Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Status propisa

Na snazi

Prikazana Verzija

Opšte Informacije

DonosilacNarodna skupština Republike Srbije

Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

1.Čl. 89–113

USTANOVE I DRUGE ORGANIZACIJE DELATNOST USTANOVE

Član89
Delatnost obrazovanja i vaspitanja obavljaju:
1)
u predškolskom vaspitanju i obrazovanju - predškolska ustanova;
2)
u osnovnom obrazovanju i vaspitanju - osnovna škola, osnovna muzička škola, osnovna baletska škola, osnovna škola za obrazovanje odraslih i osnovna škola za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom;
3)
u srednjem obrazovanju i vaspitanju - gimnazija, stručna škola, srednja umetnička škola, mešovita škola i srednja škola za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom;
4)
obrazovno-vaspitni centar je ustanova u kojoj se ostvaruje više programa različitih nivoa obrazovanja i vaspitanja ili više različitih područja rada.
Osnovna škola može da ostvaruje pripremni predškolski program.
Škola može da obezbeđuje smeštaj i ishranu učenika (u daljem tekstu: škola sa domom).
Škola za učenike i odrasle sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, kao i ustanova koja ima decu i učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, dužna je da u skladu sa raspoloživim kapacitetima pruža dodatnu podršku u obrazovanju dece, učenika i odraslih sa smetnjama u razvoju i invaliditetom u vaspitnoj grupi, odnosno drugoj školi i porodici, u skladu s kriterijumima i standardima koje propisuje ministar.
Ustanova od posebnog interesa za Republiku Srbiju, u smislu ovog zakona, jeste ustanova koja je od posebnog kulturnog, prosvetnog ili istorijskog značaja za Republiku Srbiju.
Vlada određuje ustanove od posebnog interesa za Republiku Srbiju.
Ustanova od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, u smislu ovog zakona, jeste ustanova koja ostvaruje izuzetne rezultate na međunarodnom nivou čime doprinosi unapređivanju i promovisanju sistema obrazovanja i vaspitanja Republike Srbije.
Ustanove od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju jesu Matematička gimnazija u Beogradu i Gimnazija „Jovan Jovanović Zmaj” u Novom Sadu.
Član90

Osnivanje ustanove

Ustanovu može da osnuje Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave, nacionalni saveti nacionalnih manjina i drugo pravno ili fizičko lice.
Srednju školu za potrebe unutrašnjih poslova može osnovati samo Republika Srbija.
Prema osnivaču, ustanova može da bude javna ustanova ili privatna ustanova.
Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave je osnivač javne ustanove.
Osnivač privatne ustanove može da bude drugo domaće i strano pravno ili fizičko lice.
Ukoliko ima više osnivača privatne ustanove njihova međusobna prava i obaveze uređuju se ugovorom.
Ustanova se može osnovati po modelu javno-privatnog partnerstva za oblast obrazovanja i vaspitanja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo i javna svojina.
Ustanova može da počne sa radom i obavljanjem delatnosti kada se utvrdi da ispunjava uslove za osnivanje, početak rada i obavljanje delatnosti, dobije rešenje o verifikaciji i izvrši upis u registar nadležnog organa.
Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik deteta i učenika može da se opredeli i za upis u privatnu ustanovu, uz obezbeđivanje troškova obrazovanja i vaspitanja.
Član91

Uslovi za osnivanje ustanove

Ustanovu može da osnuje Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave, ako:
1)
postoji potreba za vaspitanjem i obrazovanjem dece, obrazovanjem i vaspitanjem učenika ili obrazovanjem odraslih na određenom području;
2)
ima program obrazovanja i vaspitanja;
3)
ima obezbeđena sredstva za osnivanje i rad.
Drugo pravno ili fizičko lice može da osnuje ustanovu ako, osim uslova iz , ima garanciju poslovne banke da su obezbeđena sredstva u visini potrebnih sredstava za godinu dana rada predškolske ustanove, ciklus osnovnog obrazovanja i vaspitanja ili za trajanje programa srednjeg obrazovanja i vaspitanja.
Osnivač ustanove ne može da bude fizičko lice koje je osuđivano pravnosnažnom presudom za krivična dela nasilje u porodici, oduzimanje maloletnog lica, zapuštanje i zlostavljanje maloletnog lica ili rodoskvrnuće, za krivična dela primanje ili davanje mita, za krivično delo iz grupe krivičnih dela protiv polne slobode, protiv pravnog saobraćaja i protiv čovečnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom, bez obzira na izrečenu krivičnu sankciju, i za koje nije, u skladu sa zakonom, utvrđeno diskriminatorno ponašanje; za krivična dela protiv života i tela, protiv ustavnog uređenja Republike Srbije i drugog krivičnog dela počinjenog na štetu deteta, kao i za krivično delo za koje je izrečena bezuslovna kazna zatvora u trajanju od najmanje tri meseca.
Član92

