Ovim zakonom uređuju se način sticanja i zaštita prava na spoljašnji izgled industrijskog ili zanatskog proizvoda (u daljem tekstu: proizvod).
Pod spoljašnjim izgledom proizvoda podrazumeva se ukupan vizuelni utisak koji proizvod ostavlja na informisanog potrošača ili korisnika.
Informisani potrošač ili korisnik, u smislu ovog zakona, je fizičko lice koje se redovno susreće sa tipom proizvoda o kojima je reč.
Na postupak sticanja i zaštite industrijskog dizajna koji je međunarodno registrovan za teritoriju Republike Srbije na osnovu Haškog sporazuma o međunarodnom registrovanju industrijskog dizajna (u daljem tekstu: Haški sporazum), primenjuju se odredbe ovog zakona u svim pitanjima koja nisu uređena Haškim sporazumom.
Industrijski dizajn je trodimenzionalni ili dvodimenzionalni izgled celog proizvoda, ili njegovog dela, koji je određen njegovim vizuelnim karakteristikama, posebno linijama, konturama, bojama, oblikom, teksturom i/ili materijalima od kojih je proizvod sačinjen, ili kojima je ukrašen, kao i njihovom kombinacijom.
Proizvod je industrijski ili zanatski predmet, uključujući, između ostalog, i delove koji su namenjeni za spajanje u složeni proizvod, pakovanje proizvoda, ukupni vizuelni identitet proizvoda, grafičke simbole i tipografske znake, isključujući kompjuterske programe.
Složeni proizvod je proizvod koji je sastavljen od više delova koji mogu da budu zamenjeni i koji omogućavaju sastavljanje i rastavljanje proizvoda.
Industrijski dizajn se smatra novim ako identičan industrijski dizajn nije postao dostupan javnosti pre dana podnošenja prijave za priznanje tog industrijskog dizajna, ili pre datuma priznatog prava prvenstva, ukoliko je ono zatraženo, ili ako ne postoji ranije podneta prijava za priznanje identičnog industrijskog dizajna koja je postala dostupna javnosti.
Industrijski dizajni se smatraju identičnim ako se razlikuju samo u nebitnim detaljima.
Industrijski dizajn ima individualni karakter ako se ukupan utisak koji ostavlja na informisanog korisnika razlikuje od ukupnog utiska koji na tog korisnika ostavlja bilo koji drugi industrijski dizajn koji je postao dostupan javnosti pre dana podnošenja prijave industrijskog dizajna, ili datuma priznatog prava prvenstva.
Prilikom utvrđivanja individualnog karaktera industrijskog dizajna uzima se u obzir stepen slobode autora prilikom stvaranja industrijskog dizajna određenog proizvoda.
Za industrijski dizajn primenjen na proizvodu, ili sadržan u proizvodu koji čini sastavni deo složenog proizvoda, smatra se da je nov i da ima individualni karakter:
1)
ako sastavni deo koji je ugrađen u složeni proizvod ostaje vidljiv tokom redovne upotrebe složenog proizvoda i
2)
ako vidljive karakteristike sastavnog dela ispunjavaju uslove novosti i individualnog karaktera.
ako je objavljen nakon registracije ili na drugi način, ako je izlagan, korišćen u prometu ili na drugi način otkriven pre dana podnošenja prijave industrijskog dizajna, ili datuma priznatog prava prvenstva, ako je ono zatraženo, osim u slučaju kada nije postojala razumna mogućnost da poslovni krugovi specijalizovani za datu oblast saznaju za pomenute događaje u standardnim tokovima poslovanja u Republici Srbiji.
Ne smatra se da je industrijski dizajn postao dostupan javnosti u smislu
, ako je industrijski dizajn otkrio autor, njegov pravni sledbenik ili treće lice na osnovu informacije dobijene od autora ili njegovog pravnog sledbenika, ili radnje koju je jedan od njih preduzeo, pod uslovom da je, od trenutka kada je industrijski dizajn otkriven do trenutka podnošenja prijave za priznanje prava na industrijski dizajn, odnosno do trenutka zatraženog prava prvenstva, proteklo manje od 12 meseci, kao i ako je industrijski dizajn postao dostupan javnosti kao posledica zloupotrebe vezane za autora ili njegovog pravnog sledbenika.
Industrijskim dizajnom ne može se zaštititi spoljašnji izgled proizvoda koji je isključivo određen tehničkom funkcijom proizvoda.
Industrijskim dizajnom ne može se zaštititi spoljašnji izgled proizvoda koji mora da bude reprodukovan u svom tačnom obliku i dimenzijama, kako bi se omogućilo da bude mehanički povezan sa, ili postavljen u, oko ili uz drugi proizvod, tako da svaki proizvod može da obavlja svoju funkciju.
, biće odobrena zaštita industrijskom dizajnu koji omogućava višestruko sastavljanje, ili povezivanje međusobno zamenjivih proizvoda u modularnom sistemu.
Industrijskim dizajnom ne može se zaštititi spoljašnji izgled proizvoda čije je objavljivanje ili upotreba protivna javnom poretku ili prihvaćenim moralnim principima.
Pravo na zaštitu industrijskog dizajna pripada autoru ili njegovom pravnom sledbeniku, odnosno poslodavcu, u slučajevima predviđenim ovim zakonom.
Strana fizička i pravna lica u pogledu zaštite industrijskog dizajna uživaju ista prava kao i domaća fizička i pravna lica, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora ili iz načela uzajamnosti.
Postojanje uzajamnosti dokazuje lice koje se na uzajamnost poziva.
ako je industrijski dizajn u suprotnosti sa industrijskim dizajnom koji je postao dostupan javnosti nakon dana podnošenja prijave, ili datuma priznatog prava prvenstva, a koji je zaštićen u Republici Srbiji od dana koji prethodi datumu podnošenja prijave za zaštitu industrijskog dizajna ili datumu priznatog prvenstva;
5)
koji koristi prepoznatljiv znak, a zakon kojim se uređuje takav znak omogućava nosiocu prava na znak pravo da zabrani takvo korišćenje;
6)
koji povređuje autorsko pravo ili prava industrijske svojine drugog lica;
7)
koji sadrži državni ili drugi javni grb, zastavu ili simbol, naziv ili skraćenicu naziva neke zemlje ili međunarodne organizacije, religiozne i nacionalne simbole, kao i njihovo podražavanje, osim po odobrenju nadležnog organa.
Pravo na industrijski dizajn stiče se upisom u registar industrijskog dizajna i traje pet godina od datuma podnošenja prijave nadležnom organu.
