednika suda može se pokrenuti i po predlogu predsednika neposredno višeg suda, sednice svih sudija suda čiji je predsednik, organa koji vrši nadzor nad radom suda, organa nadležnog za vrednovanje rada predsednika suda i Disciplinske komisije.
Odluku o razrešenju predsednika suda donosi Visoki savet sudstva, posle sprovedenog postupka u kome su utvrđeni razlozi za razrešenje.
Predsednik suda ima pravo da odmah bude obavešten o razlogu za pokretanje postupka, da se upozna sa predmetom, pratećom dokumentacijom i tokom postupka i da sam ili preko punomoćnika pruži objašnjenje i dokaze za svoje navode.
Predsednik suda ima pravo da svoje navode usmeno izloži pred Visokim savetom sudstva.
Protiv odluke Visokog saveta sudstva o razrešenju, predsednik suda može izjaviti žalbu Ustavnom sudu, koja isključuje pravo na podnošenje ustavne žalbe, u roku od 30 dana od dana prijema odluke.
Predsednik suda koji ne bude ponovo izabran, koji se razreši sa te funkcije ili mu funkcija predsednika suda prestane na lični zahtev, nastavlja da obavlja sudijsku funkciju koju je obavljao pre izbora.
Predsednika Vrhovnog suda, među sudijama tog suda, po pribavljenom mišljenju Opšte sednice Vrhovnog suda, bira Visoki savet sudstva.
Kandidat za predsednika Vrhovnog suda, uz prijavu na javni konkurs za izbor, dostavlja i program unapređenja rada sudova u Republici Srbiji, koji se objavljuje na internet stranici Visokog saveta sudstva, zajedno sa podacima iz radne biografije kandidata.
Predsednik Vrhovnog suda bira se na period od pet godina i ne može biti ponovo biran za predsednika Vrhovnog suda.
Predsednik Vrhovnog suda polaže zakletvu pred Visokim savetom sudstva i Narodnom skupštinom.
Predsedniku Vrhovnog suda prestaje funkcija pre isteka vremena na koje je izabran na lični zahtev, prestankom sudijske funkcije ili razrešenjem iz zakonom propisanog razloga za razrešenje predsednika suda.
Odluku o prestanku funkcije predsednika Vrhovnog suda, donosi Visoki savet sudstva.
Postupak za utvrđivanje razloga za razrešenje predsednika Vrhovnog suda pokreće Visoki savet sudstva po službenoj dužnosti ili na predlog Opšte sednice Vrhovnog suda.
Postupak za utvrđivanje razloga za razrešenje predsednika Vrhovnog suda vodi Visoki savet sudstva.
Pri predlaganju za izbor sudije porotnika i izboru sudije porotnika zabranjena je diskriminacija po bilo kom osnovu.
Pri predlaganju za izbor sudije porotnika i izboru sudije porotnika vodi se računa o nacionalnom sastavu stanovništva, odgovarajućoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina i poznavanju jezika nacionalne manjine, koji je u službenoj upotrebi u sudu.
Za sudiju porotnika može biti izabran punoletni državljanin Republike Srbije koji je dostojan funkcije sudije porotnika.
Sudija porotnik ne može biti član političke stranke, niti politički delovati na drugi način.
Pri izboru vodi se računa o polu, starosti, zanimanju i društvenom položaju kandidata, o znanju, stručnosti i sklonosti ka pojedinoj vrsti sudske stvari.
Sudija porotnik bira se na pet godina i može biti ponovo izabran.
Predsednik suda udaljava sudiju porotnika sa funkcije ako je protiv njega pokrenut postupak za krivično delo zbog koga može biti razrešen ili postupak za utvrđivanje razloga za njegovo razrešenje.
Sudija porotnik ne može biti advokat ni pružati pravnu uslugu i stručni savet uz naknadu.
Sudija porotnik ne može biti ni javni funkcioner ili zaposlen u organu Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave ili gradske opštine.
Sa funkcijom sudije porotnika nespojivi su i druga funkcija, posao ili privatni interes koji su suprotni dostojanstvu i nezavisnosti sudije ili štetni po ugled suda.
Funkcija sudije porotnika prestaje ako bude ukinut sud u kome obavlja funkciju, razrešenjem i istekom mandata.
Funkcija sudije porotnika ne prestaje zbog navršenja radnog veka.
Postupak u kome se utvrđuju razlozi za prestanak funkcije sudije porotnika pokreće se na osnovu predloga predsednika suda, predsednika neposredno višeg suda i predsednika Vrhovnog suda.
Postupak pokreće, vodi i odluku donosi Visoki savet sudstva.
