Inspekcija prikuplja podatke i prati i analizira stanje u oblasti inspekcijskog nadzora koja je u njenom delokrugu.
Ti poslovi uključuju prikupljanje i analizu podataka dobijenih pomoću kontrolnih listi, vođenjem anketa i istraživanja javnog mnjenja i drugim neposrednim prikupljanjem podataka, podataka pribavljenih od državnih organa, organa autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave i drugih imalaca javnih ovlašćenja, statističkih i drugih podataka, prikupljanje i analizu inspekcijske, upravne, sudske i poslovne prakse iz odgovarajuće oblasti inspekcijskog nadzora, i druge srodne poslove.
Na osnovu utvrđenog stanja i procene rizika inspekcija priprema plan inspekcijskog nadzora, inicira donošenje, izmene i dopune zakona i drugih propisa, ujednačava i objavljuje inspekcijsku praksu, preduzima preventivne aktivnosti i predlaže organima državne uprave, organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave i drugim imaocima javnih ovlašćenja preduzimanje aktivnosti i mera na koje su ovlašćeni.
dužni su da sarađuju sa inspekcijom u postupcima praćenja stanja.
Inspekcija na svojoj internet stranici objavljuje spisak nadziranih subjekata za koje, na osnovu podataka dobijenih pomoću kontrolnih listi, utvrdi da su ostvarili najveći stepen usklađenosti poslovanja i postupanja sa zakonom i drugim propisom, kao i spisak nadziranih subjekata za koje utvrdi da nisu uopšte ostvarili usklađenost poslovanja i postupanja sa zakonom i drugim propisom.
Inspekcijski nadzor zasniva se na proceni rizika i srazmeran je procenjenom riziku, tako da se rizikom delotvorno upravlja. Procena rizika je deo procesa analize rizika, koji obuhvata i upravljanje rizikom i obaveštavanje o riziku.
Rizik, prema stepenu, može biti neznatan, nizak, srednji, visok i kritičan.
Inspekcija nije dužna da vrši inspekcijski nadzor kada je procenjeni rizik neznatan.
Rizik se procenjuje u toku pripreme plana inspekcijskog nadzora i pre i u toku inspekcijskog nadzora. Kada se u toku realizacije godišnjeg plana inspekcijskog nadzora promene okolnosti na osnovu kojih je procenjen rizik i sačinjen plan, inspekcija usklađuje procenu rizika i plan inspekcijskog nadzora sa novonastalim okolnostima.
Procena rizika u toku pripreme plana inspekcijskog nadzora vrši se tako što inspekcija u praćenju i analizi stanja u oblasti inspekcijskog nadzora koja je u njenom delokrugu identifikuje rizike po zakonom i drugim propisom zaštićena dobra, prava i interese, koji mogu nastati iz poslovanja ili postupanja nadziranog subjekta i, prema odgovarajućim kriterijumima, procenjuje težinu štetnih posledica i verovatnoću njihovog nastanka, tako da se dobije procenjeni stepen rizika.
Težina štetnih posledica procenjuje se polazeći od:
1)
prirode štetnih posledica, koja proizlazi iz vrste delatnosti ili aktivnosti nadziranog subjekta, odnosno karakteristika robe ili proizvoda koga nadzirani subjekat stavlja u promet ili usluga koje nadzirani subjekat pruža, ili radnji koje preduzima, odnosno ovlašćenja koja vrši u sklopu svog poslovanja ili postupanja, a u odnosu na zakonom i drugim propisom zaštićena dobra, prava i interese, i
2)
obima štetnih posledica, pre svega kruga lica koji koriste robu, proizvod ili usluge, odnosno kruga lica koja ostvaruju određena prava u nadziranom subjektu ili u vezi sa nadziranim subjektom, odnosno opsega zakonom i drugim propisom zaštićenih dobara, prava i interesa na koje se odnosi delatnost ili aktivnost nadziranog subjekta ili na koje ona utiče.
