O sprovođenju i pravilnoj primeni Poslovnika stara se predsednik Vrhovnog kasacionog suda (u daljem tekstu: predsednik suda), predsednici sudskih odeljenja u okviru nadležnosti odeljenja i sekretar suda.
Sudska funkcija u Vrhovnom kasacionom sudu vrši se u okviru sudskih veća, sudskih odeljenja i Opšte sednice Vrhovnog kasacionog suda (u daljem tekstu: Opšta sednica).
Predsednik suda: organizuje rad suda; predstavlja sud pred državnim organima Republike Srbije, drugim domaćim i međunarodnim organima i organizacijama; stara se o očuvanju samostalnog i nezavisnog položaja Suda; rukovodi sudskom upravom i donosi u obavljanju poslova sudske uprave upravne akte; izdaje naredbe i uputstva; potpisuje opšte i druge akte Suda; razmatra pritužbe stranaka na rad suda; nadzire materijalno-finansijsko poslovanje suda; odlučuje o pravima i dužnostima državnih službenika i nameštenika u sudu; obavlja i druge poslove određene zakonima, ovim poslovnikom i drugim aktima.
Predsednik suda odgovoran je za pravilan i blagovremen rad suda.
Pojedine poslove sudske uprave predsednik suda može poveriti zameniku predsednika suda, predsednicima odeljenja ili upravitelju suda.
U poslovima sudske uprave predsedniku suda pomažu sekretar suda i upravitelj suda kome predsednik suda može poveriti obavljanje materijalno-finansijskih i organizaciono-tehničkih poslova.
Ako u Sudu nema upravitelja suda, organizaciono-tehničke i neke materijalno-finansijske poslove predsednik suda može poveriti sekretaru suda.
U Vrhovnom kasacionom sudu obrazuje se Kolegijum kao savetodavno telo predsednika suda.
Kolegijum čine: predsednik suda, zamenik predsednika suda, predsednici Krivičnog, Građanskog odeljenja, Odeljenja za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i rukovodioci evidencije sudske prakse u Krivičnom, Građanskom odeljenju i Odeljenju za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.
Sednicu Kolegijuma saziva predsednik suda, određuje dnevni red i rukovodi sednicom.
Sekretar suda i rukovodilac službe predsednika suda prisustvuju sednicama kolegijuma.
Sednici Kolegijuma, na poziv predsednika suda, mogu prisustvovati sudije, državni službenici na položaju i druga zaposlena lica.
Kolegijum može da razmatra organizaciona pitanja, izveštaje o radu suda, sudskih odeljenja i sva druga pitanja od značaja za funkcionisanje i usklađivanje rada u sudu.
Kolegijum donosi zaključke i daje mišljenja o pitanjima koja su na dnevnom redu.
Zaključkom se predlaže izvršavanje određenih poslova, određuju rokovi, usmerava i obezbeđuje usklađen i efikasan rad suda.
Sa zaključcima se, u pismenoj formi, upoznaju sve sudije, rukovodioci užih organizacionih jedinica i zaposleni na koje se zaključak odnosi.
Opštu sednicu čine predsednik suda i sudije Vrhovnog kasacionog suda.
Opšta sednica:
–
razmatra primenu propisa kojima se uređuju pitanja iz delokruga sudova;
–
razmatra primenu zakona i drugih propisa;
–
imenuje sudije Ustavnog suda;
–
daje mišljenje o kandidatu za sudiju Vrhovnog kasacionog suda;
–
daje mišljenje o kandidatu za predsednika suda;
–
razmatra rad sudova i sudija;
–
donosi Poslovnik o uređenju i radu Vrhovnog kasacionog suda;
–
donosi opšti pravni akt (pravilnik) kojim se uređuje oblast zaštite podataka o ličnosti pri objavljivanju, ili činjenju dostupnim javnosti, odluka Suda;
–
donosi opšti pravni akt (pravilnik) kojim se uređuje oblast nagrađivanja sudova;
–
odlučuje o pokretanju postupka za ocenu ustavnosti zakona i zakonitosti propisa i drugih opštih akata;
–
odlučuje o udaljenju predsednika suda;
–
postavlja sudiju koji vrši funkciju predsednika suda;
–
odlučuje o isključenju i izuzeću predsednika suda;
–
odlučuje o prigovoru sudije Vrhovnog kasacionog suda na godišnji raspored poslova, promenu vrste posla, na odstupanje od redosleda prijema predmeta i oduzimanje predmeta;
–
na predlog predsednika suda postavlja sekretara suda;
–
na predlog predsednika suda ili predsednika odeljenja, po pribavljenom mišljenju odeljenja ili rukovodioca unutrašnje organizacione jedinice Sekretarijata ili Službe predsednika, utvrđuje da je sudijski pomoćnik stekao zvanje savetnika Vrhovnog kasacionog suda;
–
vrši i druge poslove određene zakonima i ovim poslovnikom.