Uslovi za početak rada i obavljanje delatnosti ustanove

Ustanova može da počne sa radom i da obavlja delatnost obrazovanja i vaspitanja, ako ispunjava uslove za osnivanje i ima:
1)
propisani prostor, opremu i nastavna, odnosno didaktička sredstva;
2)
nastavnike, vaspitače i stručne saradnike u radnom odnosu, odnosno izjave saglasnosti nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika da bi zasnovali radni odnos najkasnije danom početka rada ustanove;
3)
upisanu decu, odnosno redovne učenike;
4)
obezbeđene higijensko-tehničke uslove (sanitarne i protivpožarne), u skladu sa propisima kojima se uređuje ova oblast.
Bliže uslove za osnivanje, početak rada i obavljanje delatnosti ustanove, propisuje ministar.
Član93

Izdvojeno odeljenje ustanove

Ustanova obavlja delatnost u svom sedištu.
Ustanova može da obavlja delatnost i van sedišta, odnosno u drugom objektu, organizovanjem izdvojenog odeljenja, ako ispunjava uslove iz , uz saglasnost Ministarstva.
Izdvojeno odeljenje nema svojstvo pravnog lica.
Na organizovanje i rad izdvojenog odeljenja primenjuju se odredbe ovog i posebnog zakona.
Član94

Verifikacija ustanova

Ustanova može da počne sa radom kada se utvrdi da ispunjava uslove za osnivanje i početak rada i obavljanje delatnosti i dobije rešenje o verifikaciji.
Zahtev za verifikaciju podnosi se i kada se u ustanovi vrši statusna promena, menja sedište, odnosno objekat, organizuje rad u izdvojenom odeljenju, uvodi novi obrazovni profil, odnosno smer ili tip gimnazije, odnosno kada osnovna škola ostvaruje pripremni predškolski program ili program osnovnog obrazovanja odraslih.
Zahtev za verifikaciju sadrži: naziv, sedište i vrstu ustanove, program obrazovanja i vaspitanja, jezik na kome će se ostvarivati obrazovno-vaspitni rad, razloge i opravdanost osnivanja i uslove koje obezbeđuje osnivač za početak rada i
obavljanje delatnosti. Uz zahtev se dostavljaju akt o osnivanju ustanove i dokazi o ispunjenosti uslova iz i .
Zahtev za verifikaciju osnovne škole podnosi se najkasnije do 28. februara tekuće školske godine za narednu školsku godinu, a za srednju školu najkasnije do 31. decembra za narednu školsku godinu.
O zahtevu za verifikaciju ustanove odlučuje Ministarstvo najkasnije u roku od šest meseci od podnošenja urednog zahteva.
Rešenje o zahtevu za verifikaciju ustanove je konačno u upravnom postupku.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 88/2017, 27/2018, 10/2019, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član95

Statusne promene

Ustanova može da vrši statusnu promenu, promenu naziva ili sedišta.
Odluku o statusnoj promeni ustanove donosi organ upravljanja, uz saglasnost osnivača.
Odluku o promeni naziva ili sedišta javne ustanove donosi organ upravljanja, uz saglasnost Ministarstva.
Zahtev za davanje saglasnosti za promenu naziva javne ustanove podnosi se Ministarstvu najkasnije do 31. decembra tekuće školske godine, odnosno radne godine za predškolske ustanove.
Odluku o promeni naziva privatne ustanove donosi organ upravljanja, uz saglasnost osnivača koji o tome obaveštava Ministarstvo.
Odluku o promeni sedišta privatne ustanove donosi organ upravljanja, uz saglasnost Ministarstva kome se dostavlja zahtev za utvrđivanje uslova za obavljanje delatnosti ustanove u novom sedištu.
Odluku o promeni naziva ili sedišta ustanove, koja je osnovana po modelu javno-privatnog partnerstva donosi organ upravljanja, uz saglasnost Ministarstva i osnivača.
Škola ne može da vrši statusne promene, promenu naziva ili sedišta u toku nastavne godine.
Izuzetno, ukoliko nastupe okolnosti usled kojih je sprečeno nesmetano odvijanje nastave, statusna promena sedišta može se izvršiti u toku nastavne godine, uz saglasnost Ministarstva.
Član96