Verovatnoća nastanka štetnih posledica procenjuje se polazeći naročito od prethodnog poslovanja i postupanja nadziranog subjekta, uključujući poslednje utvrđeno stanje zakonitosti i bezbednosti njegovog poslovanja i postupanja. Verovatnoća nastanka štetnih posledica procenjuje se polazeći i od: srpskih standarda i pravila dobre prakse koje nadzirani subjekat primenjuje; sistema upravljanja i unutrašnjeg nadzora nad zakonitošću, pravilnošću i bezbednošću poslovanja i postupanja kod nadziranog subjekta, uzimajući u obzir politiku upravljanja rizicima i različite oblike unutrašnjeg nadzora kod nadziranog subjekta, kao i reviziju finansijskih izveštaja nadziranog subjekta; stanja u oblasti u kojoj se njegova delatnost ili aktivnost vrši i predviđanja budućih kretanja u njoj; unutrašnjih i spoljnih stručnih, tehničkih, tehnoloških i finansijskih kapaciteta nadziranog subjekta.
Pored procene rizika za nadzirane subjekte, rizik se, prema posebno propisanim kriterijumima, može proceniti i za pojedina teritorijalna područja i druge teritorijalne i slične celine (npr. teritorijalne jedinice, oblasti i podoblasti, deonice i dr), objekte i grupe objekata, u skladu sa delokrugom inspekcije i potrebama vršenja inspekcijskog nadzora.
Zajedničke elemente procene rizika u inspekcijskom nadzoru propisuje Vlada.
Posebne elemente procene rizika i učestalost vršenja inspekcijskog nadzora na osnovu procene rizika, kao i posebne kriterijume iz
propisuje ministar nadležan za odgovarajuću oblast inspekcijskog nadzora, odnosno imalac javnog ovlašćenja koji vrši inspekcijski nadzor u određenoj oblasti.
Posebne elemente procene rizika i učestalost vršenja inspekcijskog nadzora na osnovu procene rizika iz izvorne nadležnosti autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave propisuje nadležni organ autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave.
Plan inspekcijskog nadzora zasniva se na utvrđenom stanju u oblasti inspekcijskog nadzora i proceni rizika. Inspekcija je dužna da sprovodi plan inspekcijskog nadzora, osim kada postoje naročito opravdane izuzetne okolnosti koje je u tome sprečavaju.
Inspekcija je dužna da sačini strateški (višegodišnji) i godišnji plan inspekcijskog nadzora. Godišnji plan inspekcijskog nadzora sprovodi se kroz operativne (polugodišnje, tromesečne i mesečne) planove inspekcijskog nadzora.
Plan inspekcijskog nadzora, pored obaveznih elemenata koji čine sadržinu godišnjeg plana rada organa državne uprave, obavezno sadrži i: ciljeve koje inspekcija teži da ostvari u planiranom periodu - iskazane u merljivim efektima i način za postizanje postavljenih ciljeva; učestalost i obuhvat vršenja inspekcijskog nadzora po oblastima i svakom od stepena rizika; pregled nadziranih subjekata kod kojih će se vršiti inspekcijski nadzor, odnosno delatnosti ili aktivnosti koje će se nadzirati, ako nije moguće utvrditi nadzirane subjekte ili je njihov broj prevelik, sa odgovarajućim informacijama od značaja za vršenje inspekcijskog nadzora i određenje subjekata kod kojih će se vršiti nadzor; teritorijalno područje na kome će se vršiti inspekcijski nadzor; procenjeni rizik za nadzirane subjekte, odnosno delatnosti ili aktivnosti koje će se nadzirati ili teritorijalno područje i drugu teritorijalnu i sličnu celinu, objekat i grupe objekata; period u kome će se vršiti inspekcijski nadzor; informacije o oblicima inspekcijskog nadzora koji će se vršiti; podatke o resursima inspekcije koji će biti opredeljeni za vršenje inspekcijskog nadzora.
Plan inspekcijskog nadzora sadrži i: planirane mere i aktivnosti preventivnog delovanja inspekcije i planirane mere i aktivnosti za sprečavanje obavljanja delatnosti i vršenja aktivnosti neregistrovanih subjekata, očekivani obim vanrednih inspekcijskih nadzora u periodu u kome će se vršiti redovan inspekcijski nadzor, sa odgovarajućim obrazloženjima, kao i druge elemente od značaja za planiranje i vršenje inspekcijskog nadzora.