Opštu sednicu saziva predsednik suda, po potrebi, na zahtev sudskog odeljenja ili najmanje trećine svih sudija.
Opšta sednica saziva se i kad između veća iz različitih odeljenja ili između odeljenja nastane nesaglasnost u primeni propisa ili kad na sednici odeljenja ne može da se usvoji pravno shvatanje i u drugim slučajevima propisanim zakonom i Poslovnikom.
Poziv za sednicu sadrži pored vremena i mesta održavanja sednice i predlog dnevnog reda.
Uz poziv za sednicu, sudijama se dostavljaju referati, koreferati, izveštaji i drugi predlozi propisa i akata koji se razmatraju na sednici, najkasnije osam dana, a u hitnim slučajevima tri dana pre održavanja sednice.
Samo izuzetno, materijal za sednicu se može dostaviti u kraćem roku.
Na sednicu mogu biti pozvani stručnjaci za materiju koja se razmatra i njima se dostavlja materijal samo za tu tačku dnevnog reda.
Na sednicu mogu biti pozvani i savetnici Vrhovnog kasacionog suda i sudski savetnici (u daljem tekstu: savetnici suda).
Ako sednici prisustvuje potreban broj sudija, utvrđuje se dnevni red.
Svaki sudija može tražiti da se predloženi dnevni red izmeni ili dopuni i dužan je da taj predlog obrazloži.
Ako se dnevni red menja, prvo se o odlučuje o predlogu da se neka tačka povuče sa dnevnog reda, a potom o predlogu da se dnevni red dopuni. Predloženi dnevni red može da se dopuni ako su razlozi za to nastali pošto je sednica već bila sazvana i ako su sudije upoznate sa materijalom za tu tačku dnevnog reda.
Dnevni red je usvojen kada se za njega izjasni većina prisutnih sudija.
Predsednik suda može izmeniti redosled razmatranja pojedinih tačaka dnevnog reda ili objediniti raspravu o pojedinim tačkama dnevnog reda.
Pre početka rasprave, predsednik suda ili sudija izvestilac daje obaveštenja ili objašnjenja potrebna za odlučivanje.
Na opštoj sednici sporna pravna pitanja razmatraju se na osnovu referata i koreferata.
Sudija izvestilac može usmeno i sažeto izneti činjeničnu i pravnu prirodu pitanja izloženog u referatu, a na zahtev ostalih učesnika dati objašnjenja i podatke, a podnosilac koreferata može postupiti na isti način.
Svi prisutni na Opštoj sednici mogu učestvovati u raspravi, koja se može ograničiti na određeno vreme.
Odluke na Opštoj sednici se donose većinom glasova prisutnih sudija Vrhovnog kasacionog suda.
U odlučivanju sudija ne može biti uzdržan.
Na Opštoj sednici glasa se javno na taj način, što se sudije izjašnjavaju za i protiv predloga. Prvo se glasa o predlogu izvestioca, a ako ne dobije potrebnu većinu, glasa se o predlogu izvestioca koreferata, a zatim o drugim predlozima redom kako su stavljeni.
O imenovanju sudija Ustavnog suda, Opšta sednica odlučuje tajnim glasanjem, a o drugim pitanjima ukoliko se za takav predlog izjasni većina prisutnih sudija.
Glasanje sprovodi Komisija koju imenuje Opšta sednica.