Strana ustanova

Strana ustanova je ustanova koja ostvaruje program donet i akreditovan u inostranstvu, a koju može da osnuje strano ili domaće pravno ili fizičko lice.
Strana ustanova mora da ispunjava uslove za osnivanje, početak rada i obavljanje delatnosti, odnosno dobije rešenje o odobrenju za rad od strane Ministarstva i izvrši upis u registar nadležnog organa.
Isprava koju izda ustanova iz priznaje se pod uslovima i po postupku, propisanim posebnim zakonom.
Ministarstvo vodi evidenciju o stranim ustanovama.
Član97

Druga organizacija

Druga organizacija, odnosno pravno ili fizičko lice može da ostvaruje i posebne programe u oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, ako ispunjava standarde uslova za ostvarivanje posebnih programa u oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
Druga organizacija može da ostvaruje posebne programe stručnog osposobljavanja i obuke, kao i druge aktivnosti obrazovanja odraslih, odnosno stekne status javno priznatog organizatora aktivnosti obrazovanja odraslih u skladu sa posebnim zakonom.
O zahtevu iz , Ministarstvo odlučuje rešenjem.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 88/2017, 27/2018, 10/2019, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član98

Proširena delatnost ustanove

Ustanova koja ima rešenje o verifikaciji može da obavlja i drugu delatnost kojom se unapređuje i doprinosi kvalitetnijem i racionalnijem obavljanju obrazovanja i vaspitanja (u daljem tekstu: proširena delatnost) pod uslovom da se njome ne ometa obavljanje delatnosti obrazovanja i vaspitanja.
Proširena delatnost ustanove može da bude pružanje usluga, proizvodnja, prodaja i druga delatnost, u skladu sa propisima kojima se uređuje klasifikacija delatnosti.
Nije dozvoljeno da škola uz novčanu naknadu organizuje pripremnu nastavu radi upisa u tu školu.
Škola može da ostvaruje programe obuka, stručnog osposobljavanja i druge aktivnosti obrazovanja odraslih ukoliko stekne status javno priznatog organizatora aktivnosti obrazovanja odraslih, u skladu sa zakonom kojim se uređuje Nacionalni okvir kvalifikacija.
Škola koja ima odgovarajuću opremu i prostor da pored realizacije učenja kroz rad za svoje učenike, organizuje i učenje kroz rad za učenike drugih škola i praktičnu nastavu za obuke i stručno osposobljavanje iz , može da stekne status trening centra u skladu sa zakonom kojim se uređuje dualno obrazovanje.
Ostvarivanje proširene delatnosti ustanove planira se godišnjim planom rada.
Odluku o proširenoj delatnosti donosi organ upravljanja ustanove, uz saglasnost Ministarstva.
Odluka o proširenoj delatnosti javne ustanove sadrži plan prihoda i izdataka za obavljanje te delatnosti, način angažovanja učenika, odraslih i zaposlenih i način raspolaganja i plan korišćenja ostvarenih sredstava, u skladu sa propisima koji regulišu budžetski sistem.
Sastavni deo odluke o proširenoj delatnosti su: šifra delatnosti, elaborat o ostvarivanju delatnosti, dokazi o ispunjenosti posebnih uslova za obavljanje delatnosti pribavljenih od nadležnih organa, mišljenje saveta roditelja i odgovarajućeg stručnog organa ustanove.
Zahtev za davanje saglasnosti za proširenu delatnost ustanova podnosi Ministarstvu. Uz zahtev se dostavlja odluka iz i rešenje o verifikaciji osnovne delatnosti.
Zaposleni u ustanovi mogu da se angažuju u ostvarivanju proširene delatnosti i u okviru drugih oblika rada sa učenicima, ako se njihovim angažovanjem ne ometa ostvarivanje obrazovno-vaspitnog rada.
Škola može, osim zaposlenih, da angažuje druge saradnike za potrebe obavljanja proširene delatnosti, koji će se finansirati iz sopstvenih prihoda škole, u skladu sa zakonom.
Učenici mogu da se angažuju samo u okviru nastave, vannastavnih aktivnosti i obrazovno-vaspitnog procesa sa ciljem podsticanja njihovog pozitivnog odnosa prema radu, profesionalne orijentacije, razvijanja svesti o odgovornosti za preuzete obaveze, razvoj preduzimljivosti i orijentacije ka preduzetništvu, odgovoran odnos ka okolini, kao i razvoja pozitivnog odnosa prema timskom radu, u skladu sa Ustavom, potvrđenim međunarodnim konvencijama, poveljama, sporazumima i zakonom.
Učenici mlađi od 15 godina ne mogu da se angažuju u proširenoj delatnosti ustanove, a učenici stariji od 15 i mlađi od 18 godina mogu se angažovati u skladu sa propisima u oblasti rada.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 88/2017, 27/2018, 10/2019, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član99