Zaštita industrijskog dizajna može se, uz podnošenje zahteva i plaćanje odgovarajuće propisane takse, produžavati za periode od po pet godina, a najduže do 25 godina računajući od datuma podnošenja prijave za priznanje prava na industrijski dizajn.
Zahtev za produženje zaštite industrijskog dizajna iz
sadrži naročito: naznačenje registarskog broja industrijskog dizajna i datum do kog industrijski dizajn važi; podatke o nosiocu prava na industrijski dizajn; podatak o plaćenoj taksi za produženje zaštite industrijskog dizajna.
odbijeno priznanje industrijskog dizajna iz razloga što nisu bili ispunjeni uslovi za zaštitu navedeni , Vlada u odluci po žalbi može priznati industrijski dizajn u izmenjenom obliku, ukoliko u tom obliku industrijski dizajn ispunjava uslove za zaštitu i ako je zadržan individualni karakter industrijskog dizajna.
Protiv odluke Vlade o žalbi, može se pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana prijema odluke Vlade.
Nadležni organ vodi Registar domaćih prijava za priznanje prava na industrijski dizajn (u daljem tekstu: Registar prijava) i Registar industrijskih dizajna (u daljem tekstu: Registar industrijskog dizajna).
su javne knjige i zainteresovana lica mogu da ih razgledaju u prisustvu službenog lica.
Spise registrovanih industrijskih dizajna zainteresovana lica mogu da razgledaju na usmeni zahtev, u prisustvu službenog lica.
Na pismeni zahtev zainteresovanog lica i uz plaćanje propisane takse, nadležni organ izdaje kopije dokumenata i odgovarajuće potvrde i uverenja o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju.
Registar prijava sadrži naročito: podatke o podnosiocu prijave; datum podnošenja prijave; broj prijave; stvaran i kratak naziv predmeta zaštite; podatke o promenama koje se odnose na prijavu (statusne promene podnosioca prijave, prenos prava, licenca, zaloga, franšiza i dr.).
Registar industrijskog dizajna sadrži naročito: podatke o nosiocu industrijskog dizajna; registarski broj i datum registrovanja industrijskog dizajna; naziv predmeta zaštite; naznačenje klase međunarodne klasifikacije propisane Lokarnskim aranžmanom o ustanovljenju međunarodne klasifikacije industrijskog dizajna (u daljem tekstu: Međunarodna klasifikacija industrijskog dizajna); podatke o promenama koje se odnose na registrovani industrijski dizajn (statusne promene nosioca prava na industrijski dizajn, prenos prava, licenca, zaloga, franšiza i sl.).
Nosilac prava na industrijski dizajn, odnosno podnosilac prijave za priznanje prava na industrijski dizajn, može da podnese zahtev za međunarodno registrovanje industrijskog dizajna, u skladu sa Haškim sporazumom.
Zahtev za međunarodno registrovanje industrijskog dizajna iz
Za zahtev za međunarodno registrovanje industrijskog dizajna plaća se propisana taksa.
Uz zahtev za međunarodno registrovanje industrijskog dizajna podnosi se i:
1)
prikaz industrijskog dizajna;
2)
punomoćje, ako se zahtev podnosi preko punomoćnika;
3)
dokaz o uplati takse za zahtev.
Zahtev za međunarodno registrovanje industrijskog dizajna sadrži naročito: podatke o podnosiocu zahteva; broj prijave, odnosno registarski broj industrijskog dizajna; broj predmeta zaštite ako je podneta prijava za više predmeta zaštite; naznačenje zemalja u kojima se traži zaštita; iznos plaćenih taksi za prijavu i potpis i pečat podnosioca prijave.
Strano fizičko ili pravno lice koje nema prebivalište, odnosno sedište na teritoriji Republike Srbije u postupku pred nadležnim organom mora zastupati zastupnik koji je upisan u Registar zastupnika koji vodi nadležni organ ili domaći advokat.
podnosi se nadležnom organu u pisanom obliku, neposredno ili poštom.
Prijava mora da sadrži:
1)
zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn;
2)
opis industrijskog dizajna;
3)
dvodimenzionalni prikaz industrijskog dizajna (u daljem tekstu: prikaz).
Jedna prijava može da sadrži zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn za jedan ili više, a najviše do 100 industrijskih dizajna.
Ako prijava industrijskog dizajna sadrži zahtev za priznanje prava za više industrijskih dizajna (u daljem tekstu: višestruka prijava), svi proizvodi na kojima se taj industrijski dizajn primenjuje moraju biti svrstani u istu klasu i potklasu međunarodne klasifikacije industrijskog dizajna.
Zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn sadrži naročito:
1)
podatke o podnosiocu prijave;
2)
podatke o autoru industrijskog dizajna ili izjavu autora da ne želi da bude naveden u prijavi;
3)
naznačenje da li se prijava odnosi na jedan ili više industrijskih dizajna;
4)
stvaran i kratak naziv industrijskog dizajna;
5)
pravni osnov za podnošenje prijave, ako autor industrijskog dizajna nije podnosilac prijave;
6)
potpis podnosioca prijave.
Zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn može da sadrži i izjavu da se zahteva objavljivanje priznatog prava na industrijski dizajn 12 meseci nakon datuma donošenja rešenja o priznanju prava na industrijski dizajn (odloženo objavljivanje).
Autor industrijskog dizajna može tokom postupka zaštite, kao i tokom celog roka trajanja prava na industrijski dizajn, povući svoju izjavu da ne želi da mu ime bude navedeno u prijavi, registrima, kao ni u drugim ispravama predviđenim ovim zakonom.
Opis industrijskog dizajna mora da bude zasnovan na podnetom prikazu.
Opis industrijskog dizajna ne treba da sadrži podatke koji se odnose na konstrukciju, funkciju ili funkcionalne prednosti i slične podatke o telu ili njegovim delovima.
Vlada bliže propisuje sadržinu opisa industrijskog dizajna, kao i broj primeraka opisa industrijskog dizajna koji se podnose uz zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn.
Prikaz može biti podnet kao fotografija ili nacrt i mora da ispunjava propisane uslove koji se odnose na kvalitet i tehničke karakteristike prikaza.
Ako je u pitanju prijava za priznanje prava na dvodimenzionalni industrijski dizajn, kao prikaz se može dostaviti dvodimenzionalni primerak (uzorak) prijavljenog industrijskog dizajna, s tim da se najdocnije u roku od šest meseci od dana podnošenja prijave nadležnom organu mora dostaviti prikaz iz
Vlada bliže propisuje tehničke karakteristike prikaza, kao i broj primeraka prikaza koji se podnose uz zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn.