Komisija štampa tačan broj glasačkih listića, overava ih pečatom Vrhovnog kasacionog suda, uručuje ih sudijama i označava u spisku da su glasali, obezbeđuje tajnost glasanja, a po završenom glasanju utvrđuje rezultat glasanja.
Utvrđivanje rezultata glasanja obuhvata i konstataciju da je predlog izglasan ili da nije izglasan propisanom većinom, odnosno kad se u imenovanju glasa o dva ili više kandidata za istu funkciju, konstatuje se koji je kandidat imenovan.
O utvrđivanju rezultata glasanja vodi se zapisnik koji potpisuju svi članovi Komisije.
Zapisnik i izborni odnosno glasački materijal čuva se u skladu sa zakonom.
Zapisnik sadrži naročito: imena prisutnih i odsutnih sudija, imena drugih lica koja prisustvuju sednici; dnevni red; izneta mišljenja o predmetu odlučivanja; rezultat glasanja i donete odluke.
Usvojen zapisnik sa Opšte sednice potpisuje predsednik suda i savetnik suda koji ga je sačinio.
Usvojen zapisnik sa svim materijalima sa sednice, spaja se i kao jedan predmet odlaže i čuva u arhivi.
U službi predsednika suda obavljaju se stručni poslovi za predsednika suda; pripremaju uputstva i naredbe koje donosi predsednik suda; obavljaju stručni poslovi za Opštu sednicu i izrađuju normativni akti suda; planiraju i pripremaju međunarodni projekti; obavljaju poslovi evropskih integracija; postupa po predstavkama i pritužbama; odgovara na poštu predsednika suda; raspoređuju spisi sudske uprave; vodi evidencija o sastancima i obavezama predsednika suda; organizuju sastanci i pripremaju materijali za sastanke kojima predsedava ili na kojima učestvuje predsednik suda; pripremaju posete Vrhovnom kasacionom sudu; obavljaju protokolarni poslovi za predsednika suda; poslovi prevođenja; poslovi saradnje na realizaciji kontakata predsednika suda i inostranih sudova i međunarodnih institucija; izrađuju razni izveštaji i analize rada sudova, poslovi za odnose sa javnošću i drugi poslovi utvrđeni u Pravilniku o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta.
U Vrhovnom kasacionom sudu obrazuju se: Krivično odeljenje, Građansko odeljenje sa specijalizovanim većem za upravnu materiju, Odeljenje za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i Odeljenje sudske prakse.
U Krivičnom, Građanskom odeljenju i Odeljenju za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku obrazuju se pripremna odeljenja radi ispitivanja ispunjenosti procesnih pretpostavki za odlučivanje o zahtevima za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i pravnim lekovima u predmetima iz nadležnosti Vrhovnog kasacionog suda.
Krivično odeljenje čine sudije i savetnici suda koji su godišnjim rasporedom poslova određeni da rade u opštim i specijalizovanim većima obrazovanim za krivičnu materiju i za prekršajnu materiju za prekršaje iz oblasti javnog reda i mira, saobraćaja i javne bezbednosti.
Građansko odeljenje čine sudije i savetnici suda koji su godišnjim rasporedom poslova određeni da rade u opštim i specijalizovanim većima obrazovanim za građansku i upravnu materiju.
Odeljenje za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku čine sudije i savetnici suda koji su godišnjim rasporedom poslova određeni da rade u predmetima prvostepene i drugostepene zaštite prava na suđenje u razumnom roku.
Odeljenje sudske prakse čine predsednik suda, zamenik predsednika suda, predsednici sudskih odeljenja, glavni i odgovorni urednik Biltena sudske prakse, rukovodioci evidencije sudske prakse u sudskim odeljenjima i njihovi zamenici i savetnici suda koji rade na poslovima evidencije sudske prakse.
Predsednik veća može da odredi da sudija izvestilac u pojedinim složenijim predmetima izradi pismenu analizu o spornim pitanjima i da je dostavi članovima veća radi pripreme za sednicu.
U slučaju potrebe svaki član veća može da zatraži na uvid predmet pre većanja i glasanja.