Autonomija ustanove

Autonomija ustanove, u smislu ovog zakona, podrazumeva izbor pojedinih sadržaja, načina ostvarivanja, saradnika u skladu sa potrebama, mogućnostima, interesovanjima, raspoloživim resursima, karakteristikama lokalne zajednice prilikom:
1)
donošenja statuta, razvojnog plana, programa, godišnjeg plana rada, pravila ponašanja u ustanovi, mera, načina i postupka zaštite i bezbednosti dece i učenika i drugih opštih akata ustanove;
2)
donošenja plana stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika;
3)
donošenja programa zaštite od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja;
4)
samovrednovanja rada ustanove u okviru izabrane oblasti na godišnjem nivou u cilju unapređivanja obrazovno- vaspitnog rada.
Autonomija ustanove, u smislu ovog zakona, podrazumeva i:
1)
pedagošku autonomiju škole: pravo da se definiše deo školskih programa zavisno od lokalnih prilika; da se u realizaciji obaveznog opšteg programa maksimalno koriste lokalni resursi; pravo da se školski kalendar delimično prilagodi lokalnim prilikama, promene u dinamici ostvarivanja školskih programa uz poštovanje godišnjeg plana rada, organizacija nastave u blokovima i zajedničkih časova srodnih predmeta kod interdisciplinarnih tema, puno uvažavanje lokalnih specifičnosti pri izradi razvojnog plana i višegodišnjeg školskog programa u skladu sa karakteristikama lokalnog stanovništva; razvijanje sistema stručnog usavršavanja nastavnika u samoj školi na osnovu realnih potreba škole;
2)
autonomiju nastavnika kao pedagoškog stručnjaka i stručnjaka za predmet, pravo nastavnika kao profesionalca da samostalno koncipira proces nastave i učenja, uz odgovornost za rezultate učenja;
3)
donošenje odluke o izboru udžbenika;
4)
način ostvarivanja saradnje sa ustanovama iz oblasti obrazovanja i vaspitanja, zdravstva, socijalne i dečje zaštite, javnim preduzećima, privrednim društvima i drugim organima, službama i organizacijama, radi ostvarivanja prava dece, učenika i zaposlenih.
Ustanova donosi opšte i druge akte poštujući opšte principe i ciljeve obrazovanja i vaspitanja i kojima se na najcelishodniji način obezbeđuje ostvarivanje opštih ishoda obrazovanja i pri tome uključuje i roditelje, odnosno druge zakonske zastupnike i njihova udruženja i lokalnu zajednicu.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 88/2017, 27/2018, 10/2019, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član100

Statut ustanove

Ustanova ima statut.
Statut je osnovni opšti akt ustanove, kojim se bliže uređuje organizacija, način rada, upravljanje i rukovođenje u ustanovi, postupanje organa ustanove radi obezbeđivanja ostvarivanja prava i obaveza deteta i učenika, prava i obaveza roditelja odnosno drugog zakonskog zastupnika, zaštita i bezbednost dece, učenika i zaposlenih i mere za sprečavanje povreda zabrana utvrđenih ovim zakonom, način objavljivanja opštih akata i obaveštavanja svih zainteresovanih strana o odlukama organa i druga pitanja, u skladu sa zakonom.
Član101