U upravnom postupku pred nadležnim organom plaćaju se takse i naknade troškova postupka, saglasno propisima kojima se uređuju administrativne takse i naknade troškova postupka i troškova za pružanje informacionih usluga.
Za uvid u spise predmeta, izdavanje kopija dokumenata i potvrda i uverenja o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju, objavu podataka o registrovanim industrijskim dizajnima i druge informacione usluge koje pruža nadležni organ u skladu sa ovim zakonom plaćaju se troškovi.
, nadležni organ će pozvati podnosioca prijave da u roku od 30 dana otkloni nedostatke zbog kojih prijava nije mogla biti upisana u odgovarajući registar.
Pravnom ili fizičkom licu koje je podnelo urednu prijavu industrijskog dizajna sa dejstvom u nekoj zemlji članici Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije, priznaće se u Republici Srbiji konvencijsko pravo prvenstva od datuma podnošenja te prijave ako u Republici Srbiji za isti industrijski dizajn podnese prijavu u roku od šest meseci od dana podnošenja prijave sa dejstvom u odnosnoj zemlji. U zahtevu za priznanje industrijskog dizajna naznačava se datum podnošenja, broj prijave i zemlja za koju je prijava podneta.
smatra se svaka prijava koja ispunjava uslove urednosti prema nacionalnom zakonodavstvu zemlje članice Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije za koju je prijava podneta ili prema međunarodnom ugovoru zaključenom između ovih zemalja, bez obzira na docniju pravnu sudbinu te prijave.
, overen od nadležnog organa zemlje članice Pariske unije, Svetske trgovinske organizacije, odnosno međunarodne organizacije kojoj je ta prijava podnesena.
Na zahtev domaćeg ili stranog fizičkog ili pravnog lica koje je kod nadležnog organa podnelo urednu prijavu za priznanje prava na industrijski dizajn, nadležni organ izdaje uverenje o pravu prvenstva.
Zahtev za izdavanje uverenja o pravu prvenstva sadrži naročito: podatke o podnosiocu prijave; prikaz istovetan prikazu u prijavi; opis istovetan opisu u prijavi; dokaz o uplati takse za izdavanje uverenja.
Uverenje o pravu prvenstva sadrži naročito: podatke o podnosiocu prijave; podatke o autoru industrijskog dizajna; broj prijave i datum podnošenja prijave; prikaz istovetan prikazu u prijavi; opis istovetan opisu u prijavi.
Podnosilac prijave koji je, u roku od tri meseca pre dana podnošenja prijave, na domaćem sajmu ili izložbi međunarodnog karaktera, ili u nekoj drugoj zemlji članici Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije izlagao industrijski dizajn, može da u prijavi traži priznanje prava prvenstva od dana prvog izlaganja tog industrijskog dizajna.
uz prijavu dostavlja potvrdu nadležnog organa zemlje članice Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije da je u pitanju sajam, odnosno izložba međunarodnog karaktera, uz naznačenje podataka o vrsti sajma, odnosno izložbe, mestu održavanja, datumu otvaranja i zatvaranja sajma, odnosno izložbe, i datumu prvog izlaganja tog dizajna.
Uverenje da je izložbi, odnosno sajmu održanom u Republici Srbiji zvanično priznat međunarodni karakter izdaje Privredna komora Srbije.
U prijavi ne može se naknadno izmeniti prikaz industrijskog dizajna tako da se po svom obimu i sadržini bitno razlikuje od onog koji je određen opisom dostavljenim prilikom podnošenja prijave.
, prijava se može rešavati po hitnom postupku u slučaju sudskog spora ili pokrenutog inspekcijskog nadzora ili carinskog postupka, na zahtev suda ili nadležnog organa tržišne inspekcije, odnosno carinskog organa.
, dokaz o uplati takse za prijavu i druge propisane delove.
Ako utvrdi da prijava nije uredna, nadležni organ će pismeno, uz navođenje razloga, pozvati podnosioca prijave da je uredi u roku koji nadležni organ odredi.
Na obrazloženi zahtev podnosioca prijave, uz plaćanje propisane takse, nadležni organ može da produži rok iz
, uz plaćanje propisane takse, podnosilac prijave može da podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje, u roku od tri meseca od dana prijema zaključka o odbacivanju.
Ako utvrdi da prijava ne ispunjava uslove za priznanje prava na industrijski dizajn, nadležni organ će pismenim putem obavestiti podnosioca prijave o razlozima zbog kojih se pravo na industrijski dizajn ne može priznati i pozvaće ga da se, u roku koji nadležni organ odredi, izjasni o tim razlozima.
Na obrazloženi zahtev podnosioca prijave, uz plaćanje propisane takse, nadležni organ može da produži rok iz
za vreme koje smatra primerenim, a najduže do tri meseca.
Nadležni organ će rešenjem odbiti zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn ako se podnosilac prijave uopšte ne izjasni, ili ako se izjasni, a nadležni organ i dalje smatra da se pravo na industrijski dizajn ne može priznati.
Podnosilac prijave može u toku celog postupka odustati od prijave u celini ili samo za neke industrijske dizajne.
Ako je u Registru prijava upisano određeno pravo u korist trećeg lica, podnosilac prijave ne može odustati od prijave bez pismene saglasnosti lica na čije ime je upisano to pravo.
U slučaju kada podnosilac prijave odustane od prijave u celini, nadležni organ će doneti zaključak o obustavi postupka.
, može, uz plaćanje propisane takse, da podnese zahtev za razdvajanje svoje višestruke prijave na više pojedinačnih, ili višestrukih izdvojenih prijava.
dobija novi broj prijave i zavodi se u Registar prijava, ali zadržava datum podnošenja prvobitne višestruke prijave i njeno pravo prvenstva.
O razdvajanju prijave donosi se posebno rešenje, u kome se naznačava broj, odnosno brojevi novih prijava, industrijski dizajni koji ostaju u prvobitnoj višestrukoj prijavi i industrijski dizajni koji su u izdvojenoj, ili izdvojenim prijavama.
sadrži naročito: broj i datum podnošenja prvobitne prijave čije se razdvajanje traži; opis i prikaz industrijskog dizajna; naznačenje brojeva klasa Međunarodne klasifikacije industrijskog dizajna koje ostaju u prvobitnoj prijavi i brojeva klasa Međunarodne klasifikacije industrijskog dizajna koje se razdvajaju.