Prilikom donošenja odluke veće ocenjuje da li usvojeno pravno shvatanje treba da se upiše u evidenciju sudske prakse.
Ako veće prilikom odlučivanja nađe da zakon ili drugi propis koji se primenjuje treba menjati, sastavlja predlog koji dostavlja predsedniku odeljenja u čiji sastav ulazi veće.
Ako veće nađe da o spornom pravnom pitanju o kome rešava treba utvrditi pravno shvatanje radi obezbeđivanja jedinstvene primene propisa, obaveštava o tome predsednika odeljenja iz
utvrđuje pravna shvatanja o spornim pravnim pitanjima;
–
razmatra načine poboljšanja rada i stručnosti sudija i sudijskih pomoćnika;
–
predlaže Opštoj sednici pokretanje inicijative za regulisanje pojedinih pitanja i za izmenu i dopunu postojećih propisa;
–
daje Opštoj sednici inicijativu za stavljanje predloga za ocenjivanje ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih opštih akata i razmatra druga pitanja o kojima se odlučuje na Opštoj sednici;
–
razmatra rad odeljenja;
–
daje mišljenje o radu savetnika suda radi ocenjivanja i sticanja zvanja savetnika Vrhovnog kasacionog suda;
–
razmatra pitanja važna za rad sudova;
–
utvrđuje sentence koje se objavljuju u Biltenu sudske prakse,
–
razmatra i druga pitanja iz delokruga rada odeljenja.
Sednicu odeljenja saziva predsednik odeljenja ili predsednik suda po sopstvenoj inicijativi ili na predlog veća.
Sednica odeljenja saziva se i ako između pojedinih veća nastane nesaglasnost u primeni propisa ili ako jedno veće odstupi od načelnog pravnog stava, pravnog shvatanja utvrđenog na sednici odeljenja ili od prakse koju su prihvatila sva veća.
Na sednici odeljenja sporna pravna pitanja razmatraju se na osnovu referata, koreferata, izveštaja i predloga propisa i akata, koji se dostavljaju uz poziv za sednicu odeljenja.
Inicijativu za zauzimanje pravnog shvatanja po pravnim pitanjima od interesa za rad sudskih veća u odeljenju mogu dati predsednik odeljenja, sudsko veće i sudija. Podnosilac inicijative pismeno obrazlaže potrebu za zauzimanje pravnog shvatanja, ukoliko ranije nije postojalo ili potrebu za izmenu usvojenog pravnog shvatanja.
Na isti način postupa se kada sudsko odeljenje predlaže Opštoj sednici pokretanje inicijative za zakonsko regulisanje pojedinih pitanja, za izmenu i dopunu postojećih propisa i stavljanje predloga za ocenjivanje ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih opštih akata.
Predsednik Odeljenja sudske prakse je predsednik suda, a zamenik predsednika Odeljenja je sudija koji je godišnjim rasporedom određen da zamenjuje predsednika suda u tim poslovima.
Godišnjim rasporedom poslova određuju se rukovodioci evidencije sudske prakse u Krivičnom, Građanskom i Odeljenju za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.
Odeljenje sudske prakse prati i proučava sudsku praksu, inicira preispitivanje usvojenog pravnog shvatanja, obaveštava sudije i savetnike suda o pravnim shvatanjima sudskih odeljenja i utvrđuje koji su podaci i dokumentacija potrebni da se prate u cilju usavršavanja sudske prakse kao i način njihovog evidentiranja, obrade i unošenja u publikacije, radi obezbeđivanja jedinstvene sudske primene prava.
U odeljenju sudske prakse se vrši registrovanje i obrada podataka i pravnih shvatanja za potrebe pravosudnog informacionog sistema.
Pored opšteg, u Odeljenju sudske prakse vodi se i poseban registar u koji se unose pravna shvatanja usvojena na sednicama odeljenja, zaključci sa savetovanja i radnih sastanaka sudija.
Opšti i poseban registar pravnih shvatanja vode se posebno za svaku granu prava, hronološkim redom i mogu se objaviti u posebnoj zbirci ili na internet stranici Vrhovnog kasacionog suda.