Sredstva ustanove

Zemljište, zgrade i druga sredstva koja su stečena, odnosno koja steknu ustanove čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, jesu u javnoj svojini i koriste se za obavljanje delatnosti utvrđene ovim zakonom.
Član102

Povezivanje ustanova i zaposlenih

Ustanove mogu međusobno da se povezuju u zajednice ustanova radi ostvarivanja saradnje u oblasti organizacije, planiranja, programiranja, kao i drugih pitanja od značaja za unapređivanje obrazovno-vaspitnog rada i obavljanja delatnosti.
Ustanove mogu da se povezuju i sarađuju i sa odgovarajućim ustanovama u inostranstvu radi unapređivanja obrazovanja i vaspitanja i razmene iskustva.
Vaspitači, nastavnici, stručni saradnici i drugi zaposleni mogu da se međusobno povezuju u stručna društva.
Stručna društva se bave unapređivanjem obrazovno-vaspitnog rada i mogu da imaju predstavnike u komisijama i timovima koji se bave obrazovanjem i vaspitanjem.
Na osnivanje, organizaciju, upis u registar i rad zajednice ustanova iz i stručnih društava iz primenjuju se propisi kojima se uređuje udruživanje.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 88/2017, 27/2018, 10/2019, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član103

Učeničke zadruge

Škola može da osnuje učeničku zadrugu u cilju razvijanja vannastavnih aktivnosti i preduzetničkog duha učenika.
Rad učeničke zadruge uređuje se posebnim zakonom.
Član104

Mreža javnih ustanova

Broj i prostorni raspored javnih ustanova prema vrsti i strukturi, planira se aktom o mreži ustanova.
Ustanova iz osniva se u skladu sa aktom o mreži javnih ustanova.
Akt o mreži javnih predškolskih ustanova i akt o mreži javnih osnovnih škola donosi skupština jedinice lokalne samouprave na osnovu kriterijuma koje utvrdi Vlada.
U jedinici lokalne samouprave u kojoj je u službenoj upotrebi i jezik i pismo nacionalne manjine, odnosno u kojoj se obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine, akt o mreži javnih predškolskih ustanova i javnih osnovnih škola donosi se uz prethodno pribavljeno mišljenje nacionalnog saveta nacionalne manjine čiji je jezik i pismo u službenoj upotrebi u jedinici lokalne samouprave, odnosno čiji se jezik i pismo koristi u obrazovno-vaspitnom radu.
Saglasnost na akt o mreži javnih osnovnih škola daje Ministarstvo.
Kada Ministarstvo utvrdi da nadležni organ jedinice lokalne samouprave nije doneo akt o mreži ili je doneo akt o mreži koji nije u skladu sa kriterijumima iz , odrediće rok za njegovo donošenje koji ne može biti duži od 30 dana.
Ako nadležni organ jedinice lokalne samouprave ne donese akt u roku iz , Ministarstvo će u roku od 30 dana doneti odgovarajući akt.
Vlada utvrđuje kriterijume na osnovu kojih se donosi akt o mreži javnih srednjih škola.
Akt o mreži javnih srednjih škola donosi Vlada na osnovu kriterijuma iz .
Akt o mreži javnih srednjih škola na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine donosi nadležni organ autonomne pokrajine uz primenu kriterijuma iz .

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 88/2017, 27/2018, 10/2019, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član105

Prekid obrazovno-vaspitnog rada

Obrazovno-vaspitni rad biće prekinut u slučaju više sile i drugim slučajevima u kojima su ugroženi bezbednost i zdravlje dece, učenika i zaposlenih.
Odluku o prekidu obrazovno-vaspitnog rada donosi nadležni organ jedinice lokalne samouprave, odmah, odnosno narednog dana od nastupanja okolnosti iz .
Ako nadležni organ jedinice lokalne samouprave ne donese odluku o prekidu obrazovno-vaspitnog rada u roku iz , odluku donosi ministar.
Nakon prestanka razloga za prekid obrazovno-vaspitnog rada, škola nadoknađuje propušteni rad, na način koji odredi škola, po odobrenju ministra.
U slučaju neposredne ratne opasnosti, ratnog stanja, vanrednog stanja ili drugih vanrednih okolnosti, ministar propisuje poseban program obrazovanja i vaspitanja, uputstvo o organizaciji i radu ustanove i određuje ustanove koje nastavljaju sa radom.
Član106