Ako utvrdi da višestruka prijava, pored industrijskih dizajna kojima se može priznati zaštita, sadrži i jedan ili više industrijskih dizajna kojima se, na osnovu ovoga zakona, ne može priznati zaštita, nadležni organ će pismenim putem o tome obavestiti podnosioca prijave i pozvaće ga da se u roku koji nadležni organ odredi izjasni o navedenim razlozima.
Na obrazloženi zahtev podnosioca prijave, nadležni organ može da produži rok iz
za vreme koje smatra primerenim, a najduže tri meseca.
Nadležni organ će doneti rešenje o delimičnom priznanju višestruke prijave ako se podnosilac prijave uopšte ne izjasni, ili ako se izjasni, a nadležni organ i dalje smatra da se nekim industrijskim dizajnima iz višestruke prijave ne može priznati zaštita.
Ako prijava ispunjava uslove za priznanje prava na industrijski dizajn, nadležni organ zaključkom poziva podnosioca prijave da plati taksu za prvih pet godina zaštite i troškove objave industrijskog dizajna i da dostavi dokaze o izvršenim uplatama.
Ako podnosilac prijave u ostavljenom roku ne dostavi dokaze o izvršenim uplatama iz
, podnosilac prijave može, uz plaćanje propisane takse, da podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje u roku od tri meseca od dana prijema zaključka o obustavi postupka.
, nadležni organ priznato pravo na industrijski dizajn, sa propisanim podacima, upisuje u Registar industrijskog dizajna, a nosiocu prava na industrijski dizajn izdaje ispravu o industrijskom dizajnu.
Isprava o industrijskom dizajnu ima karakter rešenja u upravnom postupku.
Isprava o industrijskom dizajnu sadrži naročito: registarski broj registrovanog industrijskog dizajna i broj prijave; podatke o autoru dizajna; prikaz i opis industrijskog dizajna; datum upisa u Registar industrijskog dizajna; datum do kog registrovani industrijski dizajn važi.
Vlada bliže propisuje sadržinu isprave o industrijskom dizajnu iz
Priznato pravo na industrijski dizajn objavljuje se u službenom glasilu nadležnog organa.
U službenom glasilu nadležnog organa objavljuju se naročito sledeći podaci: podaci o nosiocu prava na industrijski dizajn; registarski broj registrovanog industrijskog dizajna; datum upisa prava na industrijski dizajn u Registar industrijskog dizajna; datum do kog registrovani industrijski dizajn važi; naziv predmeta zaštite; prikaz; broj klase Međunarodne klasifikacije industrijskog dizajna.
podrazumeva se naročito izrada, ponuda, stavljanje u promet, uvoz, izvoz ili upotreba proizvoda u koji je dizajn ugrađen ili na kome je primenjen ili skladištenje takvog proizvoda u navedene svrhe.
Autor industrijskog dizajna ima moralna i imovinska prava.
Moralno pravo je pravo autora industrijskog dizajna da njegovo ime bude navedeno u prijavi, spisima i ispravi o industrijskom dizajnu.
Imovinsko pravo je pravo autora industrijskog dizajna da uživa ekonomsku korist od iskorišćavanja zaštićenog industrijskog dizajna.
Ako autor industrijskog dizajna nije nosilac prava na industrijski dizajn, oblik ekonomske koristi koju uživa autor zaštićenog industrijskog dizajna od njegovog iskorišćavanja određuje se ugovorom između nosioca industrijskog dizajna i autora industrijskog dizajna.
Pravo koje se stiče na osnovu registrovanog industrijskog dizajna obuhvata svaki industrijski dizajn koji na informisanog korisnika ne ostavlja drugačiji ukupan utisak.
Podnosilac prijave može sam, ili na pismeni zahtev nadležnog organa u ostavljenom roku, da izjavi da ne traži bilo kakva isključiva prava na elementu industrijskog dizajna navedenom u opisu industrijskog dizajna.
Pri utvrđivanju obima prava uzima se u obzir stepen slobode autora prilikom stvaranja dizajna.
Pravo na industrijski dizajn ne deluje prema savesnom licu koje je pre datuma priznatog prava prvenstva prijave u zemlji već otpočelo korišćenje istog industrijskog dizajna u proizvodnji, ili je izvršilo sve neophodne pripreme za otpočinjanje takvog korišćenja.
ima pravo da industrijski dizajn koristi isključivo u proizvodne svrhe, u svom privrednom društvu ili radionici, ili tuđem privrednom društvu ili radionici za sopstvene potrebe.
ne može da prenese svoje pravo na korišćenje industrijskog dizajna na drugog, osim ako zajedno sa pravom prenosi i privredno društvo ili radionicu, odnosno ogranak u kome je pripremljeno, odnosno otpočelo korišćenje tog industrijskog dizajna.
Nosilac prava na industrijski dizajn ne može da zabrani trećem licu:
1)
radnje učinjene u privatne i nekomercijalne svrhe;
1a)
radnje učinjene u eksperimentalne svrhe;
2)
radnje umnožavanja u svrhu podučavanja ili citiranja, pod uslovom da su takve radnje u skladu sa praksom lojalne konkurencije i da neopravdano ne ugrožavaju normalno iskorišćavanje industrijskog dizajna, kao i da je navedeno odakle je industrijski dizajn preuzet.
Ako je nosilac prava na industrijski dizajn u Republici Srbiji stavio u promet proizvod koji sadrži zaštićeni industrijski dizajn, odnosno proizvod koji je oblikovan prema zaštićenom industrijskom dizajnu ili ako je nosilac prava na industrijski dizajn ovlastio neko lice da u Republici Srbiji takav proizvod stavi u promet, nema pravo da zabrani trećim licima dalje raspolaganje tim proizvodom, kupljenim u legalnim tokovima prometa.
Odredbe ovog zakona neće uticati na postojeća prava vezana za žigove ili druge znakove razlikovanja, patente ili male patente, tipografske znake, neregistrovane industrijske dizajne, kao i na primenu propisa koji uređuju građanskopravnu odgovornost ili nelojalnu konkurenciju. Industrijski dizajn zaštićen po odredbama ovog zakona uživa zaštitu i na osnovu zakona kojim se uređuje autorsko pravo od datuma kada je industrijski dizajn nastao, odnosno kada je izražen u određenoj formi.
Nadležni organ, na zahtev nosioca prava na industrijski dizajn, odnosno podnosioca prijave, donosi rešenje o upisu u odgovarajući registar nadležnog organa, promene imena i adrese nosioca prava na industrijski dizajn, odnosno podnosioca prijave.
može se zatražiti upis promene imena i adrese nosioca prava koji se odnosi na više registrovanih industrijskih dizajna, odnosno više prijava, pod uslovom da su registarski brojevi, odnosno brojevi prijava naznačeni u zahtevu.
