Pripreme za glavnu raspravu obuhvataju prethodno ispitivanje tužbe, dostavljanje tužbe tuženom na odgovor, održavanje pripremnog ročišta i zakazivanje glavne rasprave.
U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu blagovremeno upućivati podneske u kojima će navesti činjenice koje nameravaju da iznesu na glavnoj raspravi, kao i dokaze čije izvođenje nameravaju da predlože.
U toku pripremanja glavne rasprave do ročišta za glavnu raspravu, sud odlučuje o svim pitanjima koja se tiču upravljanja postupkom.
Stranku koja nema punomoćnika i koja se iz neznanja ne koristi svojim procesnim pravima koja joj pripadaju po zakonu sud će poučiti koje parnične radnje može preduzeti.
Žalba nije dozvoljena protiv odluka o upravljanju postupkom, koje donosi sud u toku pripremanja glavne rasprave.
Sud može u toku pripremanja glavne rasprave doneti presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog propuštanja i primiti na zapisnik poravnanje stranaka.
Predsednik veća može, u toku pripremanja glavne rasprave, posle prijema odgovora na tužbu doneti presudu ako utvrdi da među strankama nisu sporne činjenice i da ne postoje druge smetnje za donošenje odluke.
Kad utvrdi da je tužba nerazumljiva ili nepotpuna, ili da postoje nedostaci koji se tiču sposobnosti tužioca ili tuženog da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovlašćenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlašćenje potrebno, sud će radi otklanjanja ovih nedostataka preduzeti potrebne mere predviđene u ovom zakonu (
Ako smatra da nema dovoljno osnova za donošenje odluke o nekom pitanju koje se postavilo u toku prethodnog ispitivanja tužbe, predsednik veća će ostaviti da o ovom pitanju donese odluku po prijemu odgovora na tužbu ili na pripremnom ročištu, odnosno na ročištu za glavnu raspravu, ako pripremno ročište nije održano.
Sud može izuzetno, ako to zahtevaju posebne okolnosti pojedinog slučaja, a posebno ako je to potrebno radi odlučivanja o predlogu za određivanja privremenih mera, odmah zakazati ročište i narediti da se primerak tužbe dostavi tuženom.
Tuženi je dužan da u odgovoru na tužbu istakne procesne prigovore i da se izjasni da li priznaje ili osporava istaknuti tužbeni zahtev. Odgovor na tužbu mora da sadrži i druge podatke koje mora imati i svaki drugi podnesak (
Ako tuženi osporava tužbeni zahtev, odgovor na tužbu mora sadržati i činjenice na kojima tuženi zasniva svoje navode i dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
Sud će po pravilu zakazati pripremno ročište posle prijema odgovora na tužbu.
Ako tuženi nije dostavio odgovor na tužbu a nema uslova za donošenje presude zbog propuštanja, sud će pripremno ročište zakazati i održati najkasnije u roku do 30 dana od dana kada je istekao rok za dostavljanje odgovora na tužbu.
Pripremno ročište je obavezno, osim kad sud po prijemu tužbe i odgovora na tužbu utvrdi da među strankama nema spornih činjenica, ako je spor jednostavan ili kada je zakonom to predviđeno.
U pozivu za pripremno ročište naložiće se strankama da na ročište donesu sve isprave koje im služe za dokaz, kao i sve predmete koje treba razgledati u sudu.
Ako je potrebno da se za pripremno ročište pribave spisi, isprave ili predmeti koji se nalaze kod suda ili kod kog drugog državnog organa ili preduzeća ili druge organizacije kojima je povereno vršenje javnog ovlašćenja, sud će narediti da se ovi predmeti, odnosno isprave blagovremeno pribave.
Poziv za pripremno ročište dostavlja se najkasnije osam dana pre ročišta.
Posle izlaganja tužbe i odgovora na tužbu raspravljaće se o pitanjima koja se odnose na smetanje za dalji tok postupka i o tome se mogu izvoditi dokazi kada je to potrebno.
Sud će po prigovoru stranke ili po službenoj dužnosti odlučivati o pitanjima iz
U daljem toku pripremnog ročišta raspravljaće se o predlozima i zahtevima stranaka i činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje predloge i zahteve.