Zabrana rada ustanove

Kada organ nadležan za obavljanje poslova inspekcijskog, odnosno stručno-pedagoškog nadzora utvrdi da ustanova ne ispunjava propisane uslove za rad ili ne obavlja delatnost na propisani način, odrediće joj rok za ispunjenje uslova, odnosno otklanjanje nepravilnosti u obavljanju delatnosti i o tome će obavestiti osnivača.
Kada ustanova čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave ne postupi u datom roku po nalogu organa iz , odnosno kada organ upravljanja ne obavlja poslove iz svoje nadležnosti, Ministarstvo preduzima jednu od sledećih privremenih mera:
1)
razrešava organ upravljanja i imenuje privremeni organ upravljanja;
2)
razrešava direktora i postavlja vršioca dužnosti direktora;
3)
razrešava organ upravljanja i direktora i imenuje privremeni organ upravljanja i postavlja vršioca dužnosti direktora.
Izuzetno od , ukoliko se prilikom vršenja nadzora utvrdi da su nezakonitosti takve da se ne mogu otkloniti nalaganjem mere i roka za njeno izvršenje, organ nadležan za obavljanje poslova inspekcijskog odnosno stručno-pedagoškog nadzora, predlaže ministru prosvete preduzimanje mera iz .
Privremeni organ upravljanja iz ima pet članova i obavlja poslove iz nadležnosti organa upravljanja.
Ako u toku trajanja mere iz istekne mandat direktoru ustanove ili vršiocu dužnosti direktora ustanove, ministar postavlja vršioca dužnosti direktora do prestanka privremene mere i izbora direktora.
Ako u toku trajanja privremene mere iz istekne mandat organu upravljanja ustanove, ministar imenuje privremeni organ upravljanja, do prestanka privremene mere i imenovanja organa upravljanja.
Kada organ nadležan za obavljanje poslova inspekcijskog, odnosno stručno-pedagoškog nadzora utvrdi da su otklonjene nepravilnosti u obavljanju delatnosti, privremeni organ upravljanja raspisuje i sprovodi konkurs za izbor direktora a ovlašćeni predlagači predlažu svoje predstavnike za novi organ upravljanja.
Vršilac dužnosti direktora ustanove i privremeni organ upravljanja obavljaju dužnosti dok se ne otklone nepravilnosti u obavljanju delatnosti i ne izaberu stalni organi ustanove, a najduže šest meseci.
-raniji st. 6. i 7. brisani-
Ako vršilac dužnosti direktora ustanove i privremeni organ upravljanja ne otklone utvrđene nepravilnosti i ne izaberu se stalni organi ustanove, Ministarstvo rešenjem produžava rok za još šest meseci ili zabranjuje rad ustanove.
Kada ustanova čiji je osnivač drugo pravno ili fizičko lice ne postupi u datom roku po nalogu organa iz , odnosno kada organ upravljanja ne obavlja poslove iz svoje nadležnosti, a osnivač ne preduzme mere u skladu sa zakonom ni posle propisanog roka za otklanjanje nepravilnosti, Ministarstvo rešenjem zabranjuje rad ustanove.
Po donošenju rešenja kojim se zabranjuje rad ustanove, Ministarstvo određuje ustanovu u kojoj deca, odnosno učenici imaju pravo da nastave započeto obrazovanje.
Troškove nastavka programa vaspitanja i obrazovanja u započetoj godini u predškolskoj ustanovi, započetog ciklusa osnovnog obrazovanja i vaspitanja ili započetog programa srednjeg obrazovanja i vaspitanja, za decu i učenike iz snosi ustanova kojoj je zabranjen rad.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 88/2017, 27/2018, 10/2019, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član107

Ukidanje ustanove

Ustanova se ukida u skladu sa zakonom.
Deca koja pohađaju pripremni predškolski program u ustanovi i učenici u školi koja se ukida imaju pravo da nastave započeto obrazovanje i vaspitanje u drugoj ustanovi koju odredi osnivač.
Ukoliko osnivač ne postupi u skladu sa , ustanovu određuje Ministarstvo.
Član108