Ako zahtev za upis promene imena i adrese nosioca prava ne sadrži propisane podatke, nadležni organ će pismenim putem pozvati podnosioca zahteva da ga uredi u roku koji nadležni organ odredi.
Na obrazloženi zahtev podnosioca zahteva za upis promene imena i adrese, uz plaćanje propisane takse, nadležni organ će produžiti rok iz
sadrži naročito: registarski broj registrovanog industrijskog dizajna, odnosno broj prijave; podatke o nosiocu prava na industrijski dizajn, odnosno podnosiocu prijave; naznačenje vrste promene.
Vlada propisuje bližu sadržinu zahteva za upis promene iz
Prenos prava na industrijski dizajn, odnosno prava iz prijave može biti posledica ugovora o prenosu prava, statusne promene nosioca prava na industrijski dizajn, odnosno podnosioca prijave, sudske ili administrativne odluke.
sastavlja se u pismenoj formi i mora sadržati naznačenje ugovornih strana, broj registrovanog industrijskog dizajna, odnosno broj prijave i visinu naknade, ako je ugovorena.
Na sva pitanja koja se odnose na ugovor o prenosu prava, a koja nisu uređena ovim zakonom, primenjuju se propisi kojima se uređuju obligacioni odnosi.
Nosilac prava na industrijski dizajn, odnosno podnosilac prijave može ugovorom o licenci ustupiti pravo korišćenja registrovanog industrijskog dizajna, odnosno prava iz prijave.
sastavlja se u pismenoj formi i mora sadržati naznačenje ugovornih strana, broj registrovanog industrijskog dizajna ili broj prijave, vreme trajanja licence i obim licence.
u odgovarajući registar nadležnog organa, donosi se posebno rešenje.
Na sva pitanja koja se odnose na ustupanje prava korišćenja registrovanog industrijskog dizajna, odnosno prava iz prijave, a koja nisu uređena ovim zakonom primenjuju se propisi kojima se uređuju obligacioni odnosi.
sastavlja se u pismenoj formi i mora sadržati: dan zaključenja; ime i prezime ili poslovno ime, prebivalište ili boravište, odnosno sedište ugovornih strana kao i dužnika ako su to različita lica; registarski broj registrovanog industrijskog dizajna, odnosno broj prijave industrijskog dizajna i podatke o potraživanju koje se obezbeđuje založnim pravom.
u odgovarajući registar nadležnog organa, donosi se posebno rešenje.
Na sva pitanja koja se odnose na zalogu prava na industrijski dizajn, a koja nisu regulisana ovim zakonom, primenjuju se propisi kojima se uređuje bezdržavinska zaloga, obligacioni i svojinskopravni odnosi.
U registar nadležnog organa upisuju se naročito sledeći podaci: podaci o zalogodavcu i dužniku, kada to nisu ista lica, kao i podaci o založnom poveriocu; registarski broj registrovanog industrijskog dizajna, odnosno broj prijave za priznanje prava; podaci o potraživanju koje se obezbeđuje založnim pravom uz naznačenje osnovnog i maksimalnog iznosa.
U registar nadležnog organa upisuju se i sve promene podataka iz
može se zatražiti upis prenosa prava, koji se odnosi na više registrovanih industrijskih dizajna, odnosno više prijava, pod uslovom da su raniji nosilac prava i novi nosilac prava, isti u svakom registrovanom industrijskom dizajnu, odnosno prijavi i da su registarski brojevi, odnosno brojevi prijava naznačeni u zahtevu.
može se zatražiti upis licence, odnosno zaloge, koji se odnosi na više registrovanih industrijskih dizajna, odnosno više prijava, pod uslovom da su nosilac prava i sticalac licence, odnosno zaloge isti u svakom registrovanom industrijskom dizajnu, odnosno prijavi i da su registarski brojevi, odnosno brojevi prijava naznačeni u zahtevu.
sadrži naročito: registarski broj registrovanog industrijskog dizajna, odnosno broj prijave; podatke o nosiocu prava na industrijski dizajn, odnosno podnosiocu prijave; naznačenje vrste promene, odnosno upisa prava koji se traži.
Ako zahtev za upis prenosa prava, licence, odnosno zaloge nije uredan, nadležni organ će pozvati podnosioca zahteva da ga u roku od 30 dana od dana prijema poziva uredi.
Na obrazloženi zahtev podnosioca zahteva za upis prenosa prava, licence ili zaloge, uz plaćanje propisane takse, nadležni organ će produžiti rok iz
, nadležni organ ispituje da li pravni osnov na kome se taj zahtev zasniva ispunjava zakonom propisane uslove za upis prenosa prava, licence ili zaloge.
Ako pravni osnov na kome se zasniva zahtev za upis prenosa prava, licence ili zaloge ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom, nadležni organ će pozvati podnosioca zahteva da se u roku od 30 dana od dana prijema poziva izjasni o razlozima zbog kojih se upis ne može izvršiti.
Na obrazloženi zahtev podnosioca zahteva za upis prenosa prava, licence ili zaloge, uz plaćanje propisane takse, nadležni organ će produžiti rok iz
Nadležni organ će rešenjem odbiti zahtev za upis prenosa prava, licence ili zaloge, ako se podnosilac zahteva, u ostavljenom roku ne izjasni o razlozima zbog kojih se upis ne može odobriti, ili se izjasni, a nadležni organ i dalje smatra da se upis ne može odobriti.
ako nosilac prava na industrijski dizajn propusti da plati propisanu taksu za održavanje prava;
2)
ako se nosilac prava na industrijski dizajn odrekne prava - narednog dana od dana predaje nadležnom organu podneska o odricanju;
3)
na osnovu sudske odluke ili odluke nadležnog organa, u slučajevima predviđenim ovim zakonom - danom koji je određen tom odlukom;
4)
ako je prestalo da postoji pravno lice ili ako je umrlo fizičko lice koje je nosilac prava na industrijski dizajn - danom prestanka pravnog lica, odnosno smrti fizičkog lica, osim ako je pravo na industrijski dizajn prešlo na pravne sledbenike ovih lica.
Ako je u Registru industrijskog dizajna upisano određeno pravo u korist trećeg lica (licenca, zaloga, ili neko slično pravo), nosilac prava na industrijski dizajn ne može da se odrekne svog prava bez pismene saglasnosti lica na čije ime je upisano to pravo.