Sudija i predsednik suda podležu disciplinskoj odgovornosti.
Svrha disciplinske odgovornosti je da se sudija upozori ili sankcioniše, bez ugrožavanja nezavisnosti sudije, zbog neprimerenog ponašanja ili propusta u radu koji ugrožava autoritet i nepristrasnost suda, a u cilju održavanja poverenja javnosti u sudstvo.
Disciplinski prekršaj je nesavesno vršenje sudijske funkcije ili ponašanje sudije nedostojno sudijske funkcije, koji je propisan ovim zakonom.
Nesavesno vršenje sudijske funkcije i funkcije predsednika suda je postupanje koje je suprotno propisanim obavezama i zabranama u vršenju funkcije ili u vezi sa vršenjem funkcije.
Ponašanje nedostojno sudijske funkcije predstavlja ponašanje sudije i predsednika suda u vršenju funkcije i izvan vršenja funkcije kojim se narušava ugled suda i poverenje građana u sudstvo.
propuštanje sudije da traži izuzeće u predmetima u kojima postoji očigledan razlog za izuzeće, odnosno isključenje predviđen zakonom;
3)
neopravdano odugovlačenje postupka ili neopravdano nezakazivanje ročišta ili pretresa ili neopravdano kašnjenje u izradi odluka;
4)
uzimanje predmeta u rad redom koji neopravdano odstupa od reda kojim su primljeni;
5)
učestalo kašnjenje na zakazano ročište ili pretres;
6)
neopravdano neobaveštavanje predsednika suda o predmetu u kojem postupak duže traje;
7)
očigledno neprimereno postupanje prema učesniku u sudskom postupku i zaposlenom u sudu;
8)
neopravdano i učestalo nepoštovanje radnog vremena;
9)
prihvatanje poklona suprotno propisu koji uređuje sukob interesa;
10)
upuštanje sudije u neprimereni odnos sa strankom ili njegovim pravnim zastupnikom u postupku koji vodi;
11)
davanje komentara o sudskoj odluci, postupku ili predmetu u sredstvu javnog informisanja na način suprotan zakonu i Sudskom poslovniku;
12)
obavljanje druge funkcije, posla ili privatnog interesa koji su nespojivi sa sudijskom funkcijom;
13)
neopravdano nepohađanje obaveznog programa obuke;
14)
dostavljanje nepotpunih ili netačnih podataka od značaja za rad i odlučivanje Visokog saveta sudstva;
15)
nepostupanje po odluci Visokog saveta sudstva o upućivanju na obavezan zdravstveni pregled;
16)
neovlašćeno saopštavanje mediju informacije o tekućem sudskom postupku;
17)
neopravdano nepostupanje predsednika suda po meri donetoj u postupku nadzora;
18)
neopravdano nepostupanje po godišnjem rasporedu sudijskih poslova u sudu ili neopravdana povreda principa slučajnog sudije suprotno zakonu;
19)
neprimereno vršenje uticaja na sudiju u vršenju sudijske funkcije;
20)
kršenje odredbe Etičkog kodeksa u većoj meri koje je utvrđeno od strane Etičkog odbora;
21)
nedostavljanje ili neblagovremeno dostavljanje prigovora protiv odluke o godišnjem rasporedu poslova u sudu ili odluke o izmeni odluke o godišnjem rasporedu poslova u sudu ili prigovora na godišnji raspored u sudu i izmenu godišnjeg rasporeda u sudu;
22)
nedostavljanje ili neblagovremeno dostavljanje prigovora protiv odstupanja od redosleda prijema predmeta ili oduzimanja predmeta.
Težak disciplinski prekršaj postoji ako je usled izvršenja disciplinskog prekršaja iz ovog člana došlo do ozbiljnog poremećaja u radu suda ili narušavanja ugleda i poverenja javnosti u sudstvo, a naročito zastarevanja predmeta zbog nesavesnog rada sudije i ako je nastupila veća šteta u imovini stranke u postupku, kao i u slučaju ponovljenog disciplinskog prekršaja.
smatra se dva puta pravnosnažno utvrđena odgovornost sudije za disciplinski prekršaj, ako između pravnosnažnih odluka nije proteklo više od tri godine.
Odredbe ne primenjuju se na disciplinske prekršaje iz ovog člana.
Prilikom utvrđivanja da li je učinjen disciplinski prekršaj iz
ovog člana, Etički odbor je dužan da odluči o kršenju odredbe Etičkog kodeksa u znatnoj meri u roku od 90 dana od dana podnošenja zahteva za utvrđivanje kršenja.