Odgovornost ustanove za bezbednost dece i učenika

Ustanova donosi akt kojim propisuje mere, način i postupak zaštite i bezbednosti dece i učenika za vreme boravka u ustanovi i svih aktivnosti koje organizuje ustanova, u saradnji sa nadležnim organom jedinice lokalne samouprave, koje je dužna da sprovodi.
Uputstvo za izradu akta iz donosi ministar.
Član109

Pravila ponašanja u ustanovi

U ustanovi se neguju odnosi međusobnog razumevanja i uvažavanja ličnosti dece, učenika, odraslih, zaposlenih i roditelja, odnosno drugih zakonskih zastupnika.
Zaposleni imaju obavezu da svojim radom i ukupnim ponašanjem doprinose razvijanju pozitivne atmosfere u ustanovi.
Ustanova je dužna da aktom uredi pravila ponašanja i međusobne odnose dece, učenika, roditelja, odnosno drugih zakonskih zastupnika i zaposlenih u ustanovi.
Član110

Zabrana diskriminacije

U ustanovi su zabranjene diskriminacija i diskriminatorsko postupanje, kojim se na neposredan ili posredan, otvoren ili prikriven način, neopravdano pravi razlika ili nejednako postupa, odnosno vrši propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lice ili grupe lica, kao i na članove njihovih porodica ili njima bliska lica na otvoren ili prikriven način, a koji se zasniva na rasi, boji kože, precima, državljanstvu, statusu migranta, odnosno raseljenog lica, nacionalnoj pripadnosti ili etničkom poreklu, jeziku, verskim ili političkim ubeđenjima, polu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, imovnom stanju, socijalnom i kulturnom poreklu, rođenju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, smetnji u razvoju i invaliditetu, bračnom i porodičnom statusu, osuđivanosti, starosnom dobu, izgledu, članstvu u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim, odnosno pretpostavljenim ličnim svojstvima, kao i po drugim osnovima utvrđenim zakonom kojim se propisuje zabrana diskriminacije.
Ne smatraju se diskriminacijom posebne mere uvedene radi postizanja pune ravnopravnosti, zaštite i napretka lica, odnosno grupe lica koja se nalaze u nejednakom položaju.
Ustanova je dužna da preduzme sve mere propisane ovim zakonom kada se posumnja ili utvrdi diskriminatorno ponašanje u ustanovi.
Bliže kriterijume za prepoznavanje oblika diskriminacije od strane zaposlenog, deteta, učenika, odraslog, roditelja odnosno drugog zakonskog zastupnika ili trećeg lica u ustanovi, zajednički propisuju ministar i ministar nadležan za ljudska i manjinska prava.
Postupanje ustanove kada se posumnja ili utvrdi diskriminatorno ponašanje, načine sprovođenja preventivnih i interventnih aktivnosti, obaveze i odgovornosti zaposlenog, deteta, učenika, odraslog, roditelja odnosno drugog zakonskog zastupnika, trećeg lica u ustanovi, organa i tela ustanove i druga pitanja od značaja za zaštitu od diskriminacije, propisuje ministar.

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 88/2017, 27/2018, 10/2019, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član111