Ako nosilac prava na industrijski dizajn u propisanom roku ne plati odgovarajuću taksu za održavanje važenja registrovanog industrijskog dizajna, a u Registru industrijskog dizajna je upisana licenca, zaloga ili neko drugo pravo u korist trećeg lica, nadležni organ će to lice obavestiti da nije plaćena taksa i da je može platiti u roku od šest meseci od početka godine za koju se uplaćuje taksa, i time održati važenje upisanog prava.
Registrovani industrijski dizajn se može oglasiti ništavim ako se utvrdi da u vreme njegovog registrovanja nisu bili ispunjeni uslovi za priznanje industrijskog dizajna, i to na predlog zainteresovanog lica ili na predlog javnog tužioca (u daljem tekstu: predlagač).
Registrovani industrijski dizajn se može oglasiti ništavim i nakon proteka roka trajanja zaštite, odnosno odricanja nosioca prava od prava na industrijski dizajn.
Ako se razlog za oglašavanje ništavim zasniva na , predlog za oglašavanje ništavim industrijskog dizajna može podneti samo lice koje ispunjava uslove da stekne pravo na industrijski dizajn.
Ako se razlog za oglašavanje ništavim zasniva na , predlog za oglašavanje ništavim industrijskog dizajna može podneti samo podnosilac ranije prijave ili nosilac prava koje se suprotstavlja pravu na industrijski dizajn.
Ako se razlog za oglašavanje ništavim zasniva na , predlog za oglašavanje ništavim industrijskog dizajna može podneti javni tužilac ili fizičko ili pravno lice koje koristi državni ili drugi javni grb, zastavu ili simbol, naziv ili skraćenicu naziva neke zemlje ili međunarodne organizacije ili religiozni ili nacionalni simbol.
mora da sadrži podatke o predlagaču i o nosiocu prava na industrijski dizajn, naznačenje da se traži oglašavanje ništavim registrovanog industrijskog dizajna, registarski broj registrovanog industrijskog dizajna, razloge zbog kojih se predlaže oglašavanje ništavim i potrebne dokaze.
nadležni organ će dostaviti protivniku predlagača i pozvati ga da u roku od 30 dana od dana prijema poziva, dostavi svoj odgovor.
U postupku po predlogu za oglašavanje ništavim nadležni organ može da zakaže usmenu raspravu.
Posle sprovedenog postupka po predlogu za oglašavanje ništavim, nadležni organ može da donese rešenje o delimičnom ili potpunom oglašavanju ništavim registrovanog industrijskog dizajna.
Rešenjem o delimičnom oglašavanju ništavim registrovanog industrijskog dizajna pravo na industrijski dizajn se može zadržati u izmenjenom obliku ukoliko u tom obliku ispunjava uslove za zaštitu iz i ako je zadržan individualni karakter dizajna. U postupku po predlogu za oglašavanje ništavim registrovanog industrijskog dizajna, nosilac prava na industrijski dizajn se može delimično odreći prava na industrijski dizajn da bi se pravo na industrijski dizajn zadržalo u izmenjenom obliku.
U roku od tri meseca od pravnosnažnosti odluke o oglašavanju ništavim registrovanog industrijskog dizajna, nadležni organ će u svom službenom glasilu objaviti propisane podatke o poništenom pravu.
Oglašavanje ništavim registrovanog industrijskog dizajna nema dejstvo na sudske odluke u vezi sa utvrđivanjem povrede prava koje su u momentu donošenja tog rešenja bile pravnosnažne, kao i na zaključene ugovore o prenosu prava, odnosno ustupanju licence, ako su i u meri u kojoj su ti ugovori izvršeni, pod uslovom da je tužilac, odnosno nosilac prava na industrijski dizajn savestan.
U slučaju povrede prava, tužilac može tužbom da zahteva:
1)
utvrđenje povrede prava ili ozbiljne pretnje da će pravo biti povređeno;
2)
zabranu radnji kojima se povređuje pravo ili radnji koje predstavljaju ozbiljnu pretnju da će pravo biti povređeno, kao i zabranu ponavljanja takvih ili sličnih radnji pod pretnjom novčane kazne;
3)
naknadu imovinske i neimovinske štete zbog povrede prava;
4)
objavljivanje presude o trošku tuženog;
5)
isključenje iz prometa, oduzimanje ili uništenje, ili preinačenje bez bilo kakve naknade, proizvoda kojima se povređuje pravo;
6)
zabranu otuđenja, oduzimanje ili uništenje, bez bilo kakve naknade, materijala i predmeta koji su pretežno upotrebljeni u stvaranju ili proizvodnji proizvoda kojima se povređuje pravo;
7)
davanje podataka o trećim licima koja su učestvovala u povredi prava.
Lice koje povredi pravo, dužno je da tužiocu u potpunosti nadoknadi štetu proizašlu iz te povrede.
Ako sud utvrdi da je povreda prava učinjena, tužbom se protiv lica čije su usluge korišćene pri povredi prava (posrednik) može zahtevati zabrana ponavljanja radnji kojima se pravo povređuje ili njima sličnih radnji pod pretnjom novčane kazne.
ovog člana, odlučiti u kojem će sredstvu javnog saopštavanja biti objavljena presuda. Ako sud odluči da se objavi samo deo presude odrediće da se objavi izreka i prema potrebi onaj deo presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radi i ko je izvršio povredu.
Pri razmatranju tužbenih zahteva iz ovog člana, sud uzima u obzir srazmeru između ozbiljnosti povrede prava i tužbenog zahteva, kao i interes trećih lica.
Pri određivanju visine naknade štete ako je učinilac povrede znao ili mogao da zna da čini povredu prava sud će uzeti u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, kao što su negativne ekonomske posledice koje trpi oštećeni, uključujući izgubljenu dobit, dobit koju je štetnik ostvario povredom prava i, u odgovarajućim slučajevima, okolnosti koje nemaju ekonomski karakter, kao što je neimovinska šteta.
, kada okolnosti slučaja to opravdavaju, da dosudi oštećenom paušalnu naknadu koja ne može biti niža od uobičajene naknade koju bi primio za konkretni oblik korišćenja predmeta zaštite, da je to korišćenje bilo zakonito.
Tužba zbog povrede prava može da se podnese u roku od tri godine od dana kada je tužilac saznao za povredu i učinioca, a najdocnije u roku od pet godina od dana kada je povreda prvi put učinjena.
