Odredbe o izvršenju krivičnih sankcija prema maloletnicima primenjuju se i na punoletne učinioce krivičnih dela kojima je izrečena vaspitna mera ili kazna maloletničkog zatvora i na lica koja za vreme izvršenja tih sankcija postanu punoletna.
Maloletnici prema kojima se izvršavaju krivične sankcije ravnopravni su bez obzira na rasu, boju kože, pol, jezik, veroispovest, političko ili drugo uverenje, nacionalno, etničko ili socijalno poreklo, imovinsko stanje, status stečen rođenjem ili drugi status maloletnika, njegovog roditelja, usvojioca ili staraoca, kao i na druge oblike različitosti.
U toku izvršavanja krivičnih sankcija prema maloletniku treba postupati na način koji odgovara njegovom uzrastu, stepenu zrelosti i drugim svojstvima ličnosti, uz poštovanje dostojanstva maloletnika, podsticanje njegovog celovitog razvoja i učešća u sopstvenoj resocijalizaciji, pridržavajući se savremenih pedagoških, psiholoških i penoloških znanja i iskustava.
Maloletniku se omogućuju uslovi za sticanje osnovnog i srednjeg stručnog obrazovanja i radnog osposobljavanja, kao i slobodno izražavanje verskih osećanja i vršenje verskih obreda.
Maloletnici prema kojima se izvršava zavodska vaspitna mera ili kazna maloletničkog zatvora podvrgavaju se najmanje jedanput godišnje sistematskom pregledu od strane odgovarajuće zdravstvene ustanove.
Najmanje dva puta godišnje sastavlja se izveštaj o psihičkom stanju maloletnika i dostavlja sudiji za maloletnike suda koji je sudio u prvom stepenu i koji vrši nadzor, odnosno ima uvid nad izvršenjem krivične sankcije iz
Izvršenje vaspitnih mera i kazne maloletničkog zatvora zasniva se na pojedinačnom programu postupanja sa maloletnikom koji je prilagođen njegovoj ličnosti i u skladu sa savremenim dostignućima nauke, pedagoške i penološke prakse.
Pojedinačni programi se izrađuju na osnovu celovitog sagledavanja zrelosti i drugih svojstava ličnosti maloletnika, njegovog uzrasta, nivoa obrazovanja, ranijeg života maloletnika i ponašanja u socijalnoj sredini, oblika poremećaja ponašanja, vrste krivičnog dela i okolnosti pod kojima je učinjeno.
Pojedinačnim programom posebno se utvrđuju: nivo zrelosti maloletnika, druga svojstva njegove ličnosti, mogućnost uključivanja u proces obrazovanja i radnog osposobljavanja, korišćenje i organizacija slobodnog vremena, rad sa roditeljem, usvojiocem ili staraocem maloletnika i drugim članovima njegove porodice, kao i drugi oblici psihosocijalnog, pedagoškog i penološkog uticaja na maloletnika.
Troškovi izvršenja krivičnih sankcija prema maloletniku padaju na teret budžetskih sredstava.
Roditelj, usvojilac ili staralac maloletnika, odnosno drugo lice koje je po zakonu obavezno da izdržava maloletnika, kao i maloletnik koji ima prihode ili imovinu, ukoliko su u mogućnosti, dužni su da snose deo troškova izvršenja posebnih obaveza, mere pojačanog nadzora u drugoj porodici, pojačanog nadzora uz dnevni boravak u odgovarajućoj ustanovi za vaspitavanje i obrazovanje, upućivanja u vaspitnu ustanovu, upućivanja u vaspitno-popravni dom i kazne maloletničkog zatvora.
O mogućnosti podmirenja dela troškova od strane lica iz
odlučuje sud koji je doneo odluku u prvom stepenu na predlog javnog tužioca za maloletnike, odnosno organa starateljstva. Ako je zbog donošenja takve odluke potrebno obaviti opsežnija ispitivanja imovnog stanja lica iz
sud će najpre doneti odluku o izricanju krivične sankcije, a posle toga nastaviti postupak za odlučivanje o podmirenju dela troškova, o čemu donosi posebno rešenje.
, odnosno na predlog organa starateljstva, druge porodice, zavoda ili ustanove u kojoj se krivična sankcija izvršava, veće za maloletnike suda koji je sudio u prvom stepenu može posebnim rešenjem izmeniti odluku o podmirivanju troškova smeštaja i ishrane maloletnika u zavodu ili ustanovi, odnosno troškova nastalih izvršenjem vaspitnih mera posebnih obaveza, pojačanog nadzora u drugoj porodici ili pojačanog nadzora uz dnevni boravak u odgovarajućoj ustanovi za vaspitavanje i obrazovanje maloletnika.