Drugim zakonom ne može se propisati disciplinski prekršaj sudije.
Sudija nije odgovoran za disciplinski prekršaj koji je učinjen usled nedovoljnog broja sudija u sudu, povećanog priliva predmeta u sudu, nedovoljnog broja sudskog osoblja, nezadovoljavajućih prostornih i tehničkih uslova za rad ili drugih razloga koji onemogućavaju efikasno postupanje sudije.
Disciplinske mere su: opomena, umanjenje plate do 50% do jedne godine i zabrana izbora u sud višeg stepena u trajanju do tri godine.
Disciplinska mera izriče se srazmerno težini učinjenog disciplinskog prekršaja.
Opomena može biti izrečena samo kada se prvi put utvrdi odgovornost sudije za disciplinski prekršaj.
Disciplinska mera umanjenje plate do 50% i disciplinska mera zabrana izbora u sud višeg stepena u trajanju do tri godine mogu se izreći svaka posebno ili zajedno.
Ako je u disciplinskom postupku pravosnažnom odlukom utvrđeno da je sudija učinio težak disciplinski prekršaj, Visoki savet sudstva, odnosno Disciplinska komisija može pokrenuti postupak za utvrđivanje razloga za razrešenje sudije.
U postupku za utvrđivanje razloga za razrešenje sudije iz
Disciplinski organi su: Disciplinski tužilac i njegovi zamenici i Disciplinska komisija, koje obrazuje Visoki savet sudstva.
Disciplinskog tužioca, njegove zamenike i članove Disciplinske komisije imenuje Visoki savet sudstva iz reda sudija na period od pet godina bez mogućnosti ponovnog imenovanja.
Sastav, uslove za imenovanje i način prestanka dužnosti, način rada i odlučivanja u disciplinskim organima uređuju se aktom Visokog saveta sudstva, koji se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srbije" i na internet stranici Visokog saveta sudstva.
Svako lice može podneti disciplinsku prijavu protiv sudije, odnosno predsednika suda, Disciplinskom tužiocu.
Predlog za vođenje disciplinskog postupka, Disciplinski tužilac podnosi na osnovu disciplinske prijave ili po službenoj dužnosti.
Disciplinski postupak vodi Disciplinska komisija na predlog Disciplinskog tužioca. Disciplinska komisija ne može odlučivati izvan predloga Disciplinskog tužioca.
U toku disciplinskog postupka Disciplinski tužilac može da izmeni ili proširi predlog za vođenje disciplinskog postupka, ako izvedeni dokazi ukazuju na izmenu činjeničnog stanja u odnosu na podneti predlog ili ako je sudija čija se disciplinska odgovornost utvrđuje učinio još neki disciplinski prekršaj.
Disciplinski postupak je hitan, vodi se uz sva jemstva pravičnog suđenja, bez prisustva javnosti, osim ako sudija u odnosu na koga se vodi disciplinski postupak zahteva da postupak bude javan.
Disciplinski postupak bliže se uređuje aktom Visokog saveta sudstva.
Vođenje disciplinskog postupka zastareva istekom tri godine od dana kada je disciplinski prekršaj učinjen, a ne teče za vreme trajanja upravnog spora, odnosno sudskog postupka u vezi sa pokrenutim disciplinskim postupkom i izvrešenom disciplinskom merom.
Sudija ima pravo da mu se odmah dostavi predlog za vođenje disciplinskog postupka, da se upozna sa predmetom i dokazima i da sam ili preko punomoćnika pruži objašnjenje i dokaze za svoje navode.
Sudija ima pravo da svoje navode usmeno izloži pred Disciplinskom komisijom.
Posle sprovedenog disciplinskog postupka Disciplinska komisija može da odbije predlog za vođenje disciplinskog postupka ili da usvoji predlog i izrekne disciplinsku meru.
Protiv odluke Disciplinske komisije, Disciplinski tužilac i sudija protiv koga se vodi disciplinski postupak, mogu izjaviti žalbu Visokom savetu sudstva, u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke.
Odlučujući o žalbi, Visoki savet sudstva može žalbu da odbaci kao neblagovremenu, nedozvoljenu ili izjavljenu od neovlašćenog lica, da potvrdi prvostepenu odluku Disciplinske komisije ili da odluku preinači.
Visoki savet sudstva je dužan da o žalbi odluči u roku od 30 dana od dana dostavljanja žalbe.
Odluka Visokog saveta sudstva o žalbi mora biti obrazložena.
Odluka Visokog saveta sudstva je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.
Postupak u upravnom sporu je hitan.
Pravnosnažna odluka kojom je izrečena disciplinska mera upisuje se u lični list sudije.