Inspekcija, zavisno od organizacionog položaja u sistemu organa državne uprave, priprema, odnosno utvrđuje predlog plana inspekcijskog nadzora u vezi sa kojim pribavlja mišljenje nadležnih organa državne uprave, odnosno organa državne uprave sa čijim delokrugom su povezana pitanja iz plana inspekcijskog nadzora, i mišljenje, odnosno smernice i uputstva Koordinacione komisije. Inspekcija dostavlja Koordinacionoj komisiji predlog godišnjeg plana inspekcijskog nadzora za narednu godinu, koji je usaglašen sa mišljenjima nadležnih organa državne uprave, odnosno organa državne uprave sa čijim delokrugom su povezana pitanja iz plana inspekcijskog nadzora, najkasnije do 1. decembra tekuće godine. Po pribavljenom mišljenju, odnosno smernicama i uputstvima Koordinacione komisije, godišnji plan inspekcijskog nadzora se usvaja do 31. decembra tekuće godine.
Inspekcija objavljuje plan inspekcijskog nadzora na svojoj internet stranici.
Ministar nadležan za odgovarajuću oblast inspekcijskog nadzora, odnosno imalac javnog ovlašćenja koji vrši inspekcijski nadzor u određenoj oblasti propisuje posebne elemente plana određenog inspekcijskog nadzora.
Nadležni organ autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave propisuje posebne elemente plana određenog inspekcijskog nadzora iz izvorne nadležnosti autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave.
Povećanje sveobuhvatnosti i delotvornosti inspekcijskog nadzora i izbegavanja preklapanja i nepotrebnog ponavljanja inspekcijskog nadzora obezbeđuje se kroz međusobnu saradnju u utvrđivanju programa rada i saradnju u postupku vršenja samostalnog ili zajedničkog inspekcijskog nadzora.
Saradnja u postupku vršenja inspekcijskog nadzora ostvaruje se naročito: ako je određena oblast ili pitanje predmet inspekcijskog nadzora više inspekcija; kada je potrebno da više inspekcija istovremeno vrše inspekcijski nadzor prema istom subjektu (zajednički inspekcijski nadzor); radi sprečavanja ili otklanjanja neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi, imovinu veće vrednosti, životnu sredinu ili biljni ili životinjski svet; radi sprečavanja obavljanja delatnosti i vršenja aktivnosti neregistrovanih subjekata; kada se oceni da se nadzor na taj način može izvršiti brže i sa što manje troškova i gubitka vremena za nadziranog subjekta i inspektore.
Zajednički inspekcijski nadzor vrši se: radi sprečavanja ili otklanjanja neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi, imovinu veće vrednosti, životnu sredinu ili biljni ili životinjski svet; kad je rizik kod nadziranog subjekta visok ili kritičan; radi preduzimanja hitnih mera koje ne trpe odlaganje; zbog složenosti inspekcijskog nadzora ili značaja sprečavanja ili otklanjanja nezakonitosti, odnosno štetnih posledica; kada se time dobija na brzini nadzora, uštedi troškova i smanjenju gubitka vremena nadziranog subjekta i inspektora; radi provere predstavke koja je u delokrugu dve ili više inspekcija; radi sprečavanja obavljanja delatnosti i vršenja aktivnosti neregistrovanih subjekata koja je u delokrugu dve ili više inspekcija, i u drugim slučajevima kada je to određeno.
Obuhvatniji i delotvorniji nadzor i izbegavanje preklapanja i nepotrebnog ponavljanja nadzora, pored usklađivanja u vršenju inspekcijskog nadzora koji vrše inspekcije, obezbeđuje i Koordinaciona komisija, koju obrazuje Vlada, kao koordinaciono telo prema zakonu kojim se uređuje državna uprava.
Poslovi Koordinacione komisije jesu:
1)
da prati dostignuti nivo koordinacije inspekcija, inicira mere, utvrđuje smernice i daje uputstva u cilju unapređenja koordinacije inspekcija i delotvornosti inspekcijskog nadzora, i prati njihovu realizaciju, a naročito:
(1)
za usklađivanje planova inspekcijskog nadzora i rada inspekcija,
(2)
za razmenu informacija u vršenju inspekcijskog nadzora,
(3)
za unapređenje inspekcijskog nadzora na osnovu informacija iz godišnjeg izveštaja o radu inspekcija,
(4)
za razvoj jedinstvenog funkcionalnog softverskog rešenja e-Inspektor;
2)
da razmatra i daje mišljenje na nacrte zakona i predloge podzakonskih propisa kojima se uređuju pitanja inspekcijskog nadzora;
3)
da razmatra mišljenja, direktive, metodološke materijale i priručnike za rad inspekcije, analizira praksu inspekcijskog nadzora i zauzima stavove u cilju ujednačavanja postupanja inspekcije u istim ili sličnim situacijama prema svim nadziranim subjektima, i objavljuje te stavove;
4)
da učestvuje u analizi potreba za finansiranjem, tehničkom opremljenošću inspektora i podnosi inicijative nadležnim organima;
5)
da daje stručno mišljenje o predlozima kontrolnih lista, kao i njihovih izmena i dopuna;
6)
da objavljuje na svojoj internet stranici propise, akte i dokumente koji se odnose na inspekcijski nadzor;
7)
da, na upit zainteresovanih lica, pruža obaveštenja koja se odnose na nadležnosti inspekcija, najkasnije u roku od sedam dana;
8)
da, u skladu sa potrebom, podnosi izveštaje Vladi i daje predloge za preduzimanje mera iz njene nadležnosti;
9)
da obavlja druge poslove utvrđene ovim zakonom i zadatke utvrđene odlukom o osnivanju.