Kada se poslovi praćenja sudske prakse obavljaju primenom informaciono-komunikacionih tehnologija, primenjuje se jedinstvena metodologija i računarski programi utvrđeni u pravosudnom informacionom sistemu.
Kad evidencija sudske prakse nema primedbe i potpiše nalog za otpremanje predmeta iz sudske prakse, pismeno izrađena odluka se sa predmetom predaje službi za prepis radi sravnjenja i umnožavanja, a potom pisarnici.
Rešenim se smatra predmet koji je otpremljen iz Vrhovnog kasacionog suda.
Ako rukovodilac evidencije sudske prakse pismenom obrazloženom primedbom ukaže da se u donetoj odluci odstupilo od usvojenih pravnih shvatanja i prakse suda, predsednik veća ponovo iznosi predmet na sednicu veća.
Ako veće ne promeni odluku, predmet se dostavlja predsedniku Odeljenja sudske prakse, radi iznošenja na sednicu tog odeljenja.
Na sednici Odeljenja sudske prakse razmatraju se razlozi i primedbe rukovodioca evidencije sudske prakse i razlozi veća zbog kojih je veće ostalo pri svojoj odluci, i donosi odluka da li će se predmet izneti na sednicu odeljenja u kome postupa veće koje je donelo odgovarajuću odluku.
Predmet se uvek iznosi na sednicu odeljenja, ukoliko na sednici Odeljenja sudske prakse nije postignut konsenzus.
Ako sednica odeljenja zaključi da se u odluci odstupilo od usvojenih pravnih shvatanja i prakse suda, vratiće predmet veću koje je donelo odluku radi ponovnog odlučivanja.
Ako veće ostane pri svojoj odluci predmet se dostavlja Opštoj sednici.
Sekretarijat pomaže predsedniku suda u sudskoj upravi.
U sekretarijatu se: vode upisnici sudske uprave; obavljaju administrativni poslovi za Opštu sednicu; obavljaju kadrovski i personalni poslovi; obavljaju finansijsko-materijalni i računovodstveni poslovi i poslovi javnih nabavki dobara, usluga i radova; obavljaju informatički poslovi; preduzimaju mere bezbednosti i zaštite zdravlja na radu; obavljaju poslovi protivpožarne zaštite, pravosudne straže i tekućeg održavanja zgrade suda; sarađuje sa drugim državnim organima povodom poslova koje obavlja sekretarijat; obavljaju daktilografski poslovi i drugi poslovi utvrđeni u Pravilniku o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta.
U sekretarijatu mogu se obrazovati unutrašnje organizacione jedinice.
U Sudskoj pisarnici obavljaju se administrativni i tehnički poslovi suda.
U Sudskoj pisarnici obrazuju se:
1)
Odsek krivične pisarnice, u kome se obavljaju administrativni i tehnički poslovi suda za krivičnu materiju i za prekršajnu materiju za prekršaje iz oblasti javnog reda i mira, saobraćaja i javne bezbednosti.
2)
Odsek građanske pisarnice, u kome se obavljaju administrativni i tehnički poslovi suda za opštu građansku materiju, privrednu materiju, vanparničnu materiju, za predmete radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku i Specijalizovano veće za upravne sporove i prekršaje, osim prekršaja navedenih u
U Vrhovnom kasacionom sudu obrazuju se zajedničke službe za obavljanje zajedničkih poslova za sve sudove koji koriste zgradu u ulici Nemanjina broj 9.
Zajednički poslovi određuju se sporazumom koji zaključuju predsednici sudova koji koriste zgradu, a ako do sporazuma ne dođe predsednik suda donosi rešenje kojim određuje poslove koji se zajednički obavljaju.
U odeljenjima, sekretarijatu i službi predsednika suda, stručne poslove u vezi nadležnosti sudskih odeljenja obavljaju sudijski pomoćnici.
Sudijski pomoćnici u Vrhovnom kasacionom sudu mogu imati zvanje sudskog savetnika ili savetnika Vrhovnog kasacionog suda.
Zvanje savetnika Vrhovnog kasacionog suda stiče sudijski pomoćnik u zvanju sudskog savetnika koji posle položenog pravosudnog ispita ima najmanje devet godina radnog iskustva u pravnoj struci, od kojih najmanje šest u pravosuđu.