Obaveza podmirivanja troškova izvršenja krivičnih sankcija lica iz
traje dok, u odnosu na ta lica, traje njihova zakonska obaveza izdržavanja maloletnika, a u odnosu na maloletnika - dok je u mogućnosti da snosi troškove izvršenja krivične sankcije.
Kad sudija za maloletnike u toku izvršenja krivične sankcije utvrdi da postoje činjenice i okolnosti koje upućuju na potrebu preduzimanja mera radi zaštite prava maloletnika, dužan je da o tome obavesti nadležni organ starateljstva prebivališta ili boravišta maloletnika.
Maloletnik koji smatra da je lišen određenih prava ili da su mu ona povređena, kao i da su učinjene druge nezakonitosti ili nepravilnosti u toku izvršenja zavodske vaspitne mere i kazne maloletničkog zatvora, ima pravo pritužbe upravniku zavoda ili ustanove u kojima se ta krivična sankcija izvršava.
Povodom pritužbe maloletnika upravnik zavoda ili ustanove u kojoj se vaspitna mera, odnosno kazna maloletničkog zatvora izvršava u roku od tri dana donosi u pisanom obliku obrazloženo rešenje kojim se pritužba odbija kao neosnovana ili se utvrđuje njena potpuna ili delimična osnovanost, u kom slučaju se hitno preduzimaju odgovarajuće mere za otklanjanje učinjenih povreda ili lišavanja prava maloletnika, odnosno drugih nezakonitosti ili nepravilnosti. Rešenje mora sadržati pouku o pravnom leku.
Protiv rešenja upravnika o pritužbi maloletnik može, u roku od osam dana od prijema rešenja, podneti žalbu veću za maloletnike prvostepenog suda koji vrši nadzor nad izvršenjem vaspitne mere, odnosno veću za maloletnike prvostepenog suda koji je sudio u postupku u kome je izrečena kazna maloletničkog zatvora.
Nadzor nad izvršenjem i kontrolu izvršenja vaspitne mere vrši sudija za maloletnike suda koji je sudio u prvom stepenu.
Prvostepeni sud je dužan da, shodno Sudskom poslovniku, vodi Kontrolnik izvršenja vaspitnih mera i sačinjava spise praćenja i kontrole njihovog izvršenja prema pravilniku koji donosi ministar nadležan za pravosuđe.
Izvršenje vaspitne mere pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojioca ili staraoca počinje danom kad se roditelju, usvojiocu ili staraocu maloletnika dostavi izvršna sudska odluka kojom je vaspitna mera izrečena.
Roditelj, usvojilac ili staralac maloletnika dužan je da izvršava naloge i uputstva sudije za maloletnike suda koji je sudio u prvom stepenu i da nadležnom organu starateljstva omogući proveru izvršenja vaspitne mere i prihvati ukazanu pomoć u cilju njenog izvršenja.
Sudija za maloletnike koji je sudio u prvom stepenu rešava o nastalom neslaganju između roditelja, usvojioca ili staraoca maloletnika i organa starateljstva.
Roditelj, usvojilac ili staralac maloletnika, odnosno organ starateljstva obaveštavaju sud koji je sudio u prvom stepenu o toku i rezultatima izvršenja vaspitne mere u rokovima propisanim
Vaspitna mera pojačanog nadzora u drugoj porodici izvršava se u porodici koju je odredio sud koji je sudio u prvom stepenu, na predlog nadležnog organa starateljstva.
Po prijemu izvršne sudske odluke, koja je prethodno dostavljena maloletniku, nadležni organ starateljstva upućuje maloletnika u porodicu koja je određena sudskom odlukom.
Nadležni organ starateljstva i porodica u koju se maloletnik smešta zaključuju ugovor u pisanom obliku kojim se uređuju međusobna prava i obaveze.
Porodica u koju je maloletnik smešten dužna je da nadležnom organu starateljstva omogući proveru izvršenja vaspitne mere i prihvati ponuđenu pomoć radi ostvarivanja svrhe vaspitne mere.
Za vreme izvršenja ove vaspitne mere maloletnik održava veze sa svojom porodicom, ako sud koji prati i kontroliše izvršenje vaspitne mere, na predlog organa starateljstva, drukčije ne odluči.
Sud koji je sudio u prvom stepenu u postupku u kome je izrečena vaspitna mera pojačanog nadzora u drugoj porodici može po službenoj dužnosti, ili na predlog javnog tužioca za maloletnike, odnosno organa starateljstva, da odredi smeštaj maloletnika u neku drugu porodicu ako se prilike u porodici u kojoj je maloletnik smešten toliko izmene da otežavaju izvršenje vaspitne mere.