Na predlog lica koje učini verovatnim da je njegovo pravo iz prijave ili priznato pravo povređeno ili da će biti povređeno, sud može odrediti privremenu meru:
1)
oduzimanja ili isključenja iz prometa proizvoda kojima se povređuje pravo;
2)
oduzimanja ili zabrane otuđenja sredstava za proizvodnju pretežno upotrebljenih u stvaranju ili proizvodnji predmeta kojima se povređuje pravo;
3)
zabrane preduzimanja radnji kojima se povređuje pravo ili koje predstavljaju ozbiljnu pretnju da će pravo biti povređeno.
ovog člana može, pod istim uslovima, da se odredi i protiv svakog lica čije usluge se koriste da bi se izvršila povreda prava (posrednik).
Na predlog lica koje učini verovatnim da je njegovo pravo iz prijave ili priznato pravo povređeno ili da će biti povređeno na komercijalnoj osnovi i koje učini verovatnim postojanje okolnosti koje bi ugrozile naknadu štete u slučaju povrede prava, sud može pored privremenih mera iz
sud može naložiti dostavljanje bankarskih, finansijskih, poslovnih ili drugih bitnih dokumenata i podataka ili naložiti da se omogući pristup tim dokumentima i podacima.
, a koje ne postupi po izrečenoj meri, odnosno nalogu, kazniće se u skladu sa odgovarajućim odredbama zakona kojim se uređuje postupak izvršenja i obezbeđenja.
Sud može odrediti privremenu meru odmah po prijemu predloga za određivanje privremene mere i bez prethodnog izjašnjenja protivne stranke, a naročito ako postoji opasnost da zbog odlaganja predlagač pretrpi nenadoknadivu štetu.
Rešenje kojim je određena privremena mera, u slučaju iz
, dostaviće se strankama u postupku bez odlaganja, a najkasnije po sprovođenju mere.
Kada je privremena mera određena pre pokretanja parničnog ili drugog postupka, tužba, odnosno predlog za pokretanje drugog postupka radi opravdanja mere, mora se podneti u roku od 30 dana od dana donošenja rešenja o određivanju privremene mere.
, odnosno ako ne bude pokrenut drugi postupak radi opravdanja privremene mere, sud će na predlog lica protiv koga je privremena mera određena obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje.
Ako je privremena mera određena bez izjašnjenja protivne stranke sud će u razumnom roku omogućiti toj stranci, na njen predlog, da se izjasni o privremenoj meri, nakon čega može obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje ili izmeniti određenu meru.
Ako postupak bude obustavljen i sprovedene radnje budu ukinute u skladu sa ovim članom ili ako sud utvrdi da povreda prava nije učinjena ili da nije postojala ozbiljna pretnja da će pravo biti povređeno, lice protiv koga je određena privremena mera ima pravo na naknadu štete koja mu je naneta privremenom merom.
Sud može usloviti određivanje privremene mere polaganjem odgovarajućeg iznosa kao sredstva obezbeđenja u slučaju štete iz
Ako se stranka u postupku koja je učinila verovatnim svoje tvrdnje poziva na dokaz, koji se nalazi u posedu druge stranke ili pod njenom kontrolom, sud će drugu stranku pozvati da dostavi pomenuti dokaz, pod uslovom da poverljive informacije budu zaštićene.
, u slučaju da je pravo povređeno na komercijalnoj osnovi, sud će, na predlog jedne stranke u postupku, pozvati drugu stranku da dostavi bankarske, finansijske i poslovne dokumente koji se nalaze u njenom posedu, ili pod njenom kontrolom, pod uslovom da poverljive informacije budu zaštićene.
Na predlog lica koje učini verovatnim da je njegovo pravo iz objavljene prijave ili priznato pravo povređeno ili da će biti povređeno, sud može u toku, kao i pre pokretanja parnice odrediti obezbeđenje dokaza, pod uslovom da poverljive informacije budu zaštićene.
Obezbeđenjem dokaza u smislu ovog zakona smatra se:
1)
uzimanje detaljnog opisa proizvoda kojima se povređuje pravo, sa ili bez uzimanja uzorka tih proizvoda;
2)
oduzimanje proizvoda ili dela proizvoda kojima se povređuje pravo, a ako je to opravdano, i oduzimanje materijala i predmeta pretežno upotrebljenih u stvaranju ili proizvodnji, ili stavljanju u promet proizvoda kojima se povređuje pravo, kao i dokumenata koji se odnose na navedeno.
Sud može odrediti obezbeđenje dokaza odmah po prijemu predloga za obezbeđenje dokaza i bez izjašnjenja protivne stranke, a naročito ako postoji opasnost da zbog odlaganja predlagač pretrpi nenadoknadivu štetu ili ako postoji očigledan rizik da će dokazi biti uništeni.
Rešenje kojim je određeno obezbeđenje dokaza, u slučaju iz
, dostaviće se strankama u postupku bez odlaganja, najkasnije po sprovođenju mere.
Kada je obezbeđenje dokaza određeno pre pokretanja parničnog postupka tužba se mora podneti u roku od 30 dana od dana donošenja rešenja o određivanju obezbeđenja dokaza.
sud će na predlog protivne stranke obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje.
Ako je obezbeđenje dokaza određeno bez izjašnjenja protivne stranke sud će u razumnom roku omogućiti toj stranci, na njen predlog, da se izjasni o rešenju o obezbeđenju dokaza, nakon čega može obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje ili izmeniti određeno obezbeđenje dokaza.
Ako postupak bude obustavljen i sprovedene radnje budu ukinute ili ako sud utvrdi da povreda prava nije učinjena ili da nije postojala ozbiljna pretnja da će pravo biti povređeno, protivna stranka ima pravo na naknadu štete koja joj je naneta obezbeđenjem dokaza.
Sud može usloviti određivanje obezbeđenja dokaza polaganjem odgovarajućeg novčanog iznosa kao sredstva obezbeđenja u slučaju nastanka štete iz
Na zahtev lica protiv koga je pokrenut postupak zbog povrede prava ili postupak za određivanje privremene mere, odnosno za obezbeđenje dokaza, sud može da odredi polaganje odgovarajućeg novčanog iznosa kao sredstva obezbeđenja u slučaju neosnovanosti zahteva, na teret podnosioca zahteva.
Sud može da naredi licu koje je izvršilo povredu prava da pruži informacije o trećim licima koja su učestvovala u povredi prava i o njihovim distributivnim kanalima.
podaci o proizvođačima, distributerima, dobavljačima i drugim licima koja su prethodno bila uključena u proizvodnju ili distribuciju robe ili pružanje usluga, kao i o prodavcima kojima je roba namenjena;
2)
podaci o količinama proizvedene, isporučene ili naručene robe ili usluga, kao i cenama ostvarenim za takvu robu ili usluge.
Ako lica iz iz neopravdanih razloga ne postupe po nalogu suda i ne dostave tražene informacije odgovaraće za štetu koja na taj način nastane.
Odredbe ovog člana ne isključuju:
1)
pravo da se licu čije je pravo povređeno pruže potpunije informacije;
2)
korišćenje u građanskim i krivičnim postupcima informacija dostavljenih u skladu sa ovim članom;
3)
pravo da se odbije davanje informacija kojim bi se priznalo učešće u povredi prava ili učešće bliže rodbine u povredi prava;
4)
primenu odredaba o odgovornosti za zloupotrebu dobijenih informacija i odredaba kojima se uređuje zaštita podataka o ličnosti.
Na postupak po tužbi, predlogu za određivanje privremene mere, predlogu za obezbeđenje dokaza i pravnom leku shodno se primenjuju odgovarajuće odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak i zakona kojim se uređuje postupak izvršenja i obezbeđenja.
Na pitanja u vezi sa naknadom štete shodno se primenjuju odgovarajuće odredbe zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi.
Autor industrijskog dizajna ili njegov pravni sledbenik može tužbom da zahteva od suda da utvrdi da on ima pravo na podnošenje prijave umesto lica, ili zajedno sa licem koje je podnelo prijavu.
Autor industrijskog dizajna ili njegov pravni sledbenik može tužbom da zahteva od suda da utvrdi da je on nosilac registrovanog industrijskog dizajna umesto lica, ili zajedno sa licem na čije ime je kod nadležnog organa registrovan industrijski dizajn.
, nadležni organ će po prijemu pravnosnažne presude, ili na zahtev tužioca, upisati tužioca u odgovarajući registar kao podnosioca prijave, odnosno nosioca prava na industrijski dizajn.
Lice koje sebe smatra autorom industrijskog dizajna ili njegov pravni sledbenik, može tužbom da zahteva od suda da utvrdi da je on autor industrijskog dizajna koji je predmet prijave, ili priznatog prava na industrijski dizajn, i da bude naveden kao autor u prijavi i svim drugim dokumentima, kao i u odgovarajućim registrima.
Revizija je dozvoljena protiv pravnosnažnih presuda donetih u drugom stepenu u sporovima koji se odnose na zaštitu i upotrebu registrovanog industrijskog dizajna ili prava iz prijave.
Kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 500.000 dinara preduzetnik, ako povredi pravo na industrijski dizajn ili pravo iz prijave na način iz
Kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 1.000.000 dinara pravno lice koje se neovlašćeno bavi zastupanjem u ostvarivanju prava iz ovog zakona (
kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 50.000 dinara odgovorno lice u pravnom licu.
Kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 50.000 dinara fizičko lice koje se neovlašćeno bavi zastupanjem u ostvarivanju prava iz ovog zakona (
Registar prijava za priznanje dizajna, preimenovaće se u Registar prijava za priznanje prava na industrijski dizajn, a Registar dizajna, preimenovaće se u Registar industrijskih dizajna, i nastaviće da se vode od odgovarajućeg rednog broja.
Registar zastupnika ustanovljen Zakonom o patentima ("Službeni list SCG", br. 32/04 i 35/04 - ispravka i "Službeni glasnik RS", broj 115/06 - ispravka), nastavlja da se vodi u skladu sa zakonom kojim je ustanovljen i ovim zakonom.
Registrovani industrijski dizajni koji važe na dan stupanja na snagu ovog zakona ostaju i dalje na snazi i na njih će se primenjivati odredbe ovog zakona.
Odredbe ovog zakona primenjivaće se i na prijave za priznanje prava na dizajn podnete do dana stupanja na snagu ovog zakona, a po kojima upravni postupak nije okončan, kao i na druge započete postupke u vezi sa dizajnima koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu okončani.
Zaloge koje su do dana stupanja na snagu ovog zakona upisane u Registar založnog prava na pokretnim stvarima i pravima kod Agencije za privredne registre ostaju na snazi i biće upisane u odgovarajući registar nadležnog organa.
Agencija za privredne registre, dužna je da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona nadležnom organu dostavi podatke i dokumentaciju na osnovu kojih je izvršen upis zaloge na industrijskim dizajnima u Registar založnog prava na pokretnim stvarima i pravima.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe:
1)
Zakon o pravnoj zaštiti dizajna ("Službeni list SCG", broj 61/04);
2)
Odredbe čl. 37. i 38. i člana 44. stav 1. tačka 2) Zakona o posebnim ovlašćenjima radi efikasne zaštite prava intelektualne svojine ("Službeni glasnik RS", broj 46/06).
ovog zakona o dostupnosti javnosti industrijskog dizajna primenjivaće se i u slučaju kada u standardnim tokovima poslovanja nije postojala razumna mogućnost da poslovni krugovi specijalizovani za datu oblast na teritoriji Evropske unije ili Evropskog ekonomskog prostora saznaju za otkrivanje industrijskog dizajna.
Od dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji, odredba
ovog zakona primenjivaće se i u slučaju kada je industrijski dizajn u suprotnosti sa ranijim dizajnom koji je postao dostupan javnosti nakon dana podnošenja prijave za zaštitu industrijskog dizajna, ili datuma priznatog prava prvenstva, priznavanjem dizajna Evropske unije, odnosno dizajna države članice Evropske unije, a koji je zaštićen u Evropskoj uniji ili državi članici Evropske unije od datuma koji prethodi datumu podnošenja prijave za zaštitu industrijskog dizajna u Republici Srbiji ili datumu priznatog prava prvenstva takve prijave.
Od dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji odredba
ovog zakona primenjivaće se i u slučaju kada se oprema broda ili vazduhoplova registrovanog u drugoj zemlji privremeno nađe na teritoriji države članice Evropske unije, kao i kada se vrši uvoz rezervnih i pripadajućih delova namenjenih popravci napred navedenih vozila i popravka istih u državi članici Evropske unije.
Od dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji, odredba
ovog zakona o iscrpljenju prava primenjivaće se i u slučaju da je nosilac prava na industrijski dizajn, odnosno lice koje je on ovlastio stavio u promet na teritoriji Evropske unije ili Evropskog ekonomskog prostora proizvod koji sadrži zaštićeni industrijski dizajn, odnosno proizvod koji je oblikovan prema zaštićenom industrijskom dizajnu.
ovog člana, primenjuju se odredbe propisa donetog na osnovu Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna ("Službeni glasnik RS", broj 104/09), ako nisu suprotne ovom zakonu.