Prvenstvo pri sticanju zvanja savetnika Vrhovnog kasacionog suda imaju sudijski pomoćnici koji su pre sticanja tog zvanja tri godine zaredom za svoj rad u sudu ocenjeni ocenom "naročito se ističe".
Stečeno zvanje savetnika Vrhovnog kasacionog suda sudijski pomoćnik može izgubiti i ponovo steći zvanje sudski savetnik, ukoliko je tri godine zaredom ocenjen ocenom "zadovoljava" ili "dobar", o čemu odlučuje Opšta sednica.
Broj sudijskih pomoćnika u zvanju savetnika Vrhovnog kasacionog suda ograničen je brojem sudija utvrđenih Odlukom o broju sudija u Vrhovnom kasacionom sudu.
Poslovi koje obavljaju sudijski pomoćnici određeni su u Pravilniku o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u Vrhovnom kasacionom sudu.
Vrhovni kasacioni sud, po sopstvenoj inicijativi ili na zahtev sudova, organizuje savetovanja ili konsultativne sastanke sa sudijama sudova opšte i posebne nadležnosti radi rešavanja spornih pravnih pitanja i ujednačavanja sudske prakse i smanjenja broja starih predmeta u sudovima.
Vrhovni kasacioni sud učestvuje u radu zajedničkih sednica apelacionih sudova na kojima se raspravlja o spornim pitanjima od značaja za funkcionisanje sudova u Republici Srbiji i ujednačavanju sudske prakse.
Predsednik suda na Opštoj sednici utvrđuje godišnji raspored poslova u sudu, po prethodno pribavljenom mišljenju sudija.
Sudiji se godišnjim rasporedom određuje vrsta sudijskog posla i ne može se menjati tokom godine.
Izuzetno, zbog izbora novog sudije, dužeg odsustva sudije, znatno povećanog ili smanjenog priliva predmeta u toku godine po pojedinim pravnim oblastima ili upražnjenog sudijskog mesta, sudiji može tokom godine biti promenjena pravna oblast u kojoj postupa.
Predsednik suda odlukom menja godišnji raspored poslova savetnika suda, po prethodno pribavljenom mišljenju predsednika odeljenja u koje je savetnik suda raspoređen.
Javnost rada suda obezbeđuje se objavljivanjem odluka suda i važnijih podataka o radu suda na internet stranici suda, dostavljanjem službenih saopštenja sredstvima javnog informisanja, održavanjem konferencija za štampu, izdavanjem Biltena.
Sve odluke Vrhovnog kasacionog suda o vanrednim pravnim sredstvima izjavljenim na odluke sudova u Republici Srbiji objavljuju se na internet stranici suda.
Vrhovni kasacioni sud izdaje Bilten u kome se objavljuju pravna shvatanja sudskih odeljenja, zaključci sa savetovanja koje organizuje Vrhovni kasacioni sud, odluke Evropskog suda za ljudska prava i drugih međunarodnih institucija od značaja za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, sentence iz odluka sudova utvrđene na sednicama odeljenja, stručni radovi i druga akta od značaja za organizaciju, uređenje i funkcionisanje sudova.
Glavnog i odgovornog urednika Biltena Vrhovnog kasacionog suda, zamenika glavnog i odgovornog urednika i redakciju Biltena određuje predsednik suda Godišnjim rasporedom poslova.
Vrhovni kasacioni sud održava konferenciju za štampu sa akreditovanim predstavnicima sredstava javnog informisanja povodom godišnjeg izveštaja o radu suda.
Konferencija za štampu održava se i u drugim slučajevima kad Vrhovni kasacioni sud oceni da se radi o pitanjima od interesa za javnost.
Konferenciju za štampu saziva i vodi predsednik suda, a akreditacije predstavnicima sredstava javnog informisanja izdaje portparol ili sekretar suda.
U slučaju da je informacija o odluci, odnosno radu Suda neistinito, nepotpuno ili netačno preneta, Sud može zahtevati, u skladu sa zakonom, da se objavi odgovor ili ispravka.