Inspekcije su dužne da se pridržavaju smernica i uputstava iz
, ministarstvo nadležno za poslove državne uprave i služba Vlade nadležna za projektovanje, usklađivanje, razvoj i funkcionisanje sistema elektronske uprave (u daljem tekstu: služba Vlade), u cilju efikasnog vršenja inspekcijskog nadzora.
Služba Vlade obavlja poslove tehničke podrške u uspostavljanju i vođenju softverskog rešenja e-Inspektor, odnosno poslove koji se odnose na čuvanje, sprovođenje mera zaštite i obezbeđivanja sigurnosti i bezbednosti softverskog rešenja e-Inspektor.
Stručne i administrativno-tehničke poslove za Koordinacionu komisiju obavlja ministarstvo nadležno za poslove državne uprave, u okviru koga se obrazuje unutrašnja organizaciona jedinica zadužena za podršku Koordinacionoj komisiji.
U okviru Koordinacione komisije obrazuju se radne grupe za određenu oblast, odnosno određena pitanja inspekcijskog nadzora. Radnom grupom rukovodi član Koordinacione komisije, a u radu radne grupe mogu učestvovati predstavnici inspekcija koje nemaju članove u sastavu Koordinacione komisije, imalaca javnih ovlašćenja, udruženja, komora i drugih asocijacija, naučnih i obrazovnih ustanova, kao i drugih organizacija čiji je rad povezan sa sistemom i poslovima inspekcijskog nadzora.
Koordinaciona komisija je ovlašćena da zahteva podatke, obaveštenja, isprave i izveštaje koji su joj potrebni za obavljanje njenih poslova i zadataka od nadležnih državnih organa, organa autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave i drugih imalaca javnih ovlašćenja, koji su dužni da joj ih blagovremeno dostave.
Koordinaciona komisija donosi poslovnik o svom radu.
Koordinaciona komisija dostavlja smernice i uputstva iz
ovog člana načelniku upravnog okruga radi vršenja poslova iz svog delokruga u pogledu unapređenja koordinacije inspekcija i delotvornosti inspekcijskog nadzora.
Koordinaciju poslova inspekcijskog nadzora iz delokruga republičke inspekcije poverenih autonomnoj pokrajini i jedinici lokalne samouprave, primenom ovlašćenja u vršenju nadzora nad radom propisanih zakonom kojim se uređuje državna uprava, vrši republička inspekcija.
Odlukom nadležnog organa autonomne pokrajine i organa jedinice lokalne samouprave određuje se koji organ, unutrašnja organizaciona jedinica ili telo koordinira inspekcijski nadzor nad poslovima iz njihove izvorne nadležnosti.
Organi više jedinica lokalne samouprave mogu zajednički urediti obavljanje inspekcijskih poslova sklapanjem sporazuma o saradnji u skladu sa zakonom kojim je uređen sistem lokalne samouprave "a za inspekcijske poslove koji se obavljaju kao povereni poslovi državne uprave u skladu sa zakonom". Svaki inspektor zajedničke inspekcije je mesno nadležan za celu teritoriju (područje) za koju je zajednička inspekcija osnovana.
i oblicima saradnje utvrđenim propisima o državnoj upravi i posebnim zakonima, ostvaruje se saradnja između Koordinacione komisije, organa, unutrašnjih organizacionih jedinica i tela iz
i organa državne uprave, organa autonomne pokrajine, organa jedinica lokalne samouprave i drugih subjekata sa javnim ovlašćenjima koji vrše druge oblike nadzora i kontrole u smisl