Zabrana nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja

U ustanovi je zabranjeno fizičko, psihičko, socijalno, seksualno, digitalno i svako drugo nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje zaposlenog, deteta, učenika, odraslog, roditelja odnosno drugog zakonskog zastupnika ili trećeg lica u ustanovi.
Povrede zabrane, iz , koje zaposleni učini prema drugom zaposlenom u ustanovi, uređuju se zakonom.
Pod nasiljem i zlostavljanjem podrazumeva se svaki oblik jedanput učinjenog, odnosno ponavljanog verbalnog ili neverbalnog ponašanja koje ima za posledicu stvarno ili potencijalno ugrožavanje zdravlja, razvoja i dostojanstva ličnosti deteta, učenika i odraslog.
Zanemarivanje i nemarno postupanje predstavlja propuštanje ustanove ili zaposlenog da obezbedi uslove za pravilan razvoj deteta, učenika i odraslog.
Ustanova je dužna da odmah podnese prijavu nadležnom organu ako se kod deteta, učenika ili odraslog primete znaci nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja.
Pod fizičkim nasiljem, u smislu ovog zakona, smatra se: fizičko kažnjavanje deteta, učenika ili odraslog od strane zaposlenog, roditelja odnosno drugog zakonskog zastupnika ili trećeg lica u ustanovi; svako ponašanje koje može da dovede do stvarnog ili potencijalnog telesnog povređivanja deteta, učenika, odraslog ili zaposlenog; nasilno ponašanje zaposlenog prema detetu, učeniku ili odraslom, kao i učenika i odraslog prema drugom učeniku, odraslom ili zaposlenom.
Pod psihičkim nasiljem, u smislu ovog zakona, smatra se ponašanje koje dovodi do trenutnog ili trajnog ugrožavanja psihičkog i emocionalnog zdravlja i dostojanstva.
Pod socijalnim nasiljem, u smislu ovog zakona, smatra se isključivanje deteta, učenika i odraslog iz grupe vršnjaka i različitih oblika aktivnosti ustanove.
Pod seksualnim nasiljem i zlostavljanjem, u smislu ovog zakona, smatra se ponašanje kojim se dete i učenik seksualno uznemirava, navodi ili primorava na učešće u seksualnim aktivnostima koje ne želi, ne shvata ili za koje nije razvojno dorastao ili se koristi za prostituciju, pornografiju i druge oblike seksualne eksploatacije.
Pod digitalnim nasiljem i zlostavljanjem, u smislu ovog zakona, smatra se zloupotreba informaciono komunikacionih tehnologija koja može da ima za posledicu povredu druge ličnosti i ugrožavanje dostojanstva i ostvaruje se slanjem poruka elektronskom poštom, sms-om, mms-om, putem veb-sajta (web site), četovanjem, uključivanjem u forume, socijalne mreže i drugim oblicima digitalne komunikacije.
Ustanova je dužna da nadležnom organu prijavi svaki oblik nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja u ustanovi počinjen od strane roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika ili trećeg lica u ustanovi.
Ministarstvo vrši prijem prijava u vezi sa nasiljem, zlostavljanjem i zanemarivanjem učenika putem softverskog rešenja - Nacionalne platforme za prevenciju nasilja koje uključuje decu - Čuvam te.
Protokol postupanja u ustanovi u odgovoru na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje, sadržaj i način sprovođenja preventivnih i interventnih aktivnosti, uslove i načine za procenu rizika, načine zaštite od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, kao i mogućnost korišćenja softverskog rešenja - Nacionalne platforme za prevenciju nasilja koje uključuje decu - Čuvam te, propisuje ministar.
-raniji stav 13. brisan-

Verzija člana

Otvori član u drugoj verziji zakona

2 verzije

Sl. glasnik RS, br. 88/2017, 27/2018, 10/2019, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025

Izbor otvara URL istog člana u odabranom izdanju.

Član112

Zabrana ponašanja koje vređa ugled, čast ili dostojanstvo

Zabranjeno je svako ponašanje zaposlenog prema detetu, učeniku i odraslom; deteta, učenika i odraslog prema zaposlenom; roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika ili trećeg lica prema zaposlenom; zaposlenog prema roditelju, odnosno drugom zakonskom zastupniku; deteta, učenika i odraslog prema drugom detetu, učeniku ili odraslom, kojim se vređa ugled, čast ili dostojanstvo.
Direktor ustanove dužan je da u roku od tri dana od dana saznanja za povredu zabrane iz preduzme odgovarajuće aktivnosti i mere u okviru nadležnosti ustanove.
Bliže uslove o načinima prepoznavanja ponašanja kojima se vređa ugled, čast ili dostojanstvo u ustanovi, zajednički propisuju ministar i ministar nadležan za ljudska i manjinska prava.
Postupanje ustanove kada se posumnja ili utvrdi vređanje ugleda, časti ili dostojanstva, načine sprovođenja preventivnih i interventnih aktivnosti, uslove i načine za procenu rizika, načine zaštite i druga pitanja od značaja za zaštitu, propisuje ministar.
Član113

Zabrana stranačkog organizovanja i delovanja

U ustanovi je zabranjeno stranačko organizovanje i delovanje i korišćenje prostora ustanove u te svrhe.