Zakon o dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju

Status osnovnog zakona

Na snaziOtvori osnovni zakon

Prikazana Verzija

Nema dostupnih verzija

Opšte Informacije

DonosilacNarodna skupština Republike Srbije

Član 2. Zakon o dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju

Član2.
Posle člana 151a dodaju se nazivi čl. i čl. 151b – 151d, koji glase: „Nepokretnost koja ne može biti predmet izvršenja radi namirenja novčanog potraživanja
Nepokretnost koja je u isključivoj svojini izvršnog dužnika koja služi zadovoljenju njegovih stambenih potreba ne može biti predmet izvršenja pod sledećim uslovima:
1) ako se radi o jedinoj nepokretnosti izvršnog dužnika;
2) ako se radi o nepokretnosti na kojoj izvršni dužnik ima prebivalište najmanje pet godina pre podnošenja predloga za izvršenje, ako ta adresa nije pasivizirana;
3) ako se radi o nepokretnosti površine do 60m2;
4) ako glavnica potraživanja koje se namiruje ne prelazi polovinu tržišne vrednosti nepokretnosti utvrđene u skladu sa aktom jedinice lokalne samouprave;
5) izvršni dužnik u periodu od tri godine pre dana podnošenja predloga za izvršenje nije prodao ili poklonio drugu nepokretnost ili se odrekao prava na nasleđivanje nepokretne imovine ili zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju.
Dužnosti suda pri odlučivanju o predlogu za izvršenje
O ispunjenosti uslova propisanih odlučuje sud nadležan za odlučivanje o predlogu za izvršenje.
Ako je u predlogu za izvršenje naznačena nepokretnost kao predmet izvršenja, sud će po službenoj dužnosti utvrditi da li postoje uslovi za primenu .
Sud će odbiti predlog za izvršenje ako utvrdi da se radi o nepokretnosti koja ispunjava uslove iz .
Protiv rešenja o izvršenju izvršni dužnik može izjaviti pravni lek i zbog pogrešne primene .
Dužnosti suda i javnog izvršitelja u toku sprovođenja izvršenja
Ukoliko je zaključkom javnog izvršitelja određeno sprovođenje izvršenja na nepokretnosti, izvršni dužnik može podneti zahtev da se utvrdi da nepokretnost ne može biti predmet izvršenja zbog ispunjenosti uslova iz .
Zahtev iz se podnosi sudu preko javnog izvršitelja koji sprovodi izvršenje, u roku od osam dana od dana dostavljanja zaključka odnosno zapisnika o popisu nepokretnosti iz .
O zahtevu iz , odlučuje sudija pojedinac suda koji je doneo rešenje o izvršenju, u roku od osam dana od dostavljanja zahteva.
Protiv rešenja kojim je odlučeno o zahtevu iz može se izjaviti prigovor u roku od osam dana od dana dostavljanja, preko javnog izvršitelja koji sprovodi izvršenje.
O prigovoru iz odlučuje veće troje sudija suda koji je doneo rešenje o izvršenju, u roku od osam dana od dana dostavljanja prigovora.
U postupku iz svaka stranka snosi svoje troškove.
Javni izvršitelj je dužan da zastane sa izvršenjem dok mu se ne dostavi pravnosnažno rešenje kojim je odlučeno o zahtevu iz .
Uslovi pod kojima nepokretnost iz može biti predmet izvršenja
Odredbe ne primenjuju se ako je:
1) izvršni dužnik u formi javne ili po zakonu overene isprave dao saglasnost da se izvršenje sprovede na nepokretnosti iz ;
2) na nepokretnosti iz u katastru nepokretnosti upisana izvršna vansudska hipoteka;
3) potraživanje koje se namiruje proisteklo iz krivičnog dela ili iz zakonskog izdržavanja ili iz naknade štete zbog narušenja zdravlja ili iz novčane rente zbog potpune ili delimične nesposobnosti za rad ili iz novčane rente za izdržavanje koje je izgubljeno usled smrti dužnika izdržavanja.”.