Odluka kojom je izrečena disciplinska mera briše se iz ličnog lista sudije po proteku tri godine od dana pravosnažnosti odluke.
sadrži: ime i prezime, jedinstveni matični broj građana i naziv suda u kome sudija vrši funkciju, disciplinski prekršaj za koji je vođen postupak, ishod postupka i izrečenu disciplinsku meru.
Sudija izabran na stalnu sudijsku funkciju pre dana konstituisanja Visokog saveta sudstva, nastavlja od dana konstituisanja Visokog saveta sudstva da vrši sudijsku funkciju u sudu za koji je izabran.
, sudija izabran na stalnu sudijsku funkciju u Vrhovnom kasacionom sudu pre dana konstituisanja Visokog saveta sudstva, nastavlja od dana konstituisanja Visokog saveta sudstva da vrši sudijsku funkciju u Vrhovnom sudu.
Sudija izabran prvi put od strane Narodne skupštine od dana stupanja na snagu Ustavnog zakona za sprovođenje Akta o promeni Ustava Republike Srbije ("Službeni glasnik RS", broj 115/21) do dana konstituisanja Visokog saveta sudstva nastavlja, od dana donošenja odluke Visokog saveta sudstva kojom se konstatuje da njegova funkcija postaje stalna, da vrši sudijsku funkciju u sudu za koji je izabran.
, sudija izabran prvi put od strane Narodne skupštine od dana stupanja na snagu Ustavnog zakona za sprovođenje Akta o promeni Ustava Republike Srbije ("Službeni glasnik RS", broj 115/21) do dana konstituisanja Visokog saveta sudstva u Vrhovni kasacioni sud, nastavlja, od dana donošenja odluke Visokog saveta sudstva kojom se konstatuje da njegova funkcija postaje stalna, da vrši sudijsku funkciju u Vrhovnom sudu.
Predsednik suda izabran na funkciju pre dana konstituisanja Visokog saveta sudstva nastavlja u skladu sa ovim zakonom, od dana konstituisanja Visokog saveta sudstva, da vrši funkciju predsednika suda do isteka mandata na koji je izabran.
predsednik suda izabran pre stupanja na snagu Ustavnog zakona za sprovođenje Akta o promeni Ustava Republike Srbije ("Službeni glasnik RS", broj 115/21) nastavlja u skladu sa ovim zakonom, od dana konstituisanja Visokog saveta sudstva, da vrši funkciju predsednika suda do isteka mandata na koji je izabran i može još jednom biti biran na funkciju predsednika suda u istom sudu u skladu sa ovim zakonom.
Predsednik Vrhovnog kasacionog suda izabran na funkciju predsednika Vrhovnog kasacionog suda pre stupanja na snagu Ustavnog zakona za sprovođenje Akta o promeni Ustava Republike Srbije ("Službeni glasnik RS", broj 115/21) nastavlja u skladu sa ovim zakonom, od dana konstituisanja Visokog saveta sudstva, da vrši funkciju kao predsednik Vrhovnog suda, do isteka mandata na koji je izabran i može biti biran na funkciju predsednika Vrhovnog suda u skladu sa ovim zakonom.
Postupak započet po odredbama Zakona o sudijama ("Službeni glasnik RS", br. 116/08, 58/09 - US, 104/09, 101/10, 8/12 - US, 121/12, 124/12 - US, 101/13, 111/14 - US, 117/14, 40/15, 63/15 - US, 106/15, 63/16 - US, 47/17 i 76/21) koji nije okončan do dana konstituisanja Visokog saveta sudstva, okončaće se po odredbama ovog zakona.
Rešenje o upućivanju sudije doneto pre dana konstituisanja Visokog saveta sudstva važi do isteka vremena upućivanja.
Rešenje o postavljenju vršilaca funkcije predsednika suda doneto pre dana konstituisanja Visokog saveta sudstva važi do isteka vremena postavljenja.
Danom konstituisanja Visokog saveta sudstva prestaju da važe član 10. stav 3. i član 383. stav 7. Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik RS", br. 72/11, 49/13 - US, 74/13 - US, 55/14, 87/18 i 18/20), član 16. Zakona o izvršenju i obezbeđenju ("Službeni glasnik RS", br. 106/15, 106/16 - autentično tumačenje, 113/17 - autentično tumačenje, 54/19 i 9/20 - autentično tumačenje) i član 6. Zakona o sprečavanju nasilja u porodici ("Službeni glasnik RS", broj 94/16).
Danom konstituisanja Visokog saveta sudstva postupci započeti u skladu sa odredbama zakona iz