Odredbe ovog zakona kojima se uređuje izvršenje vaspitne mere pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojioca ili staraoca primenjuju se shodno i na izvršenje vaspitne mere pojačanog nadzora u drugoj porodici.
Za izvršenje vaspitne mere pojačanog nadzora od strane organa starateljstva nadležan je organ starateljstva prema prebivalištu, odnosno boravištu maloletnika u vreme kad je odluka kojom je vaspitna mera izrečena postala izvršna.
Organ starateljstva dužan je da po prijemu izvršne odluke kojom je vaspitna mera pojačanog nadzora izrečena, odredi službeno lice organa starateljstva ili drugo stručno lice koje će meru sprovoditi i o tome odmah obavesti sudiju za maloletnike suda koji je sudio u prvom stepenu.
Stručno lice kome je povereno sprovođenje vaspitne mere sačinjava program rada sa maloletnikom, u skladu sa uputstvima suda i nadležnog organa starateljstva.
Državni organi, vaspitne, obrazovne i druge ustanove dužni su da stručnom licu koje sprovodi ovu vaspitnu meru pruže pomoć, a roditelj, usvojilac ili staralac dužan je da obavesti stručno lice o prilikama koje otežavaju izvršenje mere.
U svemu ostalom na izvršenje vaspitne mere pojačanog nadzora od strane organa starateljstva shodno se primenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje izvršenje vaspitne mere pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojioca ili staraoca.
Organ starateljstva nadležan prema prebivalištu ili boravištu maloletnika u vreme kad je odluka kojom je vaspitna mera pojačanog nadzora uz dnevni boravak u odgovarajućoj ustanovi za vaspitavanje i obrazovanje maloletnika postala izvršna, nadležan je za izvršenje ove vaspitne mere.
Maloletnik za vreme izvršenja ove mere ostaje kod svojih roditelja, usvojioca ili staraoca, nastavlja da pohađa školu ili odlazi na posao.
O dnevnom boravku vodi se dnevnik rada. Izveštaj o toku i rezultatima sprovođenja dnevnog boravka maloletnika, po njegovom isteku, a po potrebi i u toku trajanja, dostavlja se sudiji za maloletnike suda koji je sudio u prvom stepenu, javnom tužiocu za maloletnike i nadležnom organu starateljstva od strane ustanove u kojoj se sprovodi dnevni boravak maloletnika.
Odredbe ovog zakona kojima se uređuje izvršenje vaspitne mere pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojioca ili staraoca shodno se primenjuju i na izvršenje vaspitne mere pojačanog nadzora uz dnevni boravak u odgovarajućoj ustanovi za vaspitavanje i obrazovanje maloletnika.
Ako sud koji je sudio u prvom stepenu nije nadležan za izvršenje zavodske mere, dužan je da izvršnu odluku sa izvodom iz matične knjige rođenih, ispravom ili dokazom o njegovom dotadašnjem školovanju i osposobljavanju, nalazom o zdravstvenom stanju, podacima o ranijem vršenju krivičnih dela, vođenim postupcima i izveštajima organa starateljstva, dostavi organu nadležnom za izvršenje u roku od tri dana od dana kada je odluka postala izvršna.
Organ kome je odluka dostavljena na izvršenje dužan je da pristupi izvršenju krivične sankcije u roku od tri dana od prijema odluke i dokumentacije iz
Sudija za maloletnike suda koji je sudio u prvom stepenu i nadležni javni tužilac za maloletnike najmanje dva puta u toku godine obilaze maloletnika smeštenog u zavodu odnosno ustanovi za izvršenje zavodskih mera gde u neposrednom kontaktu sa maloletnikom i stručnim licima koja se staraju o izvršenju, kao i uvidom u odgovarajuću dokumentaciju, utvrđuju zakonitost i pravilnost postupanja i cene postignuti uspeh u vaspitanju i pravilnom razvoju ličnosti maloletnika.
dužna su da bez odlaganja obaveste organe i ustanove nadležne za stručni nadzor nad izvršenjem vaspitnih mera, kao i zavod, odnosno ustanovu u kojoj se vaspitna mera izvršava.
Povodom obaveštenja sudije za maloletnike, odnosno javnog tužioca za maloletnike organi i ustanove nadležni za stručni nadzor, kao i uprava zavoda, odnosno ustanove u kojoj se vaspitna mera izvršava, dužni su da bez odlaganja izvrše odgovarajuće provere i preduzmu mere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti i o tome obaveste sudiju za maloletnike i javnog tužioca za maloletnike iz
Na molbu maloletnika, njegovog roditelja, usvojioca ili staraoca ili na predlog nadležnog organa starateljstva, izvršenje zavodske mere iz opravdanih razloga može se odložiti.
O odlaganju odlučuje rešenjem veće za maloletnike suda koji je sudio u prvom stepenu, u roku od tri dana od prijema molbe.
Protiv prvostepenog rešenja maloletnik, njegovi roditelji, usvojilac ili staralac mogu podneti žalbu neposredno višem sudu u roku od tri dana od prijema rešenja.
Veće za maloletnike višeg suda odlučuje o žalbi u roku od tri dana od prijema žalbe.
Ako prvostepeni sud prilikom ponovnog odbijanja molbe za odlaganje izvršenja utvrdi da se pravo na molbu zloupotrebljava, odlučiće da žalba ne zadržava izvršenje zavodske mere.
Na molbu maloletnika, njegovog roditelja, usvojioca ili staraoca, na predlog nadležnog organa starateljstva ili upravnika zavoda ili ustanove u kojoj se zavodska mera izvršava, sud koji je sudio u prvom stepenu može, iz opravdanih razloga, prekinuti izvršenje vaspitne mere.
Prekid izvršenja zavodske mere dozvoliće se na zahtev javnog tužioca za maloletnike ako je protiv rešenja o izricanju te mere podnet zahtev za zaštitu zakonitosti.
Prekid izvršenja zavodske mere traje najduže tri meseca, a u slučaju bolesti maloletnika može trajati i duže.
U svemu ostalom na odlaganje i prekid izvršenja zavodske mere primenjuju se shodno odredbe Zakona o izvršenju krivičnih sankcija kojima se uređuje odlaganje izvršenja i prekid izvršenja kazne zatvora za učinjeno krivično delo.
Maloletnik se otpušta sa izvršenja zavodske mere kad protekne zakonom određeno najduže trajanje mere ili kad sud donese odluku o obustavljanju njenog izvršenja, zameni izrečene vaspitne mere drugom merom ili o uslovnom otpustu.
O uslovnom otpustu kod vaspitnih mera upućivanja u vaspitnu ustanovu i vaspitno-popravni dom, na molbu maloletnika, odlučuje veće za maloletnike suda koji je sudio u prvom stepenu.
Kada se maloletnik nalazi u završnom razredu škole ili pri kraju stručnog osposobljavanja, a otpuštanjem iz zavoda ili ustanove u kojoj se mera izvršava bi se onemogućio završetak školovanja ili stručnog osposobljavanja, zavod ili ustanova može, na molbu maloletnika, omogućiti mu da završi školovanje ili stručno osposobljavanje. U tom slučaju na maloletnika se ne primenjuju odredbe
Zavodska mera upućivanja u vaspitnu ustanovu izvršava se u ustanovi koja obezbeđuje smeštaj i zadovoljavanje vaspitnih, zdravstvenih, obrazovnih, sportskih i drugih razvojnih potreba maloletnika.
Maloletnik kome je izrečena ova vaspitna mera ima ista prava i obaveze kao i ostali maloletnici u vaspitnoj ustanovi, s tim što mu se u pogledu postupanja poklanja posebna pažnja, ali tako da se u životu i radu u ustanovi ne izdvaja od ostalih.
O tome da je maloletniku izrečena vaspitna mera upoznaje se samo rukovodilac, vaspitno, obrazovno i drugo stručno osoblje koje je uključeno u izvršenje vaspitne mere.
Lice kome je izrečena zavodska mera upućivanja u vaspitnu ustanovu može u njoj ostati do navršene dvadeset prve godine.
Organ starateljstva nadležan prema mestu prebivališta odnosno boravišta maloletnika u vreme kad je odluka kojom je vaspitna mera izrečena postala izvršna određuje lice koje je dužno da maloletnika dovede u vaspitnu ustanovu.
Vaspitna ustanova obaveštava sud o prijemu maloletnika i danu početka izvršenja vaspitne mere.
Ako izvršenje vaspitne mere ne može da otpočne ili se nastavi zbog odbijanja ili bekstva maloletnika, organ starateljstva, odnosno upravnik vaspitne ustanove o tome obaveštavaju nadležni organ unutrašnjih poslova, koji dovodi maloletnika u vaspitnu ustanovu.
Način dovođenja ne sme narušavati dostojanstvo maloletnika.
Ako postoje opravdani razlozi, na zahtev maloletnika, roditelja, usvojioca ili staraoca maloletnika ili na predlog ustanove u kojoj se vaspitna mera izvršava, odnosno na predlog nadležnog organa starateljstva prvostepeni sud može doneti odluku o premeštanju maloletnika u drugu vaspitnu ustanovu.
Za upućivanje maloletnika u vaspitno-popravni dom nadležan je sud koji je sudio u prvom stepenu. Maloletniku se za pripremu mora ostaviti najmanje osam, a najviše petnaest dana.
Maloletnika koji se nalazi u pritvoru u vaspitno-popravni dom upućuje sud koji je sudio u prvom stepenu na čijem je području sedište zavoda u kome je maloletnik pritvoren.
Sud koji upućuje maloletnika na izvršenje vaspitne mere dostavlja vaspitno-popravnom domu izvršnu odluku o izrečenoj meri sa dokumentacijom iz
Maloletniku koji nije u pritvoru, sud koji mu je sudio u prvom stepenu, nalaže u pisanom obliku da se određenog dana javi na izvršenje izrečene vaspitne mere ili nalaže roditelju, usvojiocu ili staraocu da maloletnika određenog dana dovede u vaspitno-popravni dom.
obaveštava vaspitno-popravni dom o datumu kada maloletnik treba da se javi i uz to obaveštenje dostavlja izvršnu odluku o izricanju vaspitne mere sa podacima o maloletniku pribavljenim u toku postupka iz
Ako se maloletnik po nalogu suda ne javi u vaspitno-popravni dom, sud naređuje njegovo dovođenje, a ako se maloletnik krije ili je u bekstvu, sud naređuje izdavanje poternice.
U slučaju bekstva maloletnika iz vaspitno-popravnog doma upravnik doma naređuje izdavanje poternice.
Prilikom stupanja maloletnika u vaspitno-popravni dom najpre se utvrđuje njegov identitet, zatim sledi lekarski pregled, a potom ispitivanje ličnosti u posebnom odeljenju vaspitno-popravnog doma radi određivanja programa postupanja. Ovo ispitivanje može trajati najduže do trideset dana.
Pojedinačni program postupanja sa maloletnikom sačinjava stručni tim vaspitno-popravnog doma.
maloletnik se raspoređuje u vaspitnu grupu koja se formira prema uzrastu, nivou zrelosti, drugim ličnim svojstvima maloletnika, kao i određenom programu postupanja, u cilju primene istovrsnih vaspitnih postupaka i uticaja. Vaspitna grupa ima najviše deset maloletnika i posebog vaspitača.
Maloletnik prema kome se izvršava zavodska mera upućivanja u vaspitno-popravni dom ima sledeća prava:
1)
da mu vaspitno-popravni dom obezbedi rublje, civilnu odeću i obuću koji su primereni godišnjem dobu i mesnim klimatskim prilikama;
2)
na ishranu koja je dijetetski, higijenski i zdravstveno prilagođena njegovom uzrastu, koja će ga održati u dobrom zdravlju i snazi i omogućiti normalan psihofizički razvoj;
3)
na najmanje tri obroka dnevno čija je ukupna vrednost najmanje 14.600 džula;
4)
da izvan zatvorenih prostorija, u slobodno vreme, na svežem vazduhu provode najmanje tri časa dnevno;
5)
da učestvuje u organizovanim kulturnim, sportskim i drugim prikladnim aktivnostima izvan vaspitno-popravnog doma;
6)
na obezbeđivanje uslova za bavljenje fizičkom kulturom i sportom;
7)
da pohađa nastavu izvan vaspitno-popravnog doma ako vaspitno-popravni dom nije organizovao nastavu određenog smera ili stepena obrazovanja i ako to opravdavaju dotadašnji uspesi u vaspitavanju i školovanju maloletnika, pod uslovom da to ne šteti izvršenju vaspitne mere;
8)
na neograničeni prijem paketa čija se težina i dopuštena sadržina određuju aktom o kućnom redu;
9)
da ga jednom nedeljno posete roditelj, usvojilac, staralac, bračni drug, lice sa kojim je zasnovao vanbračnu zajednicu, usvojenik, deca i ostali srodnici u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena srodstva;
10)
da sa bračnim drugom ili licem sa kojim je zasnovao vanbračnu zajednicu jednom mesečno provede do tri sata nasamo u, za tu svrhu, određenoj prostoriji u okviru vaspitno-popravnog doma;
11)
da ga dva puta mesečno posete i druga lica koja ne ometaju izvršenje vaspitne mere, s tim da zabranu posete ovih lica može da izrekne upravnik doma;
12)
da prema svojim mogućnostima radi u vaspitno-popravnom domu saglasno obavezama u pohađanju nastave. Za maloletnika koji ne pohađa nastavu radno vreme traje shodno opštim propisima. Maloletnik se izvan radnog vremena može uposliti najviše dva časa dnevno na održavanju čistoće i drugim tekućim poslovima u vaspitno-popravnom domu;
13)
na naknadu za rad i novčane nagrade za posebne uspehe u radu, čije najniže i najviše iznose određuje direktor Uprave za izvršenje zavodskih sankcija ministarstva nadležnog za pravosuđe, kao i pravo da polovinom naknade i nagrade slobodno raspolaže, a ostatak mu se stavlja na štednju, s tim da mu, izuzetno, upravnik može odobriti korišćenje cele naknade;
14)
na dnevni i nedeljni odmor shodno opštim propisima;
15)
na godišnji odmor u trajanju od osamnaest do trideset dana koji se koristi izvan doma ili u domu, s tim da o dužini, načinu i mestu korišćenja odlučuje upravnik na predlog vaspitača;
16)
na zdravstvenu zaštitu izvan vaspitno-popravnog doma ako dom ne može da pruži odgovarajuću zdravstvenu zaštitu. Vreme provedeno na lečenju u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi uračunava se u trajanje vaspitne mere.
Zbog povrede odredaba ovog zakona koje se odnose na pravila boravka u vaspitno-popravnom domu, pravila kućnog reda i radne discipline, obaveza iz programa postupanja i naloga ovlašćenih lica maloletniku se mogu izreći sledeće disciplinske mere:
1)
opomena;
2)
oduzimanje dodeljene pogodnosti;
3)
izdvajanje u posebnu prostoriju.
Disciplinske mere oduzimanja dodeljenih pogodnosti i izdvajanje u posebnu prostoriju mogu se izreći kumulativno.
Maloletnik kome je izrečena disciplinska mera izdvajanja u posebnu prostoriju ne može 15 dana posle izvršenja disciplinske mere koristiti pogodnosti iz
Disciplinska mera izdvajanja u posebnu prostoriju izriče se u trajanju do sedam dana, a prilikom sticaja disciplinskih prestupa - do 15 dana.
Ako se svrha disciplinske mere može postići i bez izvršenja mere, izvršenje disciplinskih mera oduzimanja dodeljenih pogodnosti i izdvajanja u posebnu prostoriju može se uslovno odložiti do tri meseca. Uslovno odlaganje izvršenja disciplinske mere može se opozvati ako se maloletniku u roku za koji je odloženo izvršenje izrekne novo oduzimanje dodeljenih pogodnosti ili izdvajanje u posebnu prostoriju. Izdvajanje u posebnu prostoriju se izriče u trajanju do 10 dana ako je za kasniji prestup izrečeno oduzimanje dodeljenih pogodnosti, a kada je za kasniji prestup izrečeno izdvajanje u posebnu prostoriju - izdvajanje u posebnu prostoriju se izriče u trajanju do 15 dana.
Disciplinska mera izdvajanja u posebnu prostoriju je mera neprekidnog boravka dva ili više maloletnika u posebnoj prostoriji.
Tokom izvršenja mere izdvajanja u posebnu prostoriju maloletnik najmanje dva časa dnevno boravi izvan zatvorene prostorije, na svežem vazduhu.
Tokom izvršenja mere izdvajanja u posebnu prostoriju maloletnika su dužni da posete svakog dana lekar i vaspitač, a najmanje svaki treći dan upravnik doma.
Tokom izvršenja mere izdvajanja u posebnu prostoriju maloletniku moraju biti pristupačni udžbenici i druga literatura koja neće imati štetnog uticaja na njegovo vaspitavanje.
Na uslove za izricanje disciplinskih mera, disciplinski postupak i izvršenje disciplinskih mera prema maloletnicima shodno se primenjuju odredbe Zakona o izvršenju krivičnih sankcija kojima se uređuje disciplinsko kažnjavanje lica koja izdržavaju kaznu zatvora za učinjeno krivično delo.
Prema maloletniku koji je smešten u vaspitno-popravni dom mogu se izuzetno primenjivati sredstva prinude ili sredstva za privremeno onesposobljavanje, samo kada je to neophodno da se spreči fizički napad na službeno lice, drugog maloletnika ili samopovređivanje.
Vatreno oružje i hladno oruđe prema maloletniku može se izuzetno primeniti jedino ako se drugim sredstvima prinude ili sredstvima za privremeno onesposobljavanje ne može zaštititi život maloletnika ili drugog lica u slučaju neposrednog napada.
Maloletnik kome je zbog ometenosti u psihofizičkom razvoju ili zbog psihičkih poremećaja izrečena mera upućivanja u posebnu ustanovu za lečenje i osposobljavanje upućuje se u tu ustanovu gde ima ista prava kao i ostali maloletnici smešteni u tu ustanovu.
Maloletnik kome je zavodska mera upućivanja u ustanovu za lečenje i osposobljavanje izrečena umesto mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi upućuje se u posebnu ustanovu za lečenje i osposobljavanje maloletnika ako se u toj ustanovi može obezbediti čuvanje i lečenje i time postići svrha te mere bezbednosti.
Upućivanje maloletnika u posebnu ustanovu za lečenje i osposobljavanje vrši organ starateljstva prema prebivalištu odnosno boravištu maloletnika u vreme kada je odluka kojom je vaspitna mera izrečena postala izvršna.
odmah obaveštava sud nadležan za izvršenje ove vaspitne mere i organ unutrašnjih poslova kada izvršenje mere ne može da započne ili da se nastavi zbog odbijanja ili bekstva maloletnika.
Maloletnik se dovodi i sprovodi u pratnji zdravstvenih radnika.
Način dovođenja i sprovođenja ne sme narušavati dostojanstvo maloletnika.
, a kada maloletnik postane punoletan posebno izveštava sudiju za maloletnike suda koji je sudio u prvom stepenu i javnog tužioca za maloletnike o zdravstvenom stanju maloletnika.
Kazna maloletničkog zatvora izvršava se u kazneno-popravnom zavodu za maloletnike.
Osuđena lica kaznu maloletničkog zatvora izdržavaju, po pravilu, zajedno, a odvojeno samo ako to zahteva zdravstveno stanje osuđenog ili potreba osiguranja bezbednosti i održavanja reda i discipline u kazneno-popravnom zavodu.
Kazna maloletničkog zatvora izrečena licima ženskog pola izvršava se u posebnom odeljenju kazneno-popravnog zavoda za žene.
Maloletnici se upućuju na izvršenje kazne maloletničkog zatvora u skladu sa rasporednim aktom ministarstva nadležnog za pravosuđe.
Punoletna lica kojima je izrečena kazna maloletničkog zatvora smeštaju se u posebno odeljenje zavoda, kao i maloletnici koji za vreme izvršenja kazne maloletničkog zatvora postanu punoletni.
Osuđenim maloletnicima tokom izdržavanja kazne omogućuje se: obrazovanje, stručno i radno osposobljavanje za zanimanje prema njihovim sposobnostima, sklonostima i dotadašnjem školskom i radnom angažovanju, u skladu sa mogućnostima kazneno-popravnog zavoda. Osnovu postupanja sa osuđenim maloletnicima čini uključivanje u vaspitno korisno radno angažovanje uz odgovarajuću naknadu, omogućavanje i podsticanje veza maloletnika sa društvom izvan zavoda putem pisama, telefonskih razgovora, primanja poseta, odsustva i dr, kao i uključivanje u sportsku, kulturnu, umetničku, zabavnu aktivnost i osiguravanje uslova za vršenje verskih obreda.
Stručna lica koja sprovode tretman maloletnika moraju posedovati posebna znanja iz oblasti pedagogije, psihologije i penologije.
Osuđeni na kaznu maloletničkog zatvora u kazneno-popravnom zavodu za maloletnike mogu ostati najduže do navršene dvadeset treće godine, a ako do tada ne izdrže kaznu, premeštaju se u kazneno-popravne zavode u kojima punoletna lica izdržavaju kaznu zatvora izrečenu za krivično delo.
Izuzetno, u kazneno-popravnom zavodu za maloletnike osuđeni na kaznu maloletničkog zatvora može ostati iako je navršio dvadeset tri godine, ako je to potrebno radi završavanja školovanja ili stručnog osposobljavanja, ili ako ostatak neizdržane kazne nije veći od šest meseci, ali najduže do navršene dvadeset pete godine.
Osuđeni koji izdržava kaznu maloletničkog zatvora ima pravo na sudsku zaštitu protiv mera i odluka upravnika kazneno-popravnog zavoda u kome izdržava kaznu.
O zahtevu osuđenog na kaznu maloletničkog zatvora za sudsku zaštitu protiv mera i odluka iz
Radno vreme osuđenog na kaznu maloletničkog zatvora određuje se tako da mu se omogućava školovanje i stručno osposobljavanje, kao i da ima dovoljno vremena za telesno vaspitanje, kulturno-umetničku aktivnost, vršenje verskih obreda i razonodu.
, može odobriti osuđenom licu koje se primerno ponaša i zalaže u učenju i radu, odsustvo radi posećivanja roditelja, usvojioca, staraoca, bračnog druga, lica sa kojim je zasnovalo vanbračnu zajednicu, dece, usvojenika, braće i sestara, odnosno drugog bliskog lica.
može se odobriti dva puta u toku jedne godine i može trajati svaki put do 14 dana, a po pravilu se odobrava u vreme kad se ne održava nastava.
Licu osuđenom na kaznu maloletničkog zatvora ne može se ograničiti dopisivanje sa roditeljima, usvojiocem, staraocem, bračnim drugom, licem sa kojim je zasnovalo vanbračnu zajednicu, decom, usvojenikom, braćom i sestrama.
Licu koje izdržava kaznu maloletničkog zatvora mora se omogućiti da izvan zatvorenih prostorija u slobodno vreme, na svežem vazduhu, provede najmanje tri časa dnevno.
O uslovnom otpustu osuđenog na kaznu maloletničkog zatvora odlučuje veće za maloletnike suda koji je sudio u prvom stepenu.
Veće za maloletnike odlučuje o uslovnom otpustu na osnovu molbe maloletnika.
Pre donošenja odluke predsednik veća za maloletnike će, po potrebi, usmeno saslušati maloletnika, njegove roditelje, predstavnike organa starateljstva i druga lica i pribaviti izveštaj i mišljenje kazneno-popravnog zavoda o opravdanosti uslovnog otpusta. Usmeno saslušanje maloletnika obavezno je ako se odlučuje o uslovnom otpustu posle dve trećine izdržane kazne, osim ako veće za maloletnike, na osnovu dostupne dokumentacije, ne oceni da su ispunjeni uslovi za uslovni otpust.
O opozivanju uslovnog otpusta, kada se za to steknu uslovi, posle saslušanja javnog tužioca za maloletnike i maloletnika, odlučuje sud koji je doneo odluku o uslovnom otpustu.
Odredbe ovog zakona kojima se uređuje upućivanje i prijem maloletnika, odlaganje i prekid izvršenja, razvrstavanje u vaspitne grupe, ishrana, pravo na posete, bavljenje fizičkom kulturom, mogućnost redovnog školovanja i disciplinsko kažnjavanje maloletnika u vaspitno-popravnom domu, primenjuju se i na izvršenje kazne maloletničkog zatvora.
U svemu ostalom na izvršenje kazne maloletničkog zatvora shodno se primenjuju odredbe Zakona o izvršenju krivičnih sankcija kojima se uređuje izvršenje kazne zatvora izrečene za krivično delo.
, izvršava se u posebnom odeljenju zdravstvene ustanove određenom za maloletnike.
Izvršenje mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi, obaveznog lečenja alkoholičara i obaveznog lečenja narkomana prilagođava se uzrastu i ličnosti maloletnika.
Nadležni organ starateljstva dužan je da tokom trajanja zavodske mere i kazne maloletničkog zatvora održava stalnu vezu sa maloletnikom, njegovom porodicom i ustanovom u koju je maloletnik smešten kako bi se maloletnik i njegova porodica što bolje pripremili za vraćanje maloletnika u raniju socijalnu sredinu i njegovo uključivanje u dalji društveni život.
Zavod ili ustanova u kojima se izvršavaju zavodske mere i zavod u kome se izvršava kazna maloletničkog zatvora dužni su da najmanje tri meseca pre planiranog otpuštanja maloletnika obaveste o tome roditelje maloletnika, usvojioca ili staraoca, odnosno bliske srodnike sa kojima je maloletnik živeo, kao i nadležni organ starateljstva i predlože im mere koje bi trebalo preduzeti za prihvatanje maloletnika.
Roditelj, usvojilac ili staralac, odnosno bliski srodnik sa kojim je maloletnik živeo pre stupanja na izvršenje zavodske mere ili kazne maloletničkog zatvora, dužan je da o povratku maloletnika u porodicu obavesti nadležni organ starateljstva.
Nadležni organ starateljstva dužan je da maloletniku, posle izvršenja krivične sankcije iz
Nadležni organ starateljstva dužan je da posle otpuštanja maloletnika sa izvršenja zavodske mere ili kazne maloletničkog zatvora posebno brine o maloletniku bez roditelja, kao i o maloletniku čije su porodične i materijalne prilike nesređene.
Ova briga podrazumeva naročito smeštaj, ishranu, nabavku odeće, lečenje, pomoć u sređivanju porodičnih prilika, okončanje stručnog osposobljavanja i zapošljavanje